18-04-2010, 12:24 AM
1. UVOD.....................................................................................................................3
2. DEFINICIJA MMF-a...........................................................................................3-4
2.1. Delovanje..................................................................................................4
2.2. Razvoj fonda..........................................................................................4-5
2.3. Značaj i cilj MMF.a....................................................................................5
2.4. MMF danas...............................................................................................6
2.5. Organizacija MMF-a..................................................................................6
3. SVETSKA BANKA...............................................................................................7
4. KREDITI MMF I SVETSKE BANKE......................................................................8
4.1. Finansijska pomoć.................................................................................8-9
5. SRBIJA , MMF I SVETSKA BANKA - istorijat odnosa.................................9-10
5.1. Odnosi sa Svetskom bankom.................................................................10
5.2. Stand - by aranžman.........................................................................10-11
5.3. Aranžman za produženo finansiranje.....................................................11
5.4. Završetak poslednje revizije Aranžmana za produženo finansiranje.11-12
5.5. Narodna banka u potpunosti izmirila dug prema MMF-u........................12
5.6. Srbija i Svetska banka u narednom periodu...........................................13
1. Svetska trgovinska institucija-Uloga MMf-a u svetskom monetarnom poretku
1.1. Struktura međunarodnih i regionalnih finansijskih institucija 2
1.2. Međunarodni monetarni fond (MMF) 2
1.2.1. Specijalna prava vučenja 5
1.2.2. Organi MMF-a 7
1.3. Međunarodna likvidnost, mehanizam formiranja i struktura monetarnih rezervi 8
1.3.1. Pojam i stuktura međunarodnih monetarnih rezervi 8
1.3.2. Raspodela međunarodnih monetarnih rezervi
. Međunarodno kretanje kapitala
Pojam međunarodnog kretanja kapitala.....................................5
Oblici međunarodnog kretanja kapitala......................................5
Međunarodno tržište kapitala.....................................................9
Međunarodni monetarni sistem................................................10
8
2. Zaključak 9
3. Literatura 12
UVOD
Osnovne delatnosti Svetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda su zasnovane na nekoliko ključnih instrumenata. Oni su međusobno povezani i predstavljaju logičnu putanju istorije i ideologije ovih institucija.
Postoje različita definisanja MMF-a koja se provlače i stvaraju konfuziju o tome šta je MMF i zašto postoji. Neki tvrde da je to jaka politička institucija koja se služi manipulacijama terajući svoje članove da rade protiv svojih interesa, drugi je poistovećuju sa Svetskom bankom ili čak smatraju da je to Međunarodna Centralna banka koja kontroliše stvaranje novca na svetskom nivou i tako dalje. MMF nije ni jedno od gore navedenih tumačenja. MMF je međunarodna kooperativna institucija koju čine 184 zemlje,dobrovoljno učlanjene, jer prednost vide u zajedničkom dogovaranju u okviru ove institucije, a sve u cilju postizanja što stabilnijeg međunarodnog sistema poslovanja.
Vrlo često se može čuti da je MMF neprijatelj iznenađenja, To znači da je otvorena politika uvoza i izvoza, slobodan protok informacija, usaglašenost osnovnih zakona u vezi sa međunarodnim poslovanjem itd. i to u interesu svake zemlje. Takođe,MMF je institucija koja pozajmljuje novac svojim članovima koji imaju probleme sa finansijskim obavezama,ali samo pod uslovom da preduzmu mere za eliminisanje tih poteškoća.MMF nema nikakav autoritet nad domaćom ekonomskom politikom svojih članova.
