11-05-2010, 05:38 PM
Maturski. seminarski i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima.
SWOT analiza je verovatno jedan od najpopularnijih i najraširenijih marketinških instrumenata koji se koristi za donošenje odluka.Urađena SWOT analiza pokazuje pozitivne i negativne faktore koji utiču na neke mogućnosti koje može da iskoristi u konkurentskom okruženju, da bi ostvarila poslovne uspehe.Snagu opštine predstavlja veliku pokrivenost tržišta,pristupačnost i dobra reputacija.
Slabosti – Opština Nikšić se mora fokusirati i na zemlje neengleskog jezičkog područja.Iako je ovde urađen veliki napredak,još dosta se treba raditi na tome.
Šanse za razvoj su svakako brojne ponude koje su još uvek neotkrivene.Potrebno je angažovati veliki broj eksperata kako bi se radilo i otkrilo nešto novo i još neotkriveno.
Pretnje – Ostali pretraživači za sada nisu velika pretnja za Gugl,ali je ovo uvek otvoreni prolaz za konkurenciju.Dobar izbor bi bio saradnja sa najvećima od njih ali to u praksi nije toliko ostvarivo.
Sekretarijat za evropske integracije će nastaviti intenzivne konsultacije sa predstavnicima crnogorskih institucija, kako bi sa predstavnicima Evrospke komisije i EAR-a, prilikom njihove posjete planirane za 22-25. maj, obavili završne konsultacije oko izbora i sadržaja projakata IPA 2007.
Nakon izrade Akcionog plana za implementaciju preporuka evropskog partnerstva, Sekretarijat za evropske integracije će drugim potencijalnim donatorima dostaviti predloge projekata koji neće biti finansirani iz IPA 2007 sredstava, kao i dodatne zahtjeve za podrškom projektima iz ovog akcionog plana.
SNAGE I SLABOSTI
Nikšić,i Crna Gora uopšte, kao država koja pretenduje da postane članica Evropske unije, se nalazi u Procesu stabilizacije i pridruživanja zajedno sa ostalim državama u regionu. U tom procesu akcenat je stavljen na regionalnu i prekograničnu saradnju između država kandidata/potencijalnih kandidata i država članica Evropske unije, kao i između samih država kandidata/potencijalnih kandidata. Nikšić ne sme biti zapostavljen u odnosu na druge gradove ni u kom slučaju.
Druga komponenta IPA-e (cross border cooperation – prekogranična saradnja) se odnosi na regionalnu i prekograničnu saradnju i namijenjena je svim državama korisnicima. Njen cilj je jačanje stabilnosti, bezbijednosti i prosperiteta, od interesa za sve države regiona. Ova komponenta predstavlja nastavak regionalne komponente programa CARDS. Uzimajući u obzir dosadašnje aktivnosti Crne Gore u procesu stabilizacije i pridruživanja može se zaključiti da je prekogranična saradnja relativno nova oblast za Crnu Goru. Uspješnost realizacije druge komponente IPA-e zavisiće od aktivnog i efikasnog učešća Crne Gore u budućim aktivnostima.
Ova komponenta IPA-e obuhvata više transnacionalnih i susjedskih programa. Crna Gora aktivno učestvuje u pripremi Novog jadranskog prekograničnog programa i programa sa susjednim državama.
