04-05-2010, 01:44 PM
Maturski. seminarski i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima.
Potrebe ljudi zadovoljavaju se proizvodima i uslugama. Proizvodi i usluge nastaju u proizvodnji. Od nastanka ljudskog društva čovek je proizvodio u zajednici sa drugim ljudima, nikad sam. Zato proizvodnja ima društveni karakter. Može se reći da je proizvodnja stvaranje materijalnih dobara radi zadovoljavanja društvenih i pojedinih potreba ljudske potrebe, njihov obim i struktura se stalno menjaju i uvećavaju se razvojem društva. Povećavanje obima potreba uslovljava stalno povećanje obima i vrste proizvodnje.
O poreklu hleba i prvom ispečenom hlebu teško je govoriti. Čovek je pre 8.000 godina počeo da uzgaja žitarice. Smatra se da su se u tom periodu i pojavile prve lepinje od grubo mlevenih žitarica. Najstariji pronađen hleb (star više od 4.000 god.) čuva se u Britanskom muzeju u Londonu, a pronađen je u jednoj faraonskoj grobnici. Shodno tome, predpostavlja se da su hleb prvi počeli da spravljaju Egipćani. Pronalazak kvasca se takođe vezuje za period starog Egipta. Otkrivši proces fermentacije hleba egipćani su uspeli da naprave prvi mekani hleb, nalik današnjem. Iz Egipta kvasac je prenesen u antičku Grčku. Grci su proizvodili hleb od dve različite vrste kiselog testa. Jedno je bilo od prosa i šire, a drugo od ječma i šire. U periodu Rimskih osvajanja hleb se prenosio dalje u druge delove Evrope gde je tehnika pripremanja ove namirnice bila nepoznata.
Tek je uvođenjem mašina i razvojem tehnologije, postignuto je da hleb bude trajniji, kvalitetniji i raznovrsniji.
Potrebe ljudi zadovoljavaju se proizvodima i uslugama. Proizvodi i usluge nastaju u proizvodnji. Od nastanka ljudskog društva čovek je proizvodio u zajednici sa drugim ljudima, nikad sam. Zato proizvodnja ima društveni karakter. Može se reći da je proizvodnja stvaranje materijalnih dobara radi zadovoljavanja društvenih i pojedinih potreba ljudske potrebe, njihov obim i struktura se stalno menjaju i uvećavaju se razvojem društva. Povećavanje obima potreba uslovljava stalno povećanje obima i vrste proizvodnje.
O poreklu hleba i prvom ispečenom hlebu teško je govoriti. Čovek je pre 8.000 godina počeo da uzgaja žitarice. Smatra se da su se u tom periodu i pojavile prve lepinje od grubo mlevenih žitarica. Najstariji pronađen hleb (star više od 4.000 god.) čuva se u Britanskom muzeju u Londonu, a pronađen je u jednoj faraonskoj grobnici. Shodno tome, predpostavlja se da su hleb prvi počeli da spravljaju Egipćani. Pronalazak kvasca se takođe vezuje za period starog Egipta. Otkrivši proces fermentacije hleba egipćani su uspeli da naprave prvi mekani hleb, nalik današnjem. Iz Egipta kvasac je prenesen u antičku Grčku. Grci su proizvodili hleb od dve različite vrste kiselog testa. Jedno je bilo od prosa i šire, a drugo od ječma i šire. U periodu Rimskih osvajanja hleb se prenosio dalje u druge delove Evrope gde je tehnika pripremanja ove namirnice bila nepoznata.
Tek je uvođenjem mašina i razvojem tehnologije, postignuto je da hleb bude trajniji, kvalitetniji i raznovrsniji.