21-08-2011, 08:25 PM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadžment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetništvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
U obnovi srpske nacionalne duhovnosti važan činilac je negovanje naše muzičke baštine koja se u svojim delima služi našom narodnom pesmom kao svojim izvorom i inspiracijom. Pre tri godine proslavili smo 150-godišnjicu rođenja Stevana Stojanovića Mokranjca, jednog od najvećih srpskih kompozitora.
Više nego ma koji muzičar tog doba, Mokranjac je srastao sa svojom sredinom i njena osnovna stremljenja došla su do jasnog izraza u njegovom umetničkom i društvenom delovanju. Slično prvim srpskim realističnim piscima, Milovanu Glišiću i Lazi Lazareviću, koji daju sliku sprskog sela, Mokranjac se svim srcem okreće narodu i njegovoj pesmi. Na taj način se u njegovom stvaralaštvu susreće i odražava odumiranje romantizma i stvaranje realizma u srpskoj muzici.
Njegov značaj u našoj kulturi ogleda se kako na stvaralačkom, tako i na izvođačkom polju, pri čemu ništa nije manja ni po kvalitetu ni po rezultatima njegova delatnost organizatora, pokretača i aktivizatora muzičkog života.
Kada je Mokranjac počeo sa melografskim radom, nema podataka ni kod njega, ni kod njegovih biografa . Kako je 1870 počeo da uči violinu, najverovatnije je da je tada i i počeo da zapisuje prve narodne melodije. U Mokranjčevoj muzičkoj zaostavštini pominju se neke njegove prve harmonizacije, možda tih prvih zapisa narodnih pesama koje su objavljene u Hronološkom pregledu njegovog života i rada. Posle 80tih godina 19 veka, kada nastaju prve Rukoveti, pa do kraja života, Mokranjac često notira narodne pesme od pevača koje poznaje ili od onih za koje je saznao od drugih. . .
Sadržaj:
UVOD 3
1.1 Srbija i Evropa u Mokranjčevo vreme 5
1.1.1 Slika muzičkog obrazovanja u Srbiji – početak 20. veka 5
1.2 Biografija Stevana Stojanovića Mokranjca 10
1.3 Stvaralaštvo Stevana Stojanovića Mokranjca 13
1.4 Rukoveti 14
1.4.1 Opelo 18
1.4.2 Liturgija 19
ZAKLJUČAK 21
LITERATURA 24
U obnovi srpske nacionalne duhovnosti važan činilac je negovanje naše muzičke baštine koja se u svojim delima služi našom narodnom pesmom kao svojim izvorom i inspiracijom. Pre tri godine proslavili smo 150-godišnjicu rođenja Stevana Stojanovića Mokranjca, jednog od najvećih srpskih kompozitora.
Više nego ma koji muzičar tog doba, Mokranjac je srastao sa svojom sredinom i njena osnovna stremljenja došla su do jasnog izraza u njegovom umetničkom i društvenom delovanju. Slično prvim srpskim realističnim piscima, Milovanu Glišiću i Lazi Lazareviću, koji daju sliku sprskog sela, Mokranjac se svim srcem okreće narodu i njegovoj pesmi. Na taj način se u njegovom stvaralaštvu susreće i odražava odumiranje romantizma i stvaranje realizma u srpskoj muzici.
Njegov značaj u našoj kulturi ogleda se kako na stvaralačkom, tako i na izvođačkom polju, pri čemu ništa nije manja ni po kvalitetu ni po rezultatima njegova delatnost organizatora, pokretača i aktivizatora muzičkog života.
Kada je Mokranjac počeo sa melografskim radom, nema podataka ni kod njega, ni kod njegovih biografa . Kako je 1870 počeo da uči violinu, najverovatnije je da je tada i i počeo da zapisuje prve narodne melodije. U Mokranjčevoj muzičkoj zaostavštini pominju se neke njegove prve harmonizacije, možda tih prvih zapisa narodnih pesama koje su objavljene u Hronološkom pregledu njegovog života i rada. Posle 80tih godina 19 veka, kada nastaju prve Rukoveti, pa do kraja života, Mokranjac često notira narodne pesme od pevača koje poznaje ili od onih za koje je saznao od drugih. . .
Sadržaj:
UVOD 3
1.1 Srbija i Evropa u Mokranjčevo vreme 5
1.1.1 Slika muzičkog obrazovanja u Srbiji – početak 20. veka 5
1.2 Biografija Stevana Stojanovića Mokranjca 10
1.3 Stvaralaštvo Stevana Stojanovića Mokranjca 13
1.4 Rukoveti 14
1.4.1 Opelo 18
1.4.2 Liturgija 19
ZAKLJUČAK 21
LITERATURA 24