06-05-2010, 05:09 PM
Maturski. seminarski i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima.
Osnovna kategorija robne privrede je tržište. Određeni stepen razvitka proizvodnih snaga i društvena podela rada jesu osnovne pretpostavke i uslov za njegovu pojavu i razvitak. U uslovima tržišne privrede proizvodi ljudskog rada pretvaraju se u robu i putem razmene postaju dostupni onima kojima su potrebni, a koji su spremni i imaju mogućnost da ih kupe.
Privredni sistem u kojem se proizvedena materijalna dobra razmenjuju na tržištu uz pompć novca (specifične robe) naziva se robno-novčana privreda. Odnosi koji se između ljudi u ovakvoj privredi ostvaruju dobijaju robno-novčani oblik, odnosno oni se iskazuju kao tržišni odnosi.
Složena struktura i suština tržišta omogućila je brojnim autorima da ga sa različitih stanovišta posmatraju i definišu. S’tim u vezi ukazuje se da je tržište „mesto gde se vrši sučeljavanje ponude i tražnje roba“ itd. Sve ove kratke definicije tržišta, na simplificirani način, ukazuju na suštinu tržišta, pri čemu je evidentno da nisu sveobuhvatne.
Polazeći od iznetih stavova, može se dati sledeća definicija tržišta; pod tržištem podrazumevamo mesto, prostor ili područije na kome se u određeno vreme sučeljavaju ponuda i tražnja, odnosno vrši prodaja i kupovina robe po cenama koje se iz tih odnosa formiraju.
PONUDA I TRAŽNJA KAO OSNOVNI ČINIOCI TRŽIŠTA
Od toga da li će se prodati odnosno kupiti veća ili manja količina robe i usluga zavisi od mnogobrojnih faktora tržišne privrede, koj se kao sinteza javljaju u dejstvu odnosa ponude i tražnje. Među najvažnije takve faktore možemo pomenuti: 1) tržišne cene, 2) količina robe koja se nudi na prodaju, 3) potrebe ljudi - potrošača, 4) ukus potrošača, 5) dohodak – kupovna moć potrošača, 6) očekivanja o daljem kretanju proizvodnje robe, 7) očekivanja o daljem kretanju cena te robe, 8) očekivanja o kretanju društvenih i individualnih potreba, 9) uzrast, 10) sredina u kojoj ljudi zive, 11) drustveni, klasni polozaj potrošaca itd...
Temeljne komponente ponude su obim i struktura robe proizvedenih materijalnih dobara i usluga namenjenih prodaji po određenoj vrednosti, odnosno ceni. Obim i struktura ponude zavise od obima i strukture društvene proizvodnje koja je određena stepenom razvitka proizvodnih snaga koje se izražavaju u razvoju proizvodne tehnike, umešnosti proizvođača, organizacije rada, produktivnosti rada uopšte, produkcionih odnosa itd... Ponudu predstavljaju prodavci sa količinama i strukturom robe koju nude kupcima po oređenoj vrednosti, cena. Cena i ponuda se nalaze u odnosima upravne srazmere; povećanje cena povećava ponudu, smanjenje cena smanjuje ponudu.
Tražnjom podrazumevamo ukupnu količinu robe ili usluga odgovarajućeg kvaliteta i asortimana, koju kupci žele i raspoloživim novčanim sredstvima na određenom mestu da kupe. Veliki broj naučnika posvetio je pažnju definisanju tražnje
Osnovna kategorija robne privrede je tržište. Određeni stepen razvitka proizvodnih snaga i društvena podela rada jesu osnovne pretpostavke i uslov za njegovu pojavu i razvitak. U uslovima tržišne privrede proizvodi ljudskog rada pretvaraju se u robu i putem razmene postaju dostupni onima kojima su potrebni, a koji su spremni i imaju mogućnost da ih kupe.
Privredni sistem u kojem se proizvedena materijalna dobra razmenjuju na tržištu uz pompć novca (specifične robe) naziva se robno-novčana privreda. Odnosi koji se između ljudi u ovakvoj privredi ostvaruju dobijaju robno-novčani oblik, odnosno oni se iskazuju kao tržišni odnosi.
Složena struktura i suština tržišta omogućila je brojnim autorima da ga sa različitih stanovišta posmatraju i definišu. S’tim u vezi ukazuje se da je tržište „mesto gde se vrši sučeljavanje ponude i tražnje roba“ itd. Sve ove kratke definicije tržišta, na simplificirani način, ukazuju na suštinu tržišta, pri čemu je evidentno da nisu sveobuhvatne.
Polazeći od iznetih stavova, može se dati sledeća definicija tržišta; pod tržištem podrazumevamo mesto, prostor ili područije na kome se u određeno vreme sučeljavaju ponuda i tražnja, odnosno vrši prodaja i kupovina robe po cenama koje se iz tih odnosa formiraju.
PONUDA I TRAŽNJA KAO OSNOVNI ČINIOCI TRŽIŠTA
Od toga da li će se prodati odnosno kupiti veća ili manja količina robe i usluga zavisi od mnogobrojnih faktora tržišne privrede, koj se kao sinteza javljaju u dejstvu odnosa ponude i tražnje. Među najvažnije takve faktore možemo pomenuti: 1) tržišne cene, 2) količina robe koja se nudi na prodaju, 3) potrebe ljudi - potrošača, 4) ukus potrošača, 5) dohodak – kupovna moć potrošača, 6) očekivanja o daljem kretanju proizvodnje robe, 7) očekivanja o daljem kretanju cena te robe, 8) očekivanja o kretanju društvenih i individualnih potreba, 9) uzrast, 10) sredina u kojoj ljudi zive, 11) drustveni, klasni polozaj potrošaca itd...
Temeljne komponente ponude su obim i struktura robe proizvedenih materijalnih dobara i usluga namenjenih prodaji po određenoj vrednosti, odnosno ceni. Obim i struktura ponude zavise od obima i strukture društvene proizvodnje koja je određena stepenom razvitka proizvodnih snaga koje se izražavaju u razvoju proizvodne tehnike, umešnosti proizvođača, organizacije rada, produktivnosti rada uopšte, produkcionih odnosa itd... Ponudu predstavljaju prodavci sa količinama i strukturom robe koju nude kupcima po oređenoj vrednosti, cena. Cena i ponuda se nalaze u odnosima upravne srazmere; povećanje cena povećava ponudu, smanjenje cena smanjuje ponudu.
Tražnjom podrazumevamo ukupnu količinu robe ili usluga odgovarajućeg kvaliteta i asortimana, koju kupci žele i raspoloživim novčanim sredstvima na određenom mestu da kupe. Veliki broj naučnika posvetio je pažnju definisanju tražnje