Pored pomenutih programa Nikšić ima pravo učešća i u transnacionalnim programima. Transnacionalni program SEE (Transnational Cooperation Programme South East Europe-Transnacionalni program saradnje jugoistočne Evrope) ima za cilj jačanje balansiranog teritorijalnog razvoja i teritorijalne integracije unutar oblasti saradnje. Ovaj program nije samo dio kohezione politike EU koji uključuje samo zemlje članice, nego je takodje komponenta pretpristupne pomoći, I kao takav je jedini program u kojem pravo učešća ima veliki broj zemalja koje nisu članice EU (zemlje kandidati i potencijalni kandidati). Ovaj transnacionalni program uključuje 17 zemalja i to: Albaniju, Austriju, Bosnu i Hercegovinu, Bugarsku, Rumuniju, Hrvatsku, Makedoniju, Grčku, Madjarsku, Italiju, Srbiju, Crnu Goru, Slovačku, Sloveniju, Tursku, Moldaviju i Ukrajinu. Finansijska sredstva su značajno veća od sredstava koja su bila dodijeljena programu ‘prethodniku’ INTERREG IIIB CADSES 2000-2006. Glavni izvor finansiranja ovog programa jeste Evropski regionalni razvojni fond (ERDF), i njegov budžet za period 2007-2015 iznosi 206,7 m€. Ovaj iznos je dopunjen javnim nacionalnim fondom što konačno iznosi 245.1 m€.
Transnacionalni program MED (Mediterranean Space- Mediteranski prostor) je program finansiran iz Evropskog regionalnog razvojnog fonda (ERDF) i ima za cilj jačanje prekogranične saradnje kroz lokalne i regionalne inicijative, jačanje transnacionalne saradnje aktivnostima koje vode integrisanom teritorijalnom razvoju, kao i jačanje interegionalne saradnje i razmjene iskustava. Ovaj program zapravo prdstavlja nastavak programa MEDOCC i ARCHIMED koji su bili implementirani unutar INTERREG IIIB Inicijative, i fokusiran je na saradnju izmedju regiona zemalja članica EU u čitavoj zoni Mediterana. Crna Gora je dobila poziv da učestvuje u ovom programu, koji uključuje pojedine regione sledećih država: Kipra, Francuske, Grčke, Italije, Malte, Portugala, Slovenije, Španije i Velike Britanije. Prema dosadašnjem finansijskom planu Operativnog programa (koji je još uvijek u fazi izrade) iznos sredstava iz fonda ERDF za program MED 2007-2013 je 192,01 m€. Procenat za ko-finansiranje (još uvijek nije konačno utvrdjena) varira izmedju 50% - 85%.
Analiza okruzenja
Budući da je ovaj vid finansiranja iz IPA sredstava donekle nastavak prethodnih programa, i da pravila izrade prekograničnog programa saradnje još nisu finalizirana, izrada svih novih Programa saradnje je u toku. Program mora sadržati tri dijela:
-situaciona analiza, koja će sadržati prihvatljive i pridružene teritorije, SWOT analizu, prioritete i mjere koje će biti osnov za programiranje i izradu projekata za datu granicu;
-strateški dio, u kojem će detaljnije biti obradjeni prioriteti i mjere, indikatori, potencijalni krajnji korisnici, kriterijumi za selekciju projekata, kao i usaglašenost Programa prekogranične saradnje sa evropskim i nacionalnim dokumentima;
-implementacione odredbe, procedure, kao i finansijska alokacija sredstava za datu granicu.
Dakle, u saradnji sa svakom susjednom državom kreira se program prekogranične saradnje u kojem se definišu oblasti saradnje, prihvatljive teritorije i kriterijumi za izbor projekata u kojima učestvuju partneri iz bar 2 zemlje članice programa.
U cilju kreiranja programskog dokumenta neophodno je bilo formiranje sljedećih struktura:
Rukovodeća grupa (Task force) – sa zadatakom definisanja prioriteta i smjernica za postizanje opštih ciljeva prekogranične saradnje. Njen je zadatak usmjeravanje rada Tima za izradu programa i organa zaduženih za pružanje tehničke pomoći.
Tim za izradu programa (Drafting team) – sa zadatakom pripremanja i izrade dokumenata koji se odnose na program prekogranične saradnje, u skladu sa smjernicama i strateškim indikatorima koje uspostavlja Rukovodeća grupa.
Predstavnici Crne Gore u oba tijela, za sve susjedne programe saradnje, čine predstavnici Sekretarijata za evropske integracije, Ministarstva turizma i zaštite životne sredine, Direkcije za mala i srednja preduzeća i Zajednice opština, dok su za Adriatic program članovi u ovim tijelima predstavnici Sekretarijata za evropske integracije.
