17-05-2010, 02:07 PM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
U sociološkoj literaturi se srećemo s upotrebom reči društvo koje ima više značenja. Najpre se upotrebljava da bi označilo skupni život koji čine više jedinki, imajaći u vidu razlike ljudskog od životinjskog, zatim izrazom društvo podrazumeva se svaka posebna zajednica koja je u sastavu ljudskog društva (gene, pleme, narod, nacija itd.), kao i profesionalne organizacije (društvo sociologa, ekonomista, pravnika, lekara, inženjera itd.). Takodje se pridaju različita značenja izrazu društvene pojave. Jednom se misli na pojavu proizvodnje, drugi put na pojavu ratne operacije, treći put na pojavu kriminala. Zato se ovi termini koji se koriste u sociologiji moraju bliže odrediti kako bi se mogao doneti zaključak na koje se značenje odnosi izraz društvo.
NASTANAK LJUDSKOG DRUŠTVA
Ljudsko društvo je nastalo razvojem materijalnog sveta, a posebno sveta živih bića, na osnovu istorije prirodnog i društvenog razvoja. Stoga je ono podeljeno u različite oblike: nacionalne, društvene, klasne, profesionalne, religiozne, kulturne i druge. U početku ljudske istorije, ono je živelo u specifičnim ljudskim oblicima: hordama, klanovima, gensovima gde se odvijala proizvodnja, vaspitanje, igra itd. Horda predstavlja onaj oblik organizovanja-prelazi iz životinjske u ljudsku skupinu. U nauci je znano da postoji zastarelo religiozno shvatanje da je čovek onakav kakav je bio na Zemlji. Suprotno njima, prihvaćeno je shvatanje da je čovek kao biološka vrsta evoluirao kroz istoriju i da je rezultat razvoja životinjskog sveta.
Proces preobražaja tumači Darvin kao borbu za opstanak i prilagodjavanje čoveka uslovima života, dok Engels navodi da je osnovni činilac tog preobražaja ljudski rad, stvaranje orudja za rad, koje je omogućilo da se vrši preobražaj životinjske skupine u ljudsku. Hod životinja je postepeno postojao uspravan, prednji udovi su se pretvarali u ruke-dolazi do drugačijeg položaja glave, razvija se mozak, a time i duhovni život. Borba za opstanak ih je grupisala kako bi zajednički vodili borbu protiv životinja, protiv prirode; rečju, kako bi zajedno proizvodili i opstali. Jezik i mišljenje je omogućilo da se stvori nova bioliška vrsta-čovek. Dalji proces razvoja ljudsog društva omogučio je, radom i proizvodnjom, da se čovek izdvoji od životinjskog carstva, što je omogućilo stvaranje nove skupine u prirodi-ljudsko društvo......
SOCIOLOŠKI POJAM DRUŠTVA
U sociologiji postoji nekoliko definicija društva. Zahvaljujući etnološkim otkrićima koja su se zbila u 17. i 18. veku, koja prikazuju život primitivnih naroda, može se videti da postoji društvo bez državnog uredjenja i da društvo i država nisu iste pojave, dok epoha gradjanskih revolucija i nastanak kapitalizma jasno ukazuju da su društvo i država dve potpuno različite pojave. To su razlozi zbog kojih se u nauci 17. i 18. veka sve više moralo računati sa društvom kao pojavom koja u celini nije sadržana u državi i koja postoji pored nje i nezavisno od nje. Poznati engleski sociolog Herbert Spenser je izjednačavao društvo sa organizmom. A Emil Dirkem, francuski sociolog, polazio je od toga da jedinke kao elementi vrše povezivanja i da pri tom obrazuju društvo. To znači da „društvo nije prost zbir jedinki već sistem, obrazovan njihovim udruživanjem, predstavlja osobenu stvarnost koja ima svoja sopstvena obeležja. Nesumnjivo je da se ne može ništa kolektivno stvoriti ako nisu date pojedinačne svesti, ali ovaj nužan uslov nije dovoljan. Potrebno je još da su ove svesti udružene, spojene, i to spojene na odredjen način; iz ovog spajanja proizilazi društveni život i ovo spajanje ga objašnjava.
