18-08-2011, 02:43 PM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadžment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetništvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
«Čovek je ovladao prirodom pre nego je naučio da vlada sobom».
Sa pojavom industrijske proizvodnje, krajem prošlog i početkom ovog stoleća, akcenat proučavanja i unapređivanja organizacije bio je na usavršavanju tehničko-tehnoloških dostignuća (od parne mašine do mikročipa) u cilju postizanja maksimalnih radnih efekata. Nauka postaje osnovna pokretačka snaga razvoja. Ali primena tenhičkih, sve savršenijih sredstava rada, zahtevali su od čoveka velike promene u pogledu ulaganja snage, sposobnosti i naglu psihofizičku adaptaciju na novu radnu situaciju. Pri tome je zanemarena veoma bitna činjenica, da je čovek ograničen u svojim sposobnostima. Čovekov rad gubi samostalan, kreativan karakter i on postaje još jedan mašinski dodatak. Čovek nije samo fizičko biće, njegovo «ja» nije samo fizičko «ja». Čovek nije samo zbir trenutnih svesno doživljenih emocija, motiva, pomisli, niti sopstvena istorija sačuvana u njegovom pamćenju. Čovek je kompleksna, određena, struktuirana i specifična celina, u koju su utkani brojni moralni principi, ideali, vrednosti i mnogi motivi.
Kompleksnost moralnog fenomena složena je kao i sam čovek. Ima različitih definicija o tačnom preciziranju morala i većinom se svi slažu da «... moral predstavlja sistem moralnih pravila, normi koje određuju ponašanje čoveka u društvu, utemeljenih na društvenoj praksi kao neiscrpnom izvoru moralnog življenja ». Takođe, postoji i propagiranje morala od strane religije kao: « Ne čini drugom ono što ne želiš da tebi bude učinjeno « ili « Ljubi bližnjega svoga kao samoga sebe «. Snaga pomenutog načela leži u osnovi ljudske prirode koja teži, pre svega zadovoljavanju ličnih potreba. Čovek koji sebe posmatra isto kao i druge ima najviše izgleda da neće povrediti moralna načela.
Moralna ličnost je ona koja: ...
SADRŽAJ:
1. UVODNA RAZMATRANJA 3
2. U.S.STEEL D.O.O. - STARA ŽELEZARA d.o.o. P.C. KOVAČNICA- ISTORIJAT 4
3. ORGANIZACIONA STRUKTURA SA OSVRTOM NA FUNKCIJU UPRAVLJANJA KVALITETOM 6
3.1. PRAĆENJE I OCENJIVANJE 11
3.2. RADNI MORAL I MOTIVACIJA I NJIHOVO SHVATANJE U INDUSTRIJI 12
3.3. NAJČEŠĆI PROBLEMI KOMUNIKACIJE U INDUSTRIJI 12
4. KADROVSKA STRUKTURA U PC KOVAČNICA 14
4.1. ZALAGANJE I MOTIVACIJA RADNIKA 14
4.1.1. METODOLOGIJA ZA UTVRĐIVANJE RADNOG DOPRINOSA MENADŽERSKE STRUKTURE 15
4.2. PREDLOG PRINCIPA MENADŽMENTA 15
4.2.1. USREDSREĐENOST NA KORISNIKE 16
4.2.2. LIDERSTVO 16
4.2.3. UKLJUČIVANJE OSOBLJA 17
4.3. KOMPETENTNOST KAO MOTIVACIJA KADROVA 18
4.3.1. PLAN OBUKE I KONTROLA OSPOSOBLJENOSTI KADROVA 19
4.3.2. ZAHTEVI ZA OBUKU U ISO 9000:2000 19
4.3.3. OBRAZOVANJE ZA TQM-a I ZDM-a 20
5. PREDUZIMANJE MERA ZA UKLJUČIVANJE OSOBLJA 23
5.1. OBUKA KADROVA ZA KVALITET 23
6. ZAKLJUČAK 25
7. LITERATURA: 26
«Čovek je ovladao prirodom pre nego je naučio da vlada sobom».
Sa pojavom industrijske proizvodnje, krajem prošlog i početkom ovog stoleća, akcenat proučavanja i unapređivanja organizacije bio je na usavršavanju tehničko-tehnoloških dostignuća (od parne mašine do mikročipa) u cilju postizanja maksimalnih radnih efekata. Nauka postaje osnovna pokretačka snaga razvoja. Ali primena tenhičkih, sve savršenijih sredstava rada, zahtevali su od čoveka velike promene u pogledu ulaganja snage, sposobnosti i naglu psihofizičku adaptaciju na novu radnu situaciju. Pri tome je zanemarena veoma bitna činjenica, da je čovek ograničen u svojim sposobnostima. Čovekov rad gubi samostalan, kreativan karakter i on postaje još jedan mašinski dodatak. Čovek nije samo fizičko biće, njegovo «ja» nije samo fizičko «ja». Čovek nije samo zbir trenutnih svesno doživljenih emocija, motiva, pomisli, niti sopstvena istorija sačuvana u njegovom pamćenju. Čovek je kompleksna, određena, struktuirana i specifična celina, u koju su utkani brojni moralni principi, ideali, vrednosti i mnogi motivi.
Kompleksnost moralnog fenomena složena je kao i sam čovek. Ima različitih definicija o tačnom preciziranju morala i većinom se svi slažu da «... moral predstavlja sistem moralnih pravila, normi koje određuju ponašanje čoveka u društvu, utemeljenih na društvenoj praksi kao neiscrpnom izvoru moralnog življenja ». Takođe, postoji i propagiranje morala od strane religije kao: « Ne čini drugom ono što ne želiš da tebi bude učinjeno « ili « Ljubi bližnjega svoga kao samoga sebe «. Snaga pomenutog načela leži u osnovi ljudske prirode koja teži, pre svega zadovoljavanju ličnih potreba. Čovek koji sebe posmatra isto kao i druge ima najviše izgleda da neće povrediti moralna načela.
Moralna ličnost je ona koja: ...
SADRŽAJ:
1. UVODNA RAZMATRANJA 3
2. U.S.STEEL D.O.O. - STARA ŽELEZARA d.o.o. P.C. KOVAČNICA- ISTORIJAT 4
3. ORGANIZACIONA STRUKTURA SA OSVRTOM NA FUNKCIJU UPRAVLJANJA KVALITETOM 6
3.1. PRAĆENJE I OCENJIVANJE 11
3.2. RADNI MORAL I MOTIVACIJA I NJIHOVO SHVATANJE U INDUSTRIJI 12
3.3. NAJČEŠĆI PROBLEMI KOMUNIKACIJE U INDUSTRIJI 12
4. KADROVSKA STRUKTURA U PC KOVAČNICA 14
4.1. ZALAGANJE I MOTIVACIJA RADNIKA 14
4.1.1. METODOLOGIJA ