10-05-2010, 05:31 PM
Maturski. seminarski i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima.
U uslovima intenzivne i pulsirajuće zapadne demokratije na militantno okruženje i vladavinu autokratskih političkih sistema Ustav je odraz savremenih društvenih i političkih stremljenja te idejno političkih shvatanja zemalja ujedinjene Evrope o dalekom balkanskom regionu i o potrebi za njegovo uključivanju u Evropske kulturne integracije.
Savet Evrope, kao prva evropska institucija u okviru Organizacije za sigurnost i saradnju Evrope- OSCE-a predstavlja jedinstven okvir i mesto susretanja i šire parlamentarne saradnje u vezi sa pitanjima zaštite ljudskih prava i sloboda, unapređenja i razvoja demokratije. On nema političku i ekonomsku težinu kao Evropska Unija ali ima izuzetno važnu ulogu, jer pruža velike mogućnosti za susrete zemalja sa različitim nivoima razvoja, koje kreću putem pluralističke demokratije. Savet Evrope razvija i unapređuje demokratiju štiti ljudska prava, obezbeđuje sigurnost a širi i razvija parlamentarnu, političku, socijalnu i kulturnu saradnju između evropskih država i naroda evropske zajednice.
Savet Evrope pokriva sva glavna pitanja koja su pred evropskim društvom, osim pitanja odbrane. Program delovanja i rada Saveta Evrope sadrži sledeća područja aktivnosti: ljudska prava, mediji, pravna saradnja, društvena i ekonomska pitanja, zdravstvo, obrazovanje, kultura, kulturno nasleđe, sport, omladina, lokalna i regionalna uprava i zaštitu okoline.
Sistem lokalnih demokratija
Sistem parlamentarne demokratije u razvoju i primeni koncepta decentralizacije vlasti, uspostavlja sistem lokalnih demokratija posredno kroz sistem zastupničke demokratije kao važnog dostignuća u razvoju i konsolidovanju demokratskog društva. U okviru Parlamentarne skupštine Saveta Evrope, ocenjeno je da se širenje demokratije primenom koncepta decentralizacije vlasti ne može uspešno sprovesti bez oficijelnog učešća i lokalnih vlasti u organizaciji Saveta Evrope, a što je rezultiralo osnovanjem Stalne Konferencije lokalnih i regionalnih vlasti Evrope-CLRAE (1957.g.) kao trećeg nivoa saradnje u ovoj evropskoj zajednici. Konferencija je 1994. godine proizvedena u Kongres lokalnih i regionalnih vlasti Evrope zbog značaja na stvaranju i razvoju neposredne demokratije i na uspostavi trećeg nivoa saradnje na području evropske zajednice.
Ova institucija nastala je kao nezaobilazni demokratski prostor bez kojeg se nisu mogli sprovesti ni medjunarodni sporazumi kao i konvencije, povelje i pravila o pitanjima ljudskih prava,zaštite okoline i socijalne poliitke.
Sve zemlje koje žele da pristupe Evropskoj Uniji imaju zadatak da utvrde i harmonizuju osnovne predpostavke za lokalnu samoupravu u skladu sa principima Evropske povelje o lokalnoj samoupravi. Prijem u Savet Evrope, najstariju Evropsku organizaciju uslovljen je strogim zahtevima na zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, političkog pluralizma i vladavine prava.
U državi kao tipičnom obliku teritorijalne decentralizacije, javlja se lokalna demokratija kao autohtona lokalna zajednica, koja je svojstvena teritorijalnoj organizaciji svih evropskih država, na koju su evropske države uz primenu principa subsidijarnosti sprovele unutrašnju decentralizaciju vlasti i ovlašćenja koja su najbliža građanima. Vlast treba da se vrši na nižem lokalnom nivou i u vlastito ime.
Teritorijalna autonomija gradskih i opštinskih zajednica veoma je značajna i neophodna za demokratiju svakog državnog poretka. Samo se u lokalnim demokratijama u okviru sistema lokalne samouprave kroz demokratske izabrane organe može obezbediti zajednički život u skladu sa tradicijama o zajedničkom življenju, suživotu i uz uvažavanje različitosti među našim narodima.
