17-05-2010, 11:30 PM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz biologije , ekologije, fizike, geografije, Istorije i hemije.
U Kraljevini Srbiji ceo 19.vek, ustavna borba vodila se oko toga da li će i u kojoj meri vladalac biti doveden u granice zakona i biti stavljen pod nadzor bilo Saveta bilo Narodne skupštine. Na prvoj Ustavotvornoj skupštini države SHS to pitanje je bilo drugo po redu, jer je glavni spor bio vođen oko toga, da li će država biti uređena centralistički ili decentralistički, odnosno federalistički. Oko ovog pitanja izbio je sukob između skupštinske većine i hrvatsko-slovenačkih stranaka, koje su čak jednog trenutka i prestale da učestvuju u ustavotvornom radu. Posle pitanja o pokrajnama, Skupštinu je zanimalo pitanje o socijalnim zadacima države, pokrenuto od zemljoradnika i socijalista. O ovom pitanju, skupštinska većina bila je popustljivija nego o pitanju pokrajna, ali i pored svih tih ustupaka nisu privoleli zemljoradnike i socijaliste da glasaju za ustav u celini. Ovo su načela koja su razilazila Hrvate i Slovence, kao i socijaliste i zemljoradnike sa skupštinskom većinom.....
NACRT JUGOSLOVENSKOG KLUBA
Nacrt Jugoslovenskog kluba - Jugoslivenski klub nije izradio potpun nacrt, nego samo odvojeno mišljenje o nacrtu ustavnog odbora. Jugoslovenski klub pod vođstovm Dr Korice, predstavljao je parlamentarnu zajednicu hrvatsko-pučke, slovenačko-pučke i bunjevačko-šokačke stranke. On se za razliku od hrvatskog Narodnog kluba interesovao više za socijalna pitanja države. U pitanju pokrajna približavao se federalistima, a u pitanju socijalnih zadataka socijalistima.
Primajući ustavnu i parlamentarnu monarhiju iz nacrta ustavnog odbora, Jugoslovenski klub predlagao je sasvim drugačiju organizaciju zakonodavnog tela. Upravni odbor usvojio je jednodomni sistem, sa jednom čisto političkom skupštinom, dok po nacrtu Jugoslovenskog kluba postoji dvodomni sistem, sa dvema skupštinama, od kojih je jedna politička, a druga socio-ekonomska. Obe skupštine imaju isti broj članova. Političku skupštinu bira biračko telo svih punoletnih građana oba pola, a socijalno-ekonomsku biraju organizovane društvena grupe....
S A D R Ž A J:
UVOD 3
1.1 USTAVNI NACRTI OPOZICIJE 3
1.2 HRVATSKO – SLOVENAČKI NACRTI 3
1.3 NACRT JUGOSLOVENSKOG KLUBA 5
1.4 NACRT DR SMODLAKE 7
LITERATURA 9
U Kraljevini Srbiji ceo 19.vek, ustavna borba vodila se oko toga da li će i u kojoj meri vladalac biti doveden u granice zakona i biti stavljen pod nadzor bilo Saveta bilo Narodne skupštine. Na prvoj Ustavotvornoj skupštini države SHS to pitanje je bilo drugo po redu, jer je glavni spor bio vođen oko toga, da li će država biti uređena centralistički ili decentralistički, odnosno federalistički. Oko ovog pitanja izbio je sukob između skupštinske većine i hrvatsko-slovenačkih stranaka, koje su čak jednog trenutka i prestale da učestvuju u ustavotvornom radu. Posle pitanja o pokrajnama, Skupštinu je zanimalo pitanje o socijalnim zadacima države, pokrenuto od zemljoradnika i socijalista. O ovom pitanju, skupštinska većina bila je popustljivija nego o pitanju pokrajna, ali i pored svih tih ustupaka nisu privoleli zemljoradnike i socijaliste da glasaju za ustav u celini. Ovo su načela koja su razilazila Hrvate i Slovence, kao i socijaliste i zemljoradnike sa skupštinskom većinom.....
NACRT JUGOSLOVENSKOG KLUBA
Nacrt Jugoslovenskog kluba - Jugoslivenski klub nije izradio potpun nacrt, nego samo odvojeno mišljenje o nacrtu ustavnog odbora. Jugoslovenski klub pod vođstovm Dr Korice, predstavljao je parlamentarnu zajednicu hrvatsko-pučke, slovenačko-pučke i bunjevačko-šokačke stranke. On se za razliku od hrvatskog Narodnog kluba interesovao više za socijalna pitanja države. U pitanju pokrajna približavao se federalistima, a u pitanju socijalnih zadataka socijalistima.
Primajući ustavnu i parlamentarnu monarhiju iz nacrta ustavnog odbora, Jugoslovenski klub predlagao je sasvim drugačiju organizaciju zakonodavnog tela. Upravni odbor usvojio je jednodomni sistem, sa jednom čisto političkom skupštinom, dok po nacrtu Jugoslovenskog kluba postoji dvodomni sistem, sa dvema skupštinama, od kojih je jedna politička, a druga socio-ekonomska. Obe skupštine imaju isti broj članova. Političku skupštinu bira biračko telo svih punoletnih građana oba pola, a socijalno-ekonomsku biraju organizovane društvena grupe....
S A D R Ž A J:
UVOD 3
1.1 USTAVNI NACRTI OPOZICIJE 3
1.2 HRVATSKO – SLOVENAČKI NACRTI 3
1.3 NACRT JUGOSLOVENSKOG KLUBA 5
1.4 NACRT DR SMODLAKE 7
LITERATURA 9