Do potrebe za organizacijom kao što je MMF došlo je posle velike ekonomske krize 30-ih godina ovog veka. Veliki broj država sa Velikom Britanijom na čelu moralo je da napušta zlatno pravilo. Taj sistem je nailazio na poteškoće u vreme nastajanja monopola i koncentracije kapitala. Došlo je do opadanja životnog standarda. Neke države su težile skoro potpunom eliminisanju upotrebe novca a druge su prodavale svoju valutu ispod realne cene da bi smanjile poslovanje drugih zemalja. Odnos između novca i vrednosti roba je postao nejasan. Ovakva praksa je poznata pod nazivom kompetitivna devalvacija. Cene dobara na svetskom tržištu su pale za 48% , a vrednost međunarodnog poslovanja za 63%.
Tokom 30-tih godina dolazi do nekoliko međunarodnih konferencija sa ciljem da se spreče monetarni problemi. Trebalo je stvoriti sistem koji će se baviti monetarnim pitanjima i rešavanju monetarnih problema. Zahtev za takvim sistemom su zatražili Harry Dexter White iz SAD-a i John Maynard Keynes iz UK 1940-ih godina.Međunarodna zajednica je prihvatila ovaj sistem a dogovor o uspostavljanju Međunarodnog monetarnog fonda se desio u gradu Bretton Woods, New Hampshire, USA, 22-og Jula 1944 godine.
Dogovoru su prisustvovali 44 delegata raznih zemalja. MMF je počeo zvanično sa radom u Vašingtonu maja 1946 godine sa 39 članova. Članstvo u MMF je dobrovoljno i otvoreno za svaku zemlju koja je spremna da prihvati MMF-ov ugovor, prava i obaveze.
2. DEFINICIJA MMF-a
Međunarodni Monetarni Fond (MMF) (na engleskom International Monetary Fund-IMF) je međunarodna organizacija zadužena za nadzor globalnog finansijskog sistema nadziranjem kamatnih stopa i bilansa plaćanja, kao i za pružanje tehničke i finansijske pomoći.
2.1. Delovanje
Ukratko, "slogan" MMF-a glasi: "zategnite pojas". Tri su glavna područja aktivnosti: posmatranje, finansijska i tehnička pomoć. Nadzor se sastoji od procene propisa o novčanoj razmeni zemalja članica s obzirom na uverenje kako jaka i dosledna ekonomska politika vodi stabilnom deviznom kursu, te pogoduje rastu i razvoju svetske ekonomije. Finansijska pomoć uključuje kredite i zajmove članicama MMF-a s platnim bilansom koja podupire politiku prilagođavanja i reforme. (Podatak od 31. januara 2001. pokazuje kako MMF devedeset i jednoj zemlji daje oko 65,3 milijarde dolara kredita). Što se tiče tehničke pomoći, MMF pruža stručnu pomoć svojim članicama pri kreiranju i sprovođenju finansijske i monetarne politike, osnivanju institucija, dogovorima s MMF-om, te statističke podatke.
2.2. Razvoj fonda
MMF je osnovan na svetskoj konferenciji o monetarnim i finansijskim problemima održanoj u Bretton Woodsu 1944. godine. Osnovu za njegovo funkcionisanje činili su planovi sačinjeni u Velikoj Britaniji i SAD-u. Razvoj Fonda možemo pratiti kroz dva perioda:
Prvi period
U prvom periodu ciljevi MMF-a bili su sledeći:
• Omogućiti ekspanziju uravnoteženog rasta međunarodne trgovine i time doprineti povećanju i održavanju visoke stope zaposlenosti i visoke stope realnog dohotka;
• Učvrstiti stabilnost deviznih kurseva;
• Uspostaviti multilateralni sistem plaćanja tekućih transakcija;
• Na osnovu mogućnosti korišenja sredstava Fonda za korekcije platnobilansnih neravnoteža, uspostaviti poverenje među zemljama članicama u pogledu dugoročne međunarodne monetarne stabilnosti.
Početna ili pristupna obaveza svake članice Fonda sastojala se uglavnom iz ustanovljavanja pariteta svoje valute i iz uplate odgovarajućeg iznosa finansijskih sredstava. Paritet se određivao u odnosu na zlato ili u odnosu na dolar, pa se stoga ovaj sistem naziva Sistem zlatnodeviznog standarda. Eventualna promena pariteta mogla se dogoditi samo ako se zemlja nađe u tzv. fundamentalnoj neravnoteži i uz suglasnost Fonda. Određivanje iznosa finansijskih sredstava za uplatu kvote zemlje članice vršilo se proporcionalno parametrima koji reflektuju snagu nacionalne ekonomije. Kvota se uplaćivala 25% u zlatu i 75% u domaćoj valuti.
Uskoro se javlja problem likvidnosti Fonda koji je nastao iz jednostavnog razloga tj. zbog prihvaćanja zlatno deviznog standarda kao osnovne poluge međunarodnih monetarnih relacija. Naime, američki dolar, zbog najsnažnije pozicije i najčvršćeg položaja u svetskoj trgovini, postupno preuzima vodeću ulogu u brettonwoodskom monetarnom sistemu, te postaje glavna rezervna valuta zemalja članica. 60-ih godina 20 veka, uprkos svom posebnom položaju dolar je sve više slabio. Opadanjem vrednosti dolara, narušava se i mehanizam međunarodnih monetarnih odnosa, te problem likvidnosti dolazi do punog izražaja. Zbog toga 28. jula 1969. godine ustanovljena je šema kreiranja novih rezervnih sredstava Specijalna prava vučenja (SPV). Ta nova sredstva zapravo se kreiraju samo knjigovodstveno među zemljama članicama.
Drugi period
Drugi period započinje i traje do danas kada MMF početkom 70-ih godina 20. veka zapada u najveću krizu dotada. Odliv kratkoročnog dolarskog kapitala u inostranstvo, dalje održavanje visoke stope inflacije u SAD-u izazvalo je brojne špekulacije na štetu američkog dolara. Predsednik SAD-a je 15. augusta 1971. godine objavio ukidanje konvertibilnosti dolara u zlato i uvođenje dodatnog poreza na sav uvoz u SAD. Tim činom je prestao funkcionisati međunarodni monetarni sistem na principima ustanovljenim u Bretton-Woodsu. Krajem 1971. godine postignut je sporazum, gde su SAD povećale cenu zlata za 8,57%, SR Nemačka i Japan su smanjile cenu marke za 5% i jena za 8,5% u odnosu na zlato, dok su Velika Brianija i Francuska zadržale cene zlata istim. Nakon toga dolazilo je do još nekoliko korekcija cena, sve do sastanka na Jamajci 1976. godine, gde se MMF preobrazio u sistem valutnih područja, kao što su sistem evropskog valutnog fluktuiranja ili evropske zmije, zatim dolarsko područje, područje francuskog franka, područje britanske funte i područje SPV-a.
2.3. Značaj i cilj MMF-a
Na sastanku u Bretton Woods-u ustanovljeni su osnovni principi i zadaci MMF-a poznati pod nazivom „The Articles of Agreement“. To su:
• Razvijanje međunarodne monetarne kooperacije
• Potpomaganje ekspanzije međunarodnog privrednog poslovanja i doprinosa povećanju nivoa zaposlenosti i realnog rasta dohotka
• Podrška stabilnosti međunarodne razmene
• Pospešivanje multilateralnih odnosa u plaćanjima i slobodne trgovine
• Pomaganje smanjenju nestabilnosti kod plaćanja
Ovo su bile polazne osnove za rad, a od 1944, sistem se razvijao i dopunjavao, tako da je „The Articles of Agreement“ doživeo nekoliko reformi (1969, 1978 i 1992.god.) tokom kriznih situacija u svetu.
Zadatak MMF-a nije smo rešavanje problema pojedinih zemalja već i funkcionisanje međunarodnog monetarnog sistema kao celine. Njegovi članovi zajedno rade na uspostavljanju stabilnog svetskog rasta. Rad MMF je fokusiran na iznalaženju načina da se preduhitre, kontrolišu i rešavaju finansijske krize.
2.4. MMF danas
Kao i u prošlosti MMF i dalje predstavlja međudržavnu i monetarnu finansijsku instituciju ali danas s gotovo univerzalnim članstvom. Njegova se aktivnost i politika sprovodi temeljem Sporazuma (Articles of Agrement) a izvršava se putem organizovanog vođstva u formi Odbora guvernera (A Board of Governors), zatim izvršnog odbora (An Executive Board) i Upravljačkog direktora (A Managing Director) s timom od oko 2000 zaposlenih.
2.5. Organizacija MMF-a
Organi upravljanja u Fondu su:
• Odbor guvernera
• Odbor izvršnih direktora
• Generalni direktor fonda
Na vrhu hijerarhijske lestvice nalazi se Upravni odbor Guvernera i čine ga po jedan guverner i njegov zamenik iz svake zemlje članice koje potpuno slobodno imenuju guvernere i zamenike.Oni su obično guverneri centralnih banaka ili ministri finansija zemalja članica.Oni su predstavnici svojih vlada i govore u njihovo ime. Upravni odbor guvernera se sastaje jednom godišnje, a guverneri svoje ideje i želje prenose izvršnom odboru koji ih predstavlja.
Odbor izvršnih direktora se nalazi u Vašingtonu,a sastavljen je od 24 izvršna direktora koji se sastaju tri puta nedeljno. Odluke donose konsenzusom, a osam zemalja ima svoje direktore u Izvršnom odboru, to su: SAD, UK, Rusija, Kina, Francuska, Nemačka, Japan i Saudijska Arabija. Ostalih šesnaest direktora predstavljaju zajedno ostale zemlje.
MMF ima oko 2600 zaposlenih, na čijem čelu je Generalni direktor, koji je i predsedavajući Izvršnog odbora. Osoblje je iz 122 zemlje članice i uglavnom rade u Washingtonu ali i po malim kancelarijama u Ženevi, Parizu, Tokiju i UN u New York-u.
2. DEFINICIJA MMF-a...........................................................................................3-4
2.1. Delovanje..................................................................................................4
2.2. Razvoj fonda..........................................................................................4-5
2.3. Značaj i cilj MMF.a....................................................................................5
2.4. MMF danas...............................................................................................6
2.5. Organizacija MMF-a..................................................................................6
3. SVETSKA BANKA...............................................................................................7
4. KREDITI MMF I SVETSKE BANKE......................................................................8
4.1. Finansijska pomoć.................................................................................8-9
5. SRBIJA , MMF I SVETSKA BANKA - istorijat odnosa.................................9-10
5.1. Odnosi sa Svetskom bankom.................................................................10
5.2. Stand - by aranžman.........................................................................10-11
5.3. Aranžman za produženo finansiranje.....................................................11
5.4. Završetak poslednje revizije Aranžmana za produženo finansiranje.11-12
5.5. Narodna banka u potpunosti izmirila dug prema MMF-u........................12
5.6. Srbija i Svetska banka u narednom periodu...........................................13
1. Svetska trgovinska institucija-Uloga MMf-a u svetskom monetarnom poretku
1.1. Struktura međunarodnih i regionalnih finansijskih institucija 2
1.2. Međunarodni monetarni fond (MMF) 2
1.2.1. Specijalna prava vučenja 5
1.2.2. Organi MMF-a 7
1.3. Međunarodna likvidnost, mehanizam formiranja i struktura monetarnih rezervi 8
1.3.1. Pojam i stuktura međunarodnih monetarnih rezervi 8
1.3.2. Raspodela međunarodnih monetarnih rezervi
. Međunarodno kretanje kapitala
Pojam međunarodnog kretanja kapitala.....................................5
Oblici međunarodnog kretanja kapitala......................................5
Međunarodno tržište kapitala.....................................................9
Međunarodni monetarni sistem................................................10
8
2. Zaključak 9
3. Literatura 12
UVOD
Osnovne delatnosti Svetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda su zasnovane na nekoliko ključnih instrumenata. Oni su međusobno povezani i predstavljaju logičnu putanju istorije i ideologije ovih institucija.