Na principima tolerancije i razumevanja, uvažavanja i ravnopravnosti između konstitutivnih naroda na prostorima različitog etničkog sastava kulture i jezika zaživljava proces demokratizacije a zaživljava i sistem parlamentarne demokratije. Svaki od konstitutivnih naroda želi potvrdu o svojoj prisutnosti i opstanku u kulturnom i duhovnom životu zemlje, prema načelima demokratije, da politička vlast počiva na čitavom narodu kao izvoru vrhovne vlasti.
Stvarna demokratija postoji samo ako postoji i volja naroda čije se izvršenje i ostvarivanje obezbeđuje pomoću instrumenata i mera državne administracije. Postulati putem kojih se ostvaruje demokratija, ljudska prava, proklamuju se u najvišim aktom države.
Razvoj država u skladu sa poveljom
Sa opravdenjem se postavlja pitanje, da li je moguće ići dalje u demokratizaciju društva ako je teritorijalna organizacija države izvršena isključivo na nacionalnom kriteriju.
Elaboriranje pitanja o mogućnostima uspostavljanja demokratskog sistema u multikulturnom kontekstu, u Evropi je veoma značajno i primjenjivo i za samu organizaciju evropske zajednice, bogate i raznovrsne u pogledu etničkog sastava, istorije, geografije, kulture i upotrebe jezika.
Prema teoretičarima društveno političkog i ustavno pravnog sistema, u zemljama sa demokratskom tradicijom, politička vlast počiva na čitavom narodu prema načelu da,... "svaki narod po svom biću izvor je suverenosti" s tim da demokratija predstavlja politički sistem u kome narod neposredno ili posredno učestvuje u vršenju vlasti i u vođenju politike. Teoretičari također elaboriraju pitanje ustrojstva države federalnog sistema u multietničkom i multikulturnom kontekstu, ističući da je svaki narod po svom biću izvor suverenosti. Ovo načelo implementirano je u Ustavu kao istorijskom dokumentu najvišeg ranga.
Cela struktura i organizacija državne vlasti postavljena je tako da se u njoj obezbedi konstitutivnost za sve narode, njihova puna ravnopravnost i to kako na nivou kolektiviteta tako i posebno na nivou korpusa ljudskih prava, uz garanciju ne samo individualnih –nacionalnih prava svakog pojedinca, nego i garantovanja svih drugih u svetu poznatih i međunarodno pravnim dokumentima poznatih ljudskih prava".
U uslovima intenzivne i pulsirajuće zapadne demokratije na militantno okruženje i vladavinu autokratskih političkih sistema Ustav je odraz savremenih društvenih i političkih stremljenja te idejno političkih shvatanja zemalja ujedinjene Evrope o dalekom balkanskom regionu i o potrebi za njegovo uključivanju u Evropske kulturne integracije.
Savet Evrope, kao prva evropska institucija u okviru Organizacije za sigurnost i saradnju Evrope- OSCE-a predstavlja jedinstven okvir i mesto susretanja i šire parlamentarne saradnje u vezi sa pitanjima zaštite ljudskih prava i sloboda, unapređenja i razvoja demokratije. On nema političku i ekonomsku težinu kao Evropska Unija ali ima izuzetno važnu ulogu, jer pruža velike mogućnosti za susrete zemalja sa različitim nivoima razvoja, koje kreću putem pluralističke demokratije. Savet Evrope razvija i unapređuje demokratiju štiti ljudska prava, obezbeđuje sigurnost a širi i razvija parlamentarnu, političku, socijalnu i kulturnu saradnju između evropskih država i naroda evropske zajednice.
Savet Evrope pokriva sva glavna pitanja koja su pred evropskim društvom, osim pitanja odbrane. Program delovanja i rada Saveta Evrope sadrži sledeća područja aktivnosti: ljudska prava, mediji, pravna saradnja, društvena i ekonomska pitanja, zdravstvo, obrazovanje, kultura, kulturno nasleđe, sport, omladina, lokalna i regionalna uprava i zaštitu okoline.
Sistem lokalnih demokratija
Sistem parlamentarne demokratije u razvoju i primeni koncepta decentralizacije vlasti, uspostavlja sistem lokalnih demokratija posredno kroz sistem zastupničke demokratije kao važnog dostignuća u razvoju i konsolidovanju demokratskog društva. U okviru Parlamentarne skupštine Saveta Evrope, ocenjeno je da se širenje demokratije primenom koncepta decentralizacije vlasti ne može uspešno sprovesti bez oficijelnog učešća i lokalnih vlasti u organizaciji Saveta Evrope, a što je rezultiralo osnovanjem Stalne Konferencije lokalnih i regionalnih vlasti Evrope-CLRAE (1957.g.) kao trećeg nivoa saradnje u ovoj evropskoj zajednici. Konferencija je 1994. godine proizvedena u Kongres lokalnih i regionalnih vlasti Evrope zbog značaja na stvaranju i razvoju neposredne demokratije i na uspostavi trećeg nivoa saradnje na području evropske zajednice.
