21-08-2011, 07:44 PM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadžment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetništvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
Esej 1 – Orfejeva ljubav
Mit o Orfeju, mladom kraljviću, sinu muze koja ga je naučila da pesmom pomera stene, pobeđuje smrt i ukroćuje zveri, jeste uvek aktuelna priča koja nas, stara gotovo koliko i sama umetnost, navodi na razmišljanja o umetničkoj prirodi. Apolon mu je podario liru, ali ta skladna i sinhrona melodija ne odgovara uvek njegovoj umetničkoj prirodi, koja je tako kolebljiva i predstavlja suštinski obrt čitave priče i jedan od povoda kazne koja ga je stigla. Nakon perioda bračne sreće, kada je Orfej svoj bogom dani talenat ispoljavao kroz svoju srećnu ljubav prema svojoj muzi Euridici, događa se tragedija koja će ga navesti da pokuša da pobedi samu smrt – Euridika strada od ujeda zmije, bežeći od pohotnog Aristeja. Orfej silazi u podzemni svet kako bi je spasao, koristeći svoje jedino oružje – sviralu, što se može shvatiti kao pesnička potraga za esencijom, pesmom, samom ontologijom. Ali, kada je bio nadomak toga da je ponovo povrati, Orfej krši jedini uslov koji mu je Had postavio. Naime, svojom pesmom, Apolonijskim aspektom svoje ličnosti, on uspeva da osvoji mogućnost da je vrati na zemlju, ali njegova rastrzanost biva kažnjena: svestan je da će je spasiti ako se ne okrene, ali tu je i nesvest koja ga nagoni da se okrene.
Jedan nepromišljeni postupak, (ne)svesno kršenje jedine opomene bogova, jeste čin kojim je on po drugi put, i konačno, gubi. Zapravo, on je gubi kao osobu od krvi i mesa, ali od tog trenutka može da pronađe sve što je voleo kod nje u svakom detalju prirode i sveta koji ga okružuju. Može se govoriti o jednom narcisističkom obrtu, jer će nadalje voleti viziju sebe koji demonstrira svoju ljubav. Postoje mnoga tumačenja tog večnog pitanja “zašto se okrenuo?” koja definišu taj postupak kao svesni odabir umetničkog objekta nad stvarnom ženom – doduše, to bi nas moglo odvesti i korak dalje i navesti na pitanje da li ga je Euridika nekim svojim gestom navela da se okrene, budući da je bila svesna njegovih potencijala, kao i činjenice da on svoj veliki pesnički potencijal ne može ostvariti u srećnom braku s njom, pa je želela da mu podari tu slobodu...
Sadržaj :
Esej 1 – Orfejeva ljubav 3
Esej 2 – Jovan Zlatousti – beseda o bludnici 5
Esej 3 – o ljubavi 7
Esej 1 – Orfejeva ljubav
Mit o Orfeju, mladom kraljviću, sinu muze koja ga je naučila da pesmom pomera stene, pobeđuje smrt i ukroćuje zveri, jeste uvek aktuelna priča koja nas, stara gotovo koliko i sama umetnost, navodi na razmišljanja o umetničkoj prirodi. Apolon mu je podario liru, ali ta skladna i sinhrona melodija ne odgovara uvek njegovoj umetničkoj prirodi, koja je tako kolebljiva i predstavlja suštinski obrt čitave priče i jedan od povoda kazne koja ga je stigla. Nakon perioda bračne sreće, kada je Orfej svoj bogom dani talenat ispoljavao kroz svoju srećnu ljubav prema svojoj muzi Euridici, događa se tragedija koja će ga navesti da pokuša da pobedi samu smrt – Euridika strada od ujeda zmije, bežeći od pohotnog Aristeja. Orfej silazi u podzemni svet kako bi je spasao, koristeći svoje jedino oružje – sviralu, što se može shvatiti kao pesnička potraga za esencijom, pesmom, samom ontologijom. Ali, kada je bio nadomak toga da je ponovo povrati, Orfej krši jedini uslov koji mu je Had postavio. Naime, svojom pesmom, Apolonijskim aspektom svoje ličnosti, on uspeva da osvoji mogućnost da je vrati na zemlju, ali njegova rastrzanost biva kažnjena: svestan je da će je spasiti ako se ne okrene, ali tu je i nesvest koja ga nagoni da se okrene.
Jedan nepromišljeni postupak, (ne)svesno kršenje jedine opomene bogova, jeste čin kojim je on po drugi put, i konačno, gubi. Zapravo, on je gubi kao osobu od krvi i mesa, ali od tog trenutka može da pronađe sve što je voleo kod nje u svakom detalju prirode i sveta koji ga okružuju. Može se govoriti o jednom narcisističkom obrtu, jer će nadalje voleti viziju sebe koji demonstrira svoju ljubav. Postoje mnoga tumačenja tog večnog pitanja “zašto se okrenuo?” koja definišu taj postupak kao svesni odabir umetničkog objekta nad stvarnom ženom – doduše, to bi nas moglo odvesti i korak dalje i navesti na pitanje da li ga je Euridika nekim svojim gestom navela da se okrene, budući da je bila svesna njegovih potencijala, kao i činjenice da on svoj veliki pesnički potencijal ne može ostvariti u srećnom braku s njom, pa je želela da mu podari tu slobodu...
Sadržaj :
Esej 1 – Orfejeva ljubav 3
Esej 2 – Jovan Zlatousti – beseda o bludnici 5
Esej 3 – o ljubavi 7