Postoje različita definisanja MMF-a koja se provlače i stvaraju konfuziju o tome šta je MMF i zašto postoji. Neki tvrde da je to jaka politička institucija koja se služi manipulacijama terajući svoje članove da rade protiv svojih interesa, drugi je poistovećuju sa Svetskom bankom ili čak smatraju da je to Međunarodna Centralna banka koja kontroliše stvaranje novca na svetskom nivou i tako dalje. MMF nije ni jedno od gore navedenih tumačenja. MMF je međunarodna kooperativna institucija koju čine 184 zemlje,dobrovoljno učlanjene, jer prednost vide u zajedničkom dogovaranju u okviru ove institucije, a sve u cilju postizanja što stabilnijeg međunarodnog sistema poslovanja.
Vrlo često se može čuti da je MMF neprijatelj iznenađenja, To znači da je otvorena politika uvoza i izvoza, slobodan protok informacija, usaglašenost osnovnih zakona u vezi sa međunarodnim poslovanjem itd. i to u interesu svake zemlje. Takođe,MMF je institucija koja pozajmljuje novac svojim članovima koji imaju probleme sa finansijskim obavezama,ali samo pod uslovom da preduzmu mere za eliminisanje tih poteškoća.MMF nema nikakav autoritet nad domaćom ekonomskom politikom svojih članova.
Do potrebe za organizacijom kao što je MMF došlo je posle velike ekonomske krize 30-ih godina ovog veka. Veliki broj država sa Velikom Britanijom na čelu moralo je da napušta zlatno pravilo. Taj sistem je nailazio na poteškoće u vreme nastajanja monopola i koncentracije kapitala. Došlo je do opadanja životnog standarda. Neke države su težile skoro potpunom eliminisanju upotrebe novca a druge su prodavale svoju valutu ispod realne cene da bi smanjile poslovanje drugih zemalja. Odnos između novca i vrednosti roba je postao nejasan. Ovakva praksa je poznata pod nazivom kompetitivna devalvacija. Cene dobara na svetskom tržištu su pale za 48% , a vrednost međunarodnog poslovanja za 63%.
Tokom 30-tih godina dolazi do nekoliko međunarodnih konferencija sa ciljem da se spreče monetarni problemi. Trebalo je stvoriti sistem koji će se baviti monetarnim pitanjima i rešavanju monetarnih problema. Zahtev za takvim sistemom su zatražili Harry Dexter White iz SAD-a i John Maynard Keynes iz UK 1940-ih godina.Međunarodna zajednica je prihvatila ovaj sistem a dogovor o uspostavljanju Međunarodnog monetarnog fonda se desio u gradu Bretton Woods, New Hampshire, USA, 22-og Jula 1944 godine.
Dogovoru su prisustvovali 44 delegata raznih zemalja. MMF je počeo zvanično sa radom u Vašingtonu maja 1946 godine sa 39 članova. Članstvo u MMF je dobrovoljno i otvoreno za svaku zemlju koja je spremna da prihvati MMF-ov ugovor, prava i obaveze.
2. DEFINICIJA MMF-a
Međunarodni Monetarni Fond (MMF) (na engleskom International Monetary Fund-IMF) je međunarodna organizacija zadužena za nadzor globalnog finansijskog sistema nadziranjem kamatnih stopa i bilansa plaćanja, kao i za pružanje tehničke i finansijske pomoći.
