07-05-2010, 12:31 AM
Maturski. seminarski i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima.
Tržište predstavlja mjesto gdje se ponuda i potražnja robe i usluga susreću i kao stalan i organizovan oblik dovode u međusobni kontakt, kao skup kupaca i prodavaca.
Tržište je istovremeno i mehanizam kojim se kroz regulaciju odnosa prodavaca i kupaca, kroz stvarna ili potencijalna međusobna djelovana, određuju cijene pojedinačnih proizvoda ili skupa proizvoda.
Kao polaznu osnovu za razgovor o konkurenciji koristićemo podjelu tržišnih struktura po kojoj postoje dva osnovna tipa: savršena, tj. potpuna konkrencija i nesavršena, tj, nepotpuna konkurencija.
Savršena konkurencija je takvo tržišno stanje u kojem postoji veliki broj prodavaca i kupaca na tržištu istog, homogenizovanog proizvoda i kada svi proizvodi imaju cijenu i razmjenjuju se na tržištu , a učesnici na tržištu nemaju nikakvog uticaja na cijenu po kojoj kupuju ili prodaju, tj. cijena je objektivno data veličina.
Promjena cijene je posljedica aktivnosti svih prodavaca i kupaca, a nikako posljedica njihovog pojedinačnog djelovanja. Dakle, na savršenim konkurentskim tržištima pojedinačni proizvođači su ustvari preduzimači cijena, tzv. price-takers.
Iz navedenog proizilazi da je savršeno konkurentsko tržište takvo tržište na kome sva preduzeća proizvode identične proizvode, a svako preduzeće je tako malo da njegov izbor nivoa proizvodnje ne utiče ni na cijelu industriju niti na cijene.
U praksi se rijetko susreću ovakvi primjeri, npr. u proizvodnji pšenice, kukuruza, nafte, pa se može reći da u većini slučajeva prevladava nesavršena konkurencija.
Nesavršena konkurencija postoji kada kupac ili prodavac mogu uticati na cijenu proizvoda. Glavna obilježja su previsoke cijene i preniska proizvodnja, i o njoj će više riječi biti u nastavku ovog seminarskog rada.
Stvarno tržište nije niti sabršeno konkurentno niti u potpunosti monopolisano, već spada negdje u spektar između savršene konkurencije i čistog monopola.
Monopolistička konkurencija, kao tema ovog seminarskog rada, javlja se kao jedan od oblika nesavršene konkurencije i upravo zato ćemo se ukratko osvrnuti na nesavršenu konkurenciju, a zatim pokušati obraditi i monopolističku konkurenciju, sa osvrtom na definiciju, karakteristike i slično.
Tržište predstavlja mjesto gdje se ponuda i potražnja robe i usluga susreću i kao stalan i organizovan oblik dovode u međusobni kontakt, kao skup kupaca i prodavaca.
Tržište je istovremeno i mehanizam kojim se kroz regulaciju odnosa prodavaca i kupaca, kroz stvarna ili potencijalna međusobna djelovana, određuju cijene pojedinačnih proizvoda ili skupa proizvoda.
Kao polaznu osnovu za razgovor o konkurenciji koristićemo podjelu tržišnih struktura po kojoj postoje dva osnovna tipa: savršena, tj. potpuna konkrencija i nesavršena, tj, nepotpuna konkurencija.
Savršena konkurencija je takvo tržišno stanje u kojem postoji veliki broj prodavaca i kupaca na tržištu istog, homogenizovanog proizvoda i kada svi proizvodi imaju cijenu i razmjenjuju se na tržištu , a učesnici na tržištu nemaju nikakvog uticaja na cijenu po kojoj kupuju ili prodaju, tj. cijena je objektivno data veličina.
Promjena cijene je posljedica aktivnosti svih prodavaca i kupaca, a nikako posljedica njihovog pojedinačnog djelovanja. Dakle, na savršenim konkurentskim tržištima pojedinačni proizvođači su ustvari preduzimači cijena, tzv. price-takers.
Iz navedenog proizilazi da je savršeno konkurentsko tržište takvo tržište na kome sva preduzeća proizvode identične proizvode, a svako preduzeće je tako malo da njegov izbor nivoa proizvodnje ne utiče ni na cijelu industriju niti na cijene.
U praksi se rijetko susreću ovakvi primjeri, npr. u proizvodnji pšenice, kukuruza, nafte, pa se može reći da u većini slučajeva prevladava nesavršena konkurencija.
Nesavršena konkurencija postoji kada kupac ili prodavac mogu uticati na cijenu proizvoda. Glavna obilježja su previsoke cijene i preniska proizvodnja, i o njoj će više riječi biti u nastavku ovog seminarskog rada.
Stvarno tržište nije niti sabršeno konkurentno niti u potpunosti monopolisano, već spada negdje u spektar između savršene konkurencije i čistog monopola.
Monopolistička konkurencija, kao tema ovog seminarskog rada, javlja se kao jedan od oblika nesavršene konkurencije i upravo zato ćemo se ukratko osvrnuti na nesavršenu konkurenciju, a zatim pokušati obraditi i monopolističku konkurenciju, sa osvrtom na definiciju, karakteristike i slično.