09-05-2010, 11:02 PM
Maturski. seminarski i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima.
Sa razvojem organizacija, njihovog obima i kompleksnosti, sve više raste potreba ѕa profesionalnim organizacijama, ѕa obrazovanim i veštim organizatorima, odnosno organizatorima višeg nivoa. To je slučaj sa svim organizacijama, državom, armijom, privatnim i javnim preduzećima. Uprkos tome, sve do današnjeg dana nije postignuta saglasnost o tome sta je plan.
Frederick W. Taylor
Fredrik Tejlor (1856-1915) bio je radnik, a potom mašinski inžinjer. U svojim radovima postavio je načela podele rada u tehnološkim procesima tražeći specijalizaciju po operacijama. Doprineo je uvođenju normiranja rada po operacijama u proizvodnji i uprošćavanja rada unutar operacija uz uvažavanje uslova rada. Na racionalalizovanim opercijama je zasnivao obračun zarada radnika. Od procesa proizvodnje odvojio je funkcionalno pripremu, instruktažu i kontrolu proizvodnje. Postavio je načela upravljanja proizvodnjom kao uslov njene efikasnsti. Procenio da preko 50% rada treba direktno da dodje iz uprave, što se obezbeđuje funkcijama specijalizovanih predradnika.
Tejlorovi principi organizacije
Istakao da kombinacija navedenih principa čini suštinu naučnog organizacije:
-Razviti nauku za svaki element ljudskog rada
-nužna je selekcija i obuka radnika
-svesrdna saradnja sa ljudima
-gotovo ista podela rada i odgovornosti izmedju radnika i uprave
Izučavanje utroška vremena i metode za njegovo pravilno sprovođenje funkcionalno ili podeljeno nadzorništvo.
Standardizacija svih alata, kao i motornih funkcija radnika u svakoj klasi posla.
-Poželjno obezbediti prostoriju za planiranje ili čitavo odeljenje
-Instrukcione kartice za radnike
-Diferencijalna isplata zarada
-Mnemonički sistem za klasifikaciju proizvoda, kao i delova korišćenih za ugradnju
-Sistem trake
-Savremeni sistem troškova
Razvoj kvantitativne škole - operaciona istraživanja
Tri značajna perioda do Prvog svetskog rata.
Tejlor - primena naučne analize na metode proizvodnje.
Erlang, danski matematičar - merio nepravilne strujne tokove u šahtovima na ulicama Kopenhagena.
Prvi svetski rat
Ford Haris (1915) - kontrola inventara, prvi ekonomski model stavki.
Lankester (1914 - 1915) - rezultate borbenih akcija iskazivao relativnom numeričkom snagom boraca i relativnom borbenom moći njihovih oru|a
Edison - primena statistike u analizi anti-podmorničkih dejstava
Drugi svetski rat
Engleska - tim sa Mančesterskog univerziteta (Blekit)
Amerika - Konant, predsednik Nacionalnog istraživačkog komiteta za odbranu Buš, predsednik Komiteta za novo naoružanje i opremu generali Spaca i Arnold - primena u avijaciji
Primena u biznisu
U drugoj polovini ŽIŽ veka središta industriskog razvoja sveta bili su zapadna Evropa i Sjedinjene američke države. Tamo je nastao veliki tehnički i ekonomski razvoj fabrika i pogona povezanih razvojem transporta roba i saobraćaja ljudi.
Po završetku rata, industrijska klima na obe strane Atlantika je bila sasvim zrela za uvodjenje operacionih istraživanja u planiranje poslovanja
Razlika u istraživanjima u Velikoj Britaniji i SAD:
SAD - dominantno pitanje konkurencije
Američko društvo i časopis za OI operaciona istraživanja - 1952.g.
Institut za nauku o planu i časopis - 1953.g.
Velika Britanija - porast efikasnosti proizvodnje i proboj na nova tržišta.
- Klub za operaciona istraživanja - 1948.g.
- Četvoromesečnik za operaciona istraživanja" - 1950.g.
- Prva me|unarodna konferencija za OI - 1950. Oksford
Uticaj na organizaciju
Slučaj u poslovanju
Smanjuje troškove - obrade transakcija i materijala
Ojačava veze – između dobavljača i internog organizacije
Poboljšava ceo lanac snabdevanja -standardizacija specifikacije, procesi, prihvatanja, konsolidacija dobavljača.
Bolje merenje i upravljanje,bolje informacije za kvalitetnije odlučivanje
Omogućava bolju podršku odlučivanju i komparativnu analizu
Prikuplja neproizvodne troškove potrebne za analizu od strane organizacije i pojedinaca.