2.1. Delovanje
Ukratko, "slogan" MMF-a glasi: "zategnite pojas". Tri su glavna područja aktivnosti: posmatranje, finansijska i tehnička pomoć. Nadzor se sastoji od procene propisa o novčanoj razmeni zemalja članica s obzirom na uverenje kako jaka i dosledna ekonomska politika vodi stabilnom deviznom kursu, te pogoduje rastu i razvoju svetske ekonomije. Finansijska pomoć uključuje kredite i zajmove članicama MMF-a s platnim bilansom koja podupire politiku prilagođavanja i reforme. (Podatak od 31. januara 2001. pokazuje kako MMF devedeset i jednoj zemlji daje oko 65,3 milijarde dolara kredita). Što se tiče tehničke pomoći, MMF pruža stručnu pomoć svojim članicama pri kreiranju i sprovođenju finansijske i monetarne politike, osnivanju institucija, dogovorima s MMF-om, te statističke podatke.
2.2. Razvoj fonda
MMF je osnovan na svetskoj konferenciji o monetarnim i finansijskim problemima održanoj u Bretton Woodsu 1944. godine. Osnovu za njegovo funkcionisanje činili su planovi sačinjeni u Velikoj Britaniji i SAD-u. Razvoj Fonda možemo pratiti kroz dva perioda:
Prvi period
U prvom periodu ciljevi MMF-a bili su sledeći:
• Omogućiti ekspanziju uravnoteženog rasta međunarodne trgovine i time doprineti povećanju i održavanju visoke stope zaposlenosti i visoke stope realnog dohotka;
• Učvrstiti stabilnost deviznih kurseva;
• Uspostaviti multilateralni sistem plaćanja tekućih transakcija;
• Na osnovu mogućnosti korišenja sredstava Fonda za korekcije platnobilansnih neravnoteža, uspostaviti poverenje među zemljama članicama u pogledu dugoročne međunarodne monetarne stabilnosti.
Početna ili pristupna obaveza svake članice Fonda sastojala se uglavnom iz ustanovljavanja pariteta svoje valute i iz uplate odgovarajućeg iznosa finansijskih sredstava. Paritet se određivao u odnosu na zlato ili u odnosu na dolar, pa se stoga ovaj sistem naziva Sistem zlatnodeviznog standarda. Eventualna promena pariteta mogla se dogoditi samo ako se zemlja nađe u tzv. fundamentalnoj neravnoteži i uz suglasnost Fonda. Određivanje iznosa finansijskih sredstava za uplatu kvote zemlje članice vršilo se proporcionalno parametrima koji reflektuju snagu nacionalne ekonomije. Kvota se uplaćivala 25% u zlatu i 75% u domaćoj valuti.
Uskoro se javlja problem likvidnosti Fonda koji je nastao iz jednostavnog razloga tj. zbog prihvaćanja zlatno deviznog standarda kao osnovne poluge međunarodnih monetarnih relacija. Naime, američki dolar, zbog najsnažnije pozicije i najčvršćeg položaja u svetskoj trgovini, postupno preuzima vodeću ulogu u brettonwoodskom monetarnom sistemu, te postaje glavna rezervna valuta zemalja članica. 60-ih godina 20 veka, uprkos svom posebnom položaju dolar je sve više slabio. Opadanjem vrednosti dolara, narušava se i mehanizam međunarodnih monetarnih odnosa, te problem likvidnosti dolazi do punog izražaja. Zbog toga 28. jula 1969. godine ustanovljena je šema kreiranja novih rezervnih sredstava Specijalna prava vučenja (SPV). Ta nova sredstva zapravo se kreiraju samo knjigovodstveno među zemljama članicama.
