04-05-2010, 10:50 PM
Maturski, seminarski i diplomski radovi iz biologije i ekologije.
Nekoliko azijskih zemalja na Dalekom istoku godinama zadivljuje svijet svojim brzo rastućim gospodarstvom. Uspjeli su se nametnuti i izazvati brojne promjene u svjetskom gospodarstvu: promijenli su i modernizirali svjetsku industriju i preusmjerili promet prema Tihom oceanu. Zbog njihove eksplozivnosti daju im različite nazive: azijski ''tigrovi'', ''žuta opasnost'', ''Japan i četri mala Japana''. Dakle, azijski ''tigrovi'' ili nove industrijske sile Azije jesu: Japan, Južna Koreja, Singpur, Hong Kong i Tajvan. Njihov zemljopisno-gospodarski položaj ima nekoliko glavnih obilježja. Neka od njih su vrlo osobita i potpuno odudaraju od ostalih zapadnih primjera. Naime, svih tih pet zemalja je zemljopisno i gospodarski izolirano od bližeg susjedstva, što je atipično za gospodarski razvijenu Zapadnu Europu u kojoj su sve razvijene zemlje na okupu. Japan, Tajvan i Singapur su otoci, a Južna Koreja poluotok. Južnokorejska kopnena granica sa Sjevernom Korejom vrlo je zatvorena, tako da je i ona zapravo gospodarski otok. Jedino Hong Kong ima svoje zaleđe u južnoj obalnoj Kini, čija je suradnja postala posljednjih godina osobito snažna.
JAPAN se smjestio u istočnoj Aziji, na više od 2500 km dugačkom otočnom nizu od oko 4000 otoka koji se protežu nepravilnim usporednim pravcem uz istočnu obalu Azije. Od kontinenta ga odvaja Japansko more i do 200 km široki Korejski prolaz. Otočni niz čine četiri velika otoka: Hokkaido, Honšu, Kjušu i Šikoku. Smješten je u zapadnom dijelu pacifičkog ''vatrenog prstena'' na tektonski izrazito dinamičnom kontaktu Euroazijske, Pacifičke i Filipinske ploče. Posljednje dvije se s istoka i juga podvlače pod Euroazijsku ploču, posljedica čega je jaka tektonska aktivnost (brojni potresi, npr.u Tokiju, Kobeu) i više od 70 živih vulkana. Za Japan je karakteristična izrazita suprotnost između vrlo raščlanjenih i gotovo nenaseljenih planina koje zauzimaju 75% površine i razmjerno malih vrlo gusto naseljenih nizina uz obalu. U stijenskoj strukturi prevladavaju erozijski neotporne mlade vulkanske stijene, a samo Šikoku, južni i sjeverni dijelovi Honšua te istočni dijelovi Kjušua građeni su od starijih metamorfnih stijena. Rijeke su uz ušća nataložile prema opsegu relativno male naplavne ravnice; u njima su smješteni svi veći gradovi. Najveća je japanska ravnica, nizina Kanto istočno od Fujia. Glavni grad, Tokyo nalazi se na južnoj strani otoka, u Tokijskom zaljevu. Japan ima brojne rijeke, većinom kratke i brze s razmjerno malim slivnim područjima. U proljeće one nabujaju zbog topljenja snijega i leda u planinama, a ljeti zbog obilnih kiša. Poplave su uobičajen problem u priobalnim nizinskim područjima. Rijeke često teku između nasipa, više metara nad okolnom, gusto naseljenom ravnicom. Najveće su Tone, Shimano i Kiso. Na zapadu Honšua nalazi se jezero Biwa. Ima mnogo vrućih termalnih izvora, pogotovo na sjevernom Kjušuu. Na jugu predvladava vlažna monsunska klima sa dva kišna razdoblja (svibanj-lipanj i rujan-listopad), na sjeveru umjerena topla s obilnim snijegom. Ljeti prevladavaju vlažne i tople suptropske zračne mase, a zimi su otoci pod utjecajem hladnog zimskog monsuna iz smjera sjevero-zapad koji zapadnoj strani Honšua donosi vrlo obilan snijeg (više od 3m debeli snježni pokrivač). Na jugu je više od 2500 mm padalina, u središnjim dijelovima oko 1500 mm, a na sjeveru oko 1000 mm. U kolovozu i rujnu česti su tropski cikloni (tajfuni).