Sa razvojem organizacija, njihovog obima i kompleksnosti, sve više raste potreba ѕa profesionalnim organizacijama, ѕa obrazovanim i veštim organizatorima, odnosno organizatorima višeg nivoa. To je slučaj sa svim organizacijama, državom, armijom, privatnim i javnim preduzećima. Uprkos tome, sve do današnjeg dana nije postignuta saglasnost o tome sta je plan.
Frederick W. Taylor
Fredrik Tejlor (1856-1915) bio je radnik, a potom mašinski inžinjer. U svojim radovima postavio je načela podele rada u tehnološkim procesima tražeći specijalizaciju po operacijama. Doprineo je uvođenju normiranja rada po operacijama u proizvodnji i uprošćavanja rada unutar operacija uz uvažavanje uslova rada. Na racionalalizovanim opercijama je zasnivao obračun zarada radnika. Od procesa proizvodnje odvojio je funkcionalno pripremu, instruktažu i kontrolu proizvodnje. Postavio je načela upravljanja proizvodnjom kao uslov njene efikasnsti. Procenio da preko 50% rada treba direktno da dodje iz uprave, što se obezbeđuje funkcijama specijalizovanih predradnika.
Tejlorovi principi organizacije
Istakao da kombinacija navedenih principa čini suštinu naučnog organizacije:
-Razviti nauku za svaki element ljudskog rada
-nužna je selekcija i obuka radnika
-svesrdna saradnja sa ljudima
-gotovo ista podela rada i odgovornosti izmedju radnika i uprave
Izučavanje utroška vremena i metode za njegovo pravilno sprovođenje funkcionalno ili podeljeno nadzorništvo.
Standardizacija svih alata, kao i motornih funkcija radnika u svakoj klasi posla.
-Poželjno obezbediti prostoriju za planiranje ili čitavo odeljenje
-Instrukcione kartice za radnike
-Diferencijalna isplata zarada
-Mnemonički sistem za klasifikaciju proizvoda, kao i delova korišćenih za ugradnju
-Sistem trake
-Savremeni sistem troškova
Razvoj kvantitativne škole - operaciona istraživanja
Tri značajna perioda do Prvog svetskog rata.
Tejlor - primena naučne analize na metode proizvodnje.
Erlang, danski matematičar - merio nepravilne strujne tokove u šahtovima na ulicama Kopenhagena.
Prvi svetski rat
Ford Haris (1915) - kontrola inventara, prvi ekonomski model stavki.
Lankester (1914 - 1915) - rezultate borbenih akcija iskazivao relativnom numeričkom snagom boraca i relativnom borbenom moći njihovih oru|a
Edison - primena statistike u analizi anti-podmorničkih dejstava
Drugi svetski rat
Engleska - tim sa Mančesterskog univerziteta (Blekit)
Amerika - Konant, predsednik Nacionalnog istraživačkog komiteta za odbranu Buš, predsednik Komiteta za novo naoružanje i opremu generali Spaca i Arnold - primena u avijaciji
Primena u biznisu
U drugoj polovini ŽIŽ veka središta industriskog razvoja sveta bili su zapadna Evropa i Sjedinjene američke države. Tamo je nastao veliki tehnički i ekonomski razvoj fabrika i pogona povezanih razvojem transporta roba i saobraćaja ljudi.
Po završetku rata, industrijska klima na obe strane Atlantika je bila sasvim zrela za uvodjenje operacionih istraživanja u planiranje poslovanja
Razlika u istraživanjima u Velikoj Britaniji i SAD:
SAD - dominantno pitanje konkurencije
Američko društvo i časopis za OI operaciona istraživanja - 1952.g.
Institut za nauku o planu i časopis - 1953.g.
Velika Britanija - porast efikasnosti proizvodnje i proboj na nova tržišta.
- Klub za operaciona istraživanja - 1948.g.
- Četvoromesečnik za operaciona istraživanja" - 1950.g.
- Prva me|unarodna konferencija za OI - 1950. Oksford
Uticaj na organizaciju
Slučaj u poslovanju
Smanjuje troškove - obrade transakcija i materijala
Ojačava veze – između dobavljača i internog organizacije
Poboljšava ceo lanac snabdevanja -standardizacija specifikacije, procesi, prihvatanja, konsolidacija dobavljača.
Bolje merenje i upravljanje,bolje informacije za kvalitetnije odlučivanje
Omogućava bolju podršku odlučivanju i komparativnu analizu
Prikuplja neproizvodne troškove potrebne za analizu od strane organizacije i pojedinaca.