Ove strukture i predstavnici pojedinih opština, kao učesnika u prekograničnoj saradnji, su u cilju formiranja programskih dokumenata održali niz bilateralnih sastanaka sa predstavnicima Albanije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije, na kojima su razradjivani programi prekogranične saradnje. Sastanci sa svim zemljama će se nastaviti do utvrdjivanja konačnog predloga Programa prekogranične saradnje, a krajnji rok za podnošenje programa Evropskoj komisiji je 31. maj 2007. godine.
Početak aktivnosti na programima prekogranične saradnje se odnosio na određivanje prihvatljivih (eligible territory - teritorije ne koje će biti alocirano 80% sredstava) i pridruženih teritorija (adjacent territory - na koje će biti alociran ostatak, tj. najviše 20% sredstava) koje će učestvovati u programima prekogranične saradnje. Nakon više sastanaka, Sekretarijat za evropske integracije je u ime Rukovodeće grupe uputio Evropskoj komisiji na odobravanje sljedeći predlog podjele Crne Gore na prihvatljive i pridružene opštine i predlog prioriteta saradnje i mjera za implementaciju tih prioriteta:
Nakon utvrđivanja prihvatljivih i pridruženih teritorija, izrađene su analize trenutne situacije i SWOT analiza za svaku granicu pojedinačno, u organizaciji CBIB projekta (projekat ekspertske podrške finansiran iz CARDS-a 2003), koji je angažovao Centar za razvoj preduzetništva i strane kratkoročne eksperte CBIB. Na osnovu uradjenih analiza se određuju prioriteti i mjere za svaki program prekogranične sardanje sa susjednim zemljama.
Buduće aktivnosti
Nakon izrade, države će programe prekogranične saradnje zajedno podnijeti na odobravanje Evropskoj komisiji. Evropska komisija nakon toga vrši interne konsultacije i
SWOT analiza je verovatno jedan od najpopularnijih i najraširenijih marketinških instrumenata koji se koristi za donošenje odluka.Urađena SWOT analiza pokazuje pozitivne i negativne faktore koji utiču na neke mogućnosti koje može da iskoristi u konkurentskom okruženju, da bi ostvarila poslovne uspehe.Snagu opštine predstavlja veliku pokrivenost tržišta,pristupačnost i dobra reputacija.
Slabosti – Opština Nikšić se mora fokusirati i na zemlje neengleskog jezičkog područja.Iako je ovde urađen veliki napredak,još dosta se treba raditi na tome.
Šanse za razvoj su svakako brojne ponude koje su još uvek neotkrivene.Potrebno je angažovati veliki broj eksperata kako bi se radilo i otkrilo nešto novo i još neotkriveno.
Pretnje – Ostali pretraživači za sada nisu velika pretnja za Gugl,ali je ovo uvek otvoreni prolaz za konkurenciju.Dobar izbor bi bio saradnja sa najvećima od njih ali to u praksi nije toliko ostvarivo.
Sekretarijat za evropske integracije će nastaviti intenzivne konsultacije sa predstavnicima crnogorskih institucija, kako bi sa predstavnicima Evrospke komisije i EAR-a, prilikom njihove posjete planirane za 22-25. maj, obavili završne konsultacije oko izbora i sadržaja projakata IPA 2007.
Nakon izrade Akcionog plana za implementaciju preporuka evropskog partnerstva, Sekretarijat za evropske integracije će drugim potencijalnim donatorima dostaviti predloge projekata koji neće biti finansirani iz IPA 2007 sredstava, kao i dodatne zahtjeve za podrškom projektima iz ovog akcionog plana.