Drugi period
Drugi period započinje i traje do danas kada MMF početkom 70-ih godina 20. veka zapada u najveću krizu dotada. Odliv kratkoročnog dolarskog kapitala u inostranstvo, dalje održavanje visoke stope inflacije u SAD-u izazvalo je brojne špekulacije na štetu američkog dolara. Predsednik SAD-a je 15. augusta 1971. godine objavio ukidanje konvertibilnosti dolara u zlato i uvođenje dodatnog poreza na sav uvoz u SAD. Tim činom je prestao funkcionisati međunarodni monetarni sistem na principima ustanovljenim u Bretton-Woodsu. Krajem 1971. godine postignut je sporazum, gde su SAD povećale cenu zlata za 8,57%, SR Nemačka i Japan su smanjile cenu marke za 5% i jena za 8,5% u odnosu na zlato, dok su Velika Brianija i Francuska zadržale cene zlata istim. Nakon toga dolazilo je do još nekoliko korekcija cena, sve do sastanka na Jamajci 1976. godine, gde se MMF preobrazio u sistem valutnih područja, kao što su sistem evropskog valutnog fluktuiranja ili evropske zmije, zatim dolarsko područje, područje francuskog franka, područje britanske funte i područje SPV-a.
2.3. Značaj i cilj MMF-a
Na sastanku u Bretton Woods-u ustanovljeni su osnovni principi i zadaci MMF-a poznati pod nazivom „The Articles of Agreement“. To su:
• Razvijanje međunarodne monetarne kooperacije
• Potpomaganje ekspanzije međunarodnog privrednog poslovanja i doprinosa povećanju nivoa zaposlenosti i realnog rasta dohotka
• Podrška stabilnosti međunarodne razmene
• Pospešivanje multilateralnih odnosa u plaćanjima i slobodne trgovine
• Pomaganje smanjenju nestabilnosti kod plaćanja
Ovo su bile polazne osnove za rad, a od 1944, sistem se razvijao i dopunjavao, tako da je „The Articles of Agreement“ doživeo nekoliko reformi (1969, 1978 i 1992.god.) tokom kriznih situacija u svetu.
Zadatak MMF-a nije smo rešavanje problema pojedinih zemalja već i funkcionisanje međunarodnog monetarnog sistema kao celine. Njegovi članovi zajedno rade na uspostavljanju stabilnog svetskog rasta. Rad MMF je fokusiran na iznalaženju načina da se preduhitre, kontrolišu i rešavaju finansijske krize.
2.4. MMF danas
Kao i u prošlosti MMF i dalje predstavlja međudržavnu i monetarnu finansijsku instituciju ali danas s gotovo univerzalnim članstvom. Njegova se aktivnost i politika sprovodi temeljem Sporazuma (Articles of Agrement) a izvršava se putem organizovanog vođstva u formi Odbora guvernera (A Board of Governors), zatim izvršnog odbora (An Executive Board) i Upravljačkog direktora (A Managing Director) s timom od oko 2000 zaposlenih.
2.5. Organizacija MMF-a
Organi upravljanja u Fondu su:
• Odbor guvernera
• Odbor izvršnih direktora
• Generalni direktor fonda
Na vrhu hijerarhijske lestvice nalazi se Upravni odbor Guvernera i čine ga po jedan guverner i njegov zamenik iz svake zemlje članice koje potpuno slobodno imenuju guvernere i zamenike.Oni su obično guverneri centralnih banaka ili ministri finansija zemalja članica.Oni su predstavnici svojih vlada i govore u njihovo ime. Upravni odbor guvernera se sastaje jednom godišnje, a guverneri svoje ideje i želje prenose izvršnom odboru koji ih predstavlja.
Odbor izvršnih direktora se nalazi u Vašingtonu,a sastavljen je od 24 izvršna direktora koji se sastaju tri puta nedeljno. Odluke donose konsenzusom, a osam zemalja ima svoje direktore u Izvršnom odboru, to su: SAD, UK, Rusija, Kina, Francuska, Nemačka, Japan i Saudijska Arabija. Ostalih šesnaest direktora predstavljaju zajedno ostale zemlje.
MMF ima oko 2600 zaposlenih, na čijem čelu je Generalni direktor, koji je i predsedavajući Izvršnog odbora. Osoblje je iz 122 zemlje članice i uglavnom rade u Washingtonu ali i po malim kancelarijama u Ženevi, Parizu, Tokiju i UN u New York-u.