05-05-2010, 12:08 AM
Maturski, seminarski i diplomski radovi iz biologije i ekologije.
Rak (latinski cancer) je naziv koji se koristi za široku skupinu bolesti koje karakterizira abnormalna, nekontrolisana dioba stanica, odnosno sposobnost tih stanica da prodru u ostatak tkiva, bilo direktnim urastanjem (invazija) bilo migracijom stanica do udaljenih područja tijela (metastaza)
•Na autopsijama drevnih Egipatskih mumija pronadjeni su koštani tumori i druga maligna oboljenja
•Simptomi odnosno tegobe bolesnika koja ukazuju na kancer opisivana su u Kineskim i Arapskim spisima
•Hipokrat je u medicinu uveo termin "karcinom", koji vodi poreklo od grčke reči "karkinos", što znači rak
•Galen je razlikovao tri tipa tumora u odnosu na njihovo ponašanje.
Karcinogeneza je proces koji se odvija u vise stupnjeva a zavrsava nepovratnom promjenom stanicnog genoma i nekontrolisanim rastom tkiva. Za pocetak samog procesa prijeko je potrebna mutacija (ostecenje DNK) uz daljnu sposobnost stanice da se razmnozava. Time je proces pokrenut iako pogodjena stanica moze mirovati i desetljecima.
Kancerske ćelije poseduju, više ili manje, četiri karakteristike koje ih odvajaju od normalnih ćelija:
-Nekontrolisanu proliferaciju
-Dediferencijaciju i gubitak funkcije
-Invazivnost
-Metastaziranje
Općenito se smatra da je veliki broj karcinoma kod čovjeka uzrokovan faktorima iz čovjekove okoline.
Broj specificnih uzoraka a narocito hemikalija za koje je eksperimentalno utvrdjeno da imaju karcenogeno svojstvo neprestano raste. Znanje o karcenogenim faktorima je proizaslo uglavnom iz sledecih izvora:
1.studija profesionalnog raka
2.studija o geografskoj patologiji i epidemiologiji raka
3.eksperimenata na zivotinjama
Takodje, prema definiciji IARC-a karcinogen je svaki faktor koji moze povisiti incidenciju malignih
novotvorina. „Karcinogeni rizik“ je vjerovatnost da ce izlozenost dovesti do razvoja
karcinoma kod covjeka. Dvije su osnovne metode evaluacije karcinogenosti:
•Epidemioloska metoda (evaluacija karcinogenosti na ljudina)
•Eksperimentalna metoda (evaluacija karcinogenosti na zivotinjama)
U konacnoj evaluaciji karcinogenosti za covjeka faktori okoline se klasificiraju u pet skupina:
•Skupina 1 – definitivni karcinogeni za čovjeka (azbest, benzen, krom, benzidin, dim duhana...)
•Skupina 2 – vjerovatni karcinogeni za čovjeka (kadmij i spojevi, berilij i spojevi, formaldehid...)
•Skupina 2B – moguci karcinogeni za čovjeka
•Skupina 3 – faktor ili uvjet se ne moze klasificirati na temelju raspolozivih podataka
•Skupina 4 – faktor ili uvjet vjerovatno nije karcinogen za čovjeka
Kancerogeno dejstvo izvjesnih organskih i anorganskih spojeva je takodje poznato veoma dugo.
Istraživanja
Broj slučajeva raka u svijetu bit će udvostručen do 2020. godine, na 15 miliona, upozorili su stručnjaci na seminaru koji su u Ženevi organizirali Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) i Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA).
Stručnjaci predviđaju da će se broj slučajeva raka prije svega povećavati u zemljama u razvoju, gdje će u narednih 10 godina biti registrirano 70% svih novih slučajeva te bolesti.