Ova institucija nastala je kao nezaobilazni demokratski prostor bez kojeg se nisu mogli sprovesti ni medjunarodni sporazumi kao i konvencije, povelje i pravila o pitanjima ljudskih prava,zaštite okoline i socijalne poliitke.
Sve zemlje koje žele da pristupe Evropskoj Uniji imaju zadatak da utvrde i harmonizuju osnovne predpostavke za lokalnu samoupravu u skladu sa principima Evropske povelje o lokalnoj samoupravi. Prijem u Savet Evrope, najstariju Evropsku organizaciju uslovljen je strogim zahtevima na zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, političkog pluralizma i vladavine prava.
U državi kao tipičnom obliku teritorijalne decentralizacije, javlja se lokalna demokratija kao autohtona lokalna zajednica, koja je svojstvena teritorijalnoj organizaciji svih evropskih država, na koju su evropske države uz primenu principa subsidijarnosti sprovele unutrašnju decentralizaciju vlasti i ovlašćenja koja su najbliža građanima. Vlast treba da se vrši na nižem lokalnom nivou i u vlastito ime.
Teritorijalna autonomija gradskih i opštinskih zajednica veoma je značajna i neophodna za demokratiju svakog državnog poretka. Samo se u lokalnim demokratijama u okviru sistema lokalne samouprave kroz demokratske izabrane organe može obezbediti zajednički život u skladu sa tradicijama o zajedničkom življenju, suživotu i uz uvažavanje različitosti među našim narodima.
Na principima tolerancije i razumevanja, uvažavanja i ravnopravnosti između konstitutivnih naroda na prostorima različitog etničkog sastava kulture i jezika zaživljava proces demokratizacije a zaživljava i sistem parlamentarne demokratije. Svaki od konstitutivnih naroda želi potvrdu o svojoj prisutnosti i opstanku u kulturnom i duhovnom životu zemlje, prema načelima demokratije, da politička vlast počiva na čitavom narodu kao izvoru vrhovne vlasti.
Stvarna demokratija postoji samo ako postoji i volja naroda čije se izvršenje i ostvarivanje obezbeđuje pomoću instrumenata i mera državne administracije. Postulati putem kojih se ostvaruje demokratija, ljudska prava, proklamuju se u najvišim aktom države.
Razvoj država u skladu sa poveljom
Sa opravdenjem se postavlja pitanje, da li je moguće ići dalje u demokratizaciju društva ako je teritorijalna organizacija države izvršena isključivo na nacionalnom kriteriju.
Elaboriranje pitanja o mogućnostima uspostavljanja demokratskog sistema u multikulturnom kontekstu, u Evropi je veoma značajno i primjenjivo i za samu organizaciju evropske zajednice, bogate i raznovrsne u pogledu etničkog sastava, istorije, geografije, kulture i upotrebe jezika.
Prema teoretičarima društveno političkog i ustavno pravnog sistema, u zemljama sa demokratskom tradicijom, politička vlast počiva na čitavom narodu prema načelu da,... "svaki narod po svom biću izvor je suverenosti" s tim da demokratija predstavlja politički sistem u kome narod neposredno ili posredno učestvuje u vršenju vlasti i u vođenju politike. Teoretičari također elaboriraju pitanje ustrojstva države federalnog sistema u multietničkom i multikulturnom kontekstu, ističući da je svaki narod po svom biću izvor suverenosti. Ovo načelo implementirano je u Ustavu kao istorijskom dokumentu najvišeg ranga.
Cela struktura i organizacija državne vlasti postavljena je tako da se u njoj obezbedi konstitutivnost za sve narode, njihova puna ravnopravnost i to kako na nivou kolektiviteta tako i posebno na nivou korpusa ljudskih prava, uz garanciju ne samo individualnih –nacionalnih prava svakog pojedinca, nego i garantovanja svih drugih u svetu poznatih i međunarodno pravnim dokumentima poznatih ljudskih prava".