Sadržaj
UVOD 2
1 PRIRODNO-GEOGRAFSKE ZNAČAJKE 3
JAPAN 3
JUŽNA KOREJA 5
SINGAPUR 6
HONG KONG 7
TAJVAN 8
2 GOSPODARSKI USPON NA SVIJETSKI VRH 9
2.1 Japan – uspiješan gospodarski razvoj 10
2.2 Gospodarstvo '' četiri mala azijska tigra '' 14
2.3 SINGAPUR 17
2.4 HONG KONG 18
2.5 TAJVAN 20
ZAKLJUČAK 21
LITERATURA 22
Nekoliko azijskih zemalja na Dalekom istoku godinama zadivljuje svijet svojim brzo rastućim gospodarstvom. Uspjeli su se nametnuti i izazvati brojne promjene u svjetskom gospodarstvu: promijenli su i modernizirali svjetsku industriju i preusmjerili promet prema Tihom oceanu. Zbog njihove eksplozivnosti daju im različite nazive: azijski ''tigrovi'', ''žuta opasnost'', ''Japan i četri mala Japana''. Dakle, azijski ''tigrovi'' ili nove industrijske sile Azije jesu: Japan, Južna Koreja, Singpur, Hong Kong i Tajvan. Njihov zemljopisno-gospodarski položaj ima nekoliko glavnih obilježja. Neka od njih su vrlo osobita i potpuno odudaraju od ostalih zapadnih primjera. Naime, svih tih pet zemalja je zemljopisno i gospodarski izolirano od bližeg susjedstva, što je atipično za gospodarski razvijenu Zapadnu Europu u kojoj su sve razvijene zemlje na okupu. Japan, Tajvan i Singapur su otoci, a Južna Koreja poluotok. Južnokorejska kopnena granica sa Sjevernom Korejom vrlo je zatvorena, tako da je i ona zapravo gospodarski otok. Jedino Hong Kong ima svoje zaleđe u južnoj obalnoj Kini, čija je suradnja postala posljednjih godina osobito snažna.
JAPAN se smjestio u istočnoj Aziji, na više od 2500 km dugačkom otočnom nizu od oko 4000 otoka koji se protežu nepravilnim usporednim pravcem uz istočnu obalu Azije. Od kontinenta ga odvaja Japansko more i do 200 km široki Korejski prolaz. Otočni niz čine četiri velika otoka: Hokkaido, Honšu, Kjušu i Šikoku. Smješten je u zapadnom dijelu pacifičkog ''vatrenog prstena'' na tektonski izrazito dinamičnom kontaktu Euroazijske, Pacifičke i Filipinske ploče. Posljednje dvije se s istoka i juga podvlače pod Euroazijsku ploču, posljedica čega je jaka tektonska aktivnost (brojni potresi, npr.u Tokiju, Kobeu) i više od 70 živih vulkana. Za Japan je karakteristična izrazita suprotnost između vrlo raščlanjenih i gotovo nenaseljenih planina koje zauzimaju 75% površine i razmjerno malih vrlo gusto naseljenih nizina uz obalu. U stijenskoj strukturi prevladavaju erozijski neotporne mlade vulkanske stijene, a samo Šikoku, južni i sjeverni dijelovi Honšua te istočni dijelovi Kjušua građeni su od starijih metamorfnih stijena. Rijeke su uz ušća nataložile prema opsegu relativno male naplavne ravnice; u njima su smješteni svi veći gradovi. Najveća je japanska ravnica, nizina Kanto istočno od Fujia. Glavni grad, Tokyo nalazi se na južnoj strani otoka, u Tokijskom zaljevu. Japan ima brojne rijeke, većinom kratke i brze s razmjerno malim slivnim područjima. U proljeće one nabujaju zbog topljenja snijega i leda u planinama, a ljeti zbog obilnih kiša. Poplave su uobičajen problem u priobalnim nizinskim područjima. Rijeke često teku između nasipa, više metara nad okolnom, gusto naseljenom ravnicom. Najveće su Tone, Shimano i Kiso. Na zapadu Honšua nalazi se jezero Biwa. Ima mnogo vrućih termalnih izvora, pogotovo na sjevernom Kjušuu. Na jugu predvladava vlažna monsunska klima sa dva kišna razdoblja (svibanj-lipanj i rujan-listopad), na sjeveru umjerena topla s obilnim snijegom. Ljeti prevladavaju vlažne i tople suptropske zračne mase, a zimi su otoci pod utjecajem hladnog zimskog monsuna iz smjera sjevero-zapad koji zapadnoj strani Honšua donosi vrlo obilan snijeg (više od 3m debeli snježni pokrivač). Na jugu je više od 2500 mm padalina, u središnjim dijelovima oko 1500 mm, a na sjeveru oko 1000 mm. U kolovozu i rujnu česti su tropski cikloni (tajfuni).
Sadržaj
UVOD 2
1 PRIRODNO-GEOGRAFSKE ZNAČAJKE 3
JAPAN 3
JUŽNA KOREJA 5
SINGAPUR 6
HONG KONG 7
TAJVAN 8
2 GOSPODARSKI USPON NA SVIJETSKI VRH 9
2.1 Japan – uspiješan gospodarski razvoj 10
2.2 Gospodarstvo '' četiri mala azijska tigra '' 14
2.3 SINGAPUR 17
2.4 HONG KONG 18
2.5 TAJVAN 20
ZAKLJUČAK 21
LITERATURA 22