Dirkem smatra da grupa oseća, misli i dela drugačije nego kad bi neki članovi bili izdvojeni. Ovakve definicije društva su sledeće, prema Aleksandru Todoroviću: „ 1) Kada tvrdi da društvo nije prost zbir individua, on se suprotstavlja atomističkom shvatanju; 2) Pokušava da odredi društvo kao poseban i svojevrsni kvalitet; 3) Medjutim, u ovoj odredbi društva dolazi do izražaja psihologistička komponenta. Ferdinand Tenis misli da društvo u sebi sadrži atomističke elemente i shvatanja. Prema njemu, „društvo, koje po konvenciji ili prirodnom pravu predstavlja jedan agregat, treba da bude shvaćeno kao mnoštvo prirodnih i artificijelnih individua, čije se volje i sfere nalaze u brojnim odnosima jedne prema drugima i jedne sa drugima, a ipak ostaju jedne od drugih nezavisno bez uzajamnog unutrašnjeg uticaja.“.......
S A D R Ž A J:
Uvod 3
1 NASTANAK LJUDSKOG DRUŠTVA 3
2 SOCIOLOŠKI POJAM DRUŠTVA 5
2.1 Pojam porodice 6
3 PREDMET I METODI SOCIOLOGIJE PORODICE 8
4 Motrifokalna porodica 9
4.1 Matrilocalno uredjenje 9
5 Monograma porodica 12
5.1.1 Totemski klan 13
5.1.2 Materinska kucna zajednica 13
5.1.3 Ocinska kucna zajednica 13
5.1.4 Bilateralna kucna zajednica 13
5.1.5 Individualna patrijarhalna porodica 14
6 Struktura moderne porodice 14
7 Funkcionalna porodica 15
Zaključak 16
Literatura 18
U sociološkoj literaturi se srećemo s upotrebom reči društvo koje ima više značenja. Najpre se upotrebljava da bi označilo skupni život koji čine više jedinki, imajaći u vidu razlike ljudskog od životinjskog, zatim izrazom društvo podrazumeva se svaka posebna zajednica koja je u sastavu ljudskog društva (gene, pleme, narod, nacija itd.), kao i profesionalne organizacije (društvo sociologa, ekonomista, pravnika, lekara, inženjera itd.). Takodje se pridaju različita značenja izrazu društvene pojave. Jednom se misli na pojavu proizvodnje, drugi put na pojavu ratne operacije, treći put na pojavu kriminala. Zato se ovi termini koji se koriste u sociologiji moraju bliže odrediti kako bi se mogao doneti zaključak na koje se značenje odnosi izraz društvo.
NASTANAK LJUDSKOG DRUŠTVA
Ljudsko društvo je nastalo razvojem materijalnog sveta, a posebno sveta živih bića, na osnovu istorije prirodnog i društvenog razvoja. Stoga je ono podeljeno u različite oblike: nacionalne, društvene, klasne, profesionalne, religiozne, kulturne i druge. U početku ljudske istorije, ono je živelo u specifičnim ljudskim oblicima: hordama, klanovima, gensovima gde se odvijala proizvodnja, vaspitanje, igra itd. Horda predstavlja onaj oblik organizovanja-prelazi iz životinjske u ljudsku skupinu. U nauci je znano da postoji zastarelo religiozno shvatanje da je čovek onakav kakav je bio na Zemlji. Suprotno njima, prihvaćeno je shvatanje da je čovek kao biološka vrsta evoluirao kroz istoriju i da je rezultat razvoja životinjskog sveta.