SNAGE I SLABOSTI
Nikšić,i Crna Gora uopšte, kao država koja pretenduje da postane članica Evropske unije, se nalazi u Procesu stabilizacije i pridruživanja zajedno sa ostalim državama u regionu. U tom procesu akcenat je stavljen na regionalnu i prekograničnu saradnju između država kandidata/potencijalnih kandidata i država članica Evropske unije, kao i između samih država kandidata/potencijalnih kandidata. Nikšić ne sme biti zapostavljen u odnosu na druge gradove ni u kom slučaju.
Druga komponenta IPA-e (cross border cooperation – prekogranična saradnja) se odnosi na regionalnu i prekograničnu saradnju i namijenjena je svim državama korisnicima. Njen cilj je jačanje stabilnosti, bezbijednosti i prosperiteta, od interesa za sve države regiona. Ova komponenta predstavlja nastavak regionalne komponente programa CARDS. Uzimajući u obzir dosadašnje aktivnosti Crne Gore u procesu stabilizacije i pridruživanja može se zaključiti da je prekogranična saradnja relativno nova oblast za Crnu Goru. Uspješnost realizacije druge komponente IPA-e zavisiće od aktivnog i efikasnog učešća Crne Gore u budućim aktivnostima.
Ova komponenta IPA-e obuhvata više transnacionalnih i susjedskih programa. Crna Gora aktivno učestvuje u pripremi Novog jadranskog prekograničnog programa i programa sa susjednim državama.
Pored pomenutih programa Nikšić ima pravo učešća i u transnacionalnim programima. Transnacionalni program SEE (Transnational Cooperation Programme South East Europe-Transnacionalni program saradnje jugoistočne Evrope) ima za cilj jačanje balansiranog teritorijalnog razvoja i teritorijalne integracije unutar oblasti saradnje. Ovaj program nije samo dio kohezione politike EU koji uključuje samo zemlje članice, nego je takodje komponenta pretpristupne pomoći, I kao takav je jedini program u kojem pravo učešća ima veliki broj zemalja koje nisu članice EU (zemlje kandidati i potencijalni kandidati). Ovaj transnacionalni program uključuje 17 zemalja i to: Albaniju, Austriju, Bosnu i Hercegovinu, Bugarsku, Rumuniju, Hrvatsku, Makedoniju, Grčku, Madjarsku, Italiju, Srbiju, Crnu Goru, Slovačku, Sloveniju, Tursku, Moldaviju i Ukrajinu. Finansijska sredstva su značajno veća od sredstava koja su bila dodijeljena programu ‘prethodniku’ INTERREG IIIB CADSES 2000-2006. Glavni izvor finansiranja ovog programa jeste Evropski regionalni razvojni fond (ERDF), i njegov budžet za period 2007-2015 iznosi 206,7 m€. Ovaj iznos je dopunjen javnim nacionalnim fondom što konačno iznosi 245.1 m€.
Transnacionalni program MED (Mediterranean Space- Mediteranski prostor) je program finansiran iz Evropskog regionalnog razvojnog fonda (ERDF) i ima za cilj jačanje prekogranične saradnje kroz lokalne i regionalne inicijative, jačanje transnacionalne saradnje aktivnostima koje vode integrisanom teritorijalnom razvoju, kao i jačanje interegionalne saradnje i razmjene iskustava. Ovaj program zapravo prdstavlja nastavak programa MEDOCC i ARCHIMED koji su bili implementirani unutar INTERREG IIIB Inicijative, i fokusiran je na saradnju izmedju regiona zemalja članica EU u čitavoj zoni Mediterana. Crna Gora je dobila poziv da učestvuje u ovom programu, koji uključuje pojedine regione sledećih država: Kipra, Francuske, Grčke, Italije, Malte, Portugala, Slovenije, Španije i Velike Britanije. Prema dosadašnjem finansijskom planu Operativnog programa (koji je još uvijek u fazi izrade) iznos sredstava iz fonda ERDF za program MED 2007-2013 je 192,01 m€. Procenat za ko-finansiranje (još uvijek nije konačno utvrdjena) varira izmedju 50% - 85%.