Sadržaj
UVOD 3
ORGANSKI & ANORGANSKI KANCEROGENI SPOJEVI 4
PESTICIDI 6
ZOOCIDI 9
FITOCIDI 10
PREVENTIVNE MJERE I ZASTITA PRI RADU SA PESTICIDIMA 12
ZAKLJUČAK 14
LITERATURA 15
Rak (latinski cancer) je naziv koji se koristi za široku skupinu bolesti koje karakterizira abnormalna, nekontrolisana dioba stanica, odnosno sposobnost tih stanica da prodru u ostatak tkiva, bilo direktnim urastanjem (invazija) bilo migracijom stanica do udaljenih područja tijela (metastaza)
•Na autopsijama drevnih Egipatskih mumija pronadjeni su koštani tumori i druga maligna oboljenja
•Simptomi odnosno tegobe bolesnika koja ukazuju na kancer opisivana su u Kineskim i Arapskim spisima
•Hipokrat je u medicinu uveo termin "karcinom", koji vodi poreklo od grčke reči "karkinos", što znači rak
•Galen je razlikovao tri tipa tumora u odnosu na njihovo ponašanje.
Karcinogeneza je proces koji se odvija u vise stupnjeva a zavrsava nepovratnom promjenom stanicnog genoma i nekontrolisanim rastom tkiva. Za pocetak samog procesa prijeko je potrebna mutacija (ostecenje DNK) uz daljnu sposobnost stanice da se razmnozava. Time je proces pokrenut iako pogodjena stanica moze mirovati i desetljecima.
Kancerske ćelije poseduju, više ili manje, četiri karakteristike koje ih odvajaju od normalnih ćelija:
-Nekontrolisanu proliferaciju
-Dediferencijaciju i gubitak funkcije
-Invazivnost
-Metastaziranje
Općenito se smatra da je veliki broj karcinoma kod čovjeka uzrokovan faktorima iz čovjekove okoline.
Broj specificnih uzoraka a narocito hemikalija za koje je eksperimentalno utvrdjeno da imaju karcenogeno svojstvo neprestano raste. Znanje o karcenogenim faktorima je proizaslo uglavnom iz sledecih izvora:
1.studija profesionalnog raka
2.studija o geografskoj patologiji i epidemiologiji raka
3.eksperimenata na zivotinjama
Takodje, prema definiciji IARC-a karcinogen je svaki faktor koji moze povisiti incidenciju malignih
novotvorina. „Karcinogeni rizik“ je vjerovatnost da ce izlozenost dovesti do razvoja
karcinoma kod covjeka. Dvije su osnovne metode evaluacije karcinogenosti:
•Epidemioloska metoda (evaluacija karcinogenosti na ljudina)
•Eksperimentalna metoda (evaluacija karcinogenosti na zivotinjama)
U konacnoj evaluaciji karcinogenosti za covjeka faktori okoline se klasificiraju u pet skupina:
•Skupina 1 – definitivni karcinogeni za čovjeka (azbest, benzen, krom, benzidin, dim duhana...)
•Skupina 2 – vjerovatni karcinogeni za čovjeka (kadmij i spojevi, berilij i spojevi, formaldehid...)
•Skupina 2B – moguci karcinogeni za čovjeka
•Skupina 3 – faktor ili uvjet se ne moze klasificirati na temelju raspolozivih podataka
•Skupina 4 – faktor ili uvjet vjerovatno nije karcinogen za čovjeka
Kancerogeno dejstvo izvjesnih organskih i anorganskih spojeva je takodje poznato veoma dugo.
Istraživanja
Broj slučajeva raka u svijetu bit će udvostručen do 2020. godine, na 15 miliona, upozorili su stručnjaci na seminaru koji su u Ženevi organizirali Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) i Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA).
Stručnjaci predviđaju da će se broj slučajeva raka prije svega povećavati u zemljama u razvoju, gdje će u narednih 10 godina biti registrirano 70% svih novih slučajeva te bolesti.
Sadržaj
UVOD 3
ORGANSKI & ANORGANSKI KANCEROGENI SPOJEVI 4
PESTICIDI 6
ZOOCIDI 9
FITOCIDI 10
PREVENTIVNE MJERE I ZASTITA PRI RADU SA PESTICIDIMA 12
ZAKLJUČAK 14
LITERATURA 15