Proces preobražaja tumači Darvin kao borbu za opstanak i prilagodjavanje čoveka uslovima života, dok Engels navodi da je osnovni činilac tog preobražaja ljudski rad, stvaranje orudja za rad, koje je omogućilo da se vrši preobražaj životinjske skupine u ljudsku. Hod životinja je postepeno postojao uspravan, prednji udovi su se pretvarali u ruke-dolazi do drugačijeg položaja glave, razvija se mozak, a time i duhovni život. Borba za opstanak ih je grupisala kako bi zajednički vodili borbu protiv životinja, protiv prirode; rečju, kako bi zajedno proizvodili i opstali. Jezik i mišljenje je omogućilo da se stvori nova bioliška vrsta-čovek. Dalji proces razvoja ljudsog društva omogučio je, radom i proizvodnjom, da se čovek izdvoji od životinjskog carstva, što je omogućilo stvaranje nove skupine u prirodi-ljudsko društvo......
SOCIOLOŠKI POJAM DRUŠTVA
U sociologiji postoji nekoliko definicija društva. Zahvaljujući etnološkim otkrićima koja su se zbila u 17. i 18. veku, koja prikazuju život primitivnih naroda, može se videti da postoji društvo bez državnog uredjenja i da društvo i država nisu iste pojave, dok epoha gradjanskih revolucija i nastanak kapitalizma jasno ukazuju da su društvo i država dve potpuno različite pojave. To su razlozi zbog kojih se u nauci 17. i 18. veka sve više moralo računati sa društvom kao pojavom koja u celini nije sadržana u državi i koja postoji pored nje i nezavisno od nje. Poznati engleski sociolog Herbert Spenser je izjednačavao društvo sa organizmom. A Emil Dirkem, francuski sociolog, polazio je od toga da jedinke kao elementi vrše povezivanja i da pri tom obrazuju društvo. To znači da „društvo nije prost zbir jedinki već sistem, obrazovan njihovim udruživanjem, predstavlja osobenu stvarnost koja ima svoja sopstvena obeležja. Nesumnjivo je da se ne može ništa kolektivno stvoriti ako nisu date pojedinačne svesti, ali ovaj nužan uslov nije dovoljan. Potrebno je još da su ove svesti udružene, spojene, i to spojene na odredjen način; iz ovog spajanja proizilazi društveni život i ovo spajanje ga objašnjava.
Dirkem smatra da grupa oseća, misli i dela drugačije nego kad bi neki članovi bili izdvojeni. Ovakve definicije društva su sledeće, prema Aleksandru Todoroviću: „ 1) Kada tvrdi da društvo nije prost zbir individua, on se suprotstavlja atomističkom shvatanju; 2) Pokušava da odredi društvo kao poseban i svojevrsni kvalitet; 3) Medjutim, u ovoj odredbi društva dolazi do izražaja psihologistička komponenta. Ferdinand Tenis misli da društvo u sebi sadrži atomističke elemente i shvatanja. Prema njemu, „društvo, koje po konvenciji ili prirodnom pravu predstavlja jedan agregat, treba da bude shvaćeno kao mnoštvo prirodnih i artificijelnih individua, čije se volje i sfere nalaze u brojnim odnosima jedne prema drugima i jedne sa drugima, a ipak ostaju jedne od drugih nezavisno bez uzajamnog unutrašnjeg uticaja.“.......
S A D R Ž A J:
Uvod 3
1 NASTANAK LJUDSKOG DRUŠTVA 3
2 SOCIOLOŠKI POJAM DRUŠTVA 5
2.1 Pojam porodice 6
3 PREDMET I METODI SOCIOLOGIJE PORODICE 8
4 Motrifokalna porodica 9
4.1 Matrilocalno uredjenje 9
5 Monograma porodica 12
5.1.1 Totemski klan 13
5.1.2 Materinska kucna zajednica 13
5.1.3 Ocinska kucna zajednica 13
5.1.4 Bilateralna kucna zajednica 13
5.1.5 Individualna patrijarhalna porodica 14
6 Struktura moderne porodice 14
7 Funkcionalna porodica 15
Zaključak 16
Literatura 18