Analiza okruzenja
Budući da je ovaj vid finansiranja iz IPA sredstava donekle nastavak prethodnih programa, i da pravila izrade prekograničnog programa saradnje još nisu finalizirana, izrada svih novih Programa saradnje je u toku. Program mora sadržati tri dijela:
-situaciona analiza, koja će sadržati prihvatljive i pridružene teritorije, SWOT analizu, prioritete i mjere koje će biti osnov za programiranje i izradu projekata za datu granicu;
-strateški dio, u kojem će detaljnije biti obradjeni prioriteti i mjere, indikatori, potencijalni krajnji korisnici, kriterijumi za selekciju projekata, kao i usaglašenost Programa prekogranične saradnje sa evropskim i nacionalnim dokumentima;
-implementacione odredbe, procedure, kao i finansijska alokacija sredstava za datu granicu.
Dakle, u saradnji sa svakom susjednom državom kreira se program prekogranične saradnje u kojem se definišu oblasti saradnje, prihvatljive teritorije i kriterijumi za izbor projekata u kojima učestvuju partneri iz bar 2 zemlje članice programa.
U cilju kreiranja programskog dokumenta neophodno je bilo formiranje sljedećih struktura:
Rukovodeća grupa (Task force) – sa zadatakom definisanja prioriteta i smjernica za postizanje opštih ciljeva prekogranične saradnje. Njen je zadatak usmjeravanje rada Tima za izradu programa i organa zaduženih za pružanje tehničke pomoći.
Tim za izradu programa (Drafting team) – sa zadatakom pripremanja i izrade dokumenata koji se odnose na program prekogranične saradnje, u skladu sa smjernicama i strateškim indikatorima koje uspostavlja Rukovodeća grupa.
Predstavnici Crne Gore u oba tijela, za sve susjedne programe saradnje, čine predstavnici Sekretarijata za evropske integracije, Ministarstva turizma i zaštite životne sredine, Direkcije za mala i srednja preduzeća i Zajednice opština, dok su za Adriatic program članovi u ovim tijelima predstavnici Sekretarijata za evropske integracije.
Ove strukture i predstavnici pojedinih opština, kao učesnika u prekograničnoj saradnji, su u cilju formiranja programskih dokumenata održali niz bilateralnih sastanaka sa predstavnicima Albanije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije, na kojima su razradjivani programi prekogranične saradnje. Sastanci sa svim zemljama će se nastaviti do utvrdjivanja konačnog predloga Programa prekogranične saradnje, a krajnji rok za podnošenje programa Evropskoj komisiji je 31. maj 2007. godine.
Početak aktivnosti na programima prekogranične saradnje se odnosio na određivanje prihvatljivih (eligible territory - teritorije ne koje će biti alocirano 80% sredstava) i pridruženih teritorija (adjacent territory - na koje će biti alociran ostatak, tj. najviše 20% sredstava) koje će učestvovati u programima prekogranične saradnje. Nakon više sastanaka, Sekretarijat za evropske integracije je u ime Rukovodeće grupe uputio Evropskoj komisiji na odobravanje sljedeći predlog podjele Crne Gore na prihvatljive i pridružene opštine i predlog prioriteta saradnje i mjera za implementaciju tih prioriteta:
Nakon utvrđivanja prihvatljivih i pridruženih teritorija, izrađene su analize trenutne situacije i SWOT analiza za svaku granicu pojedinačno, u organizaciji CBIB projekta (projekat ekspertske podrške finansiran iz CARDS-a 2003), koji je angažovao Centar za razvoj preduzetništva i strane kratkoročne eksperte CBIB. Na osnovu uradjenih analiza se određuju prioriteti i mjere za svaki program prekogranične sardanje sa susjednim zemljama.
Buduće aktivnosti
Nakon izrade, države će programe prekogranične saradnje zajedno podnijeti na odobravanje Evropskoj komisiji. Evropska komisija nakon toga vrši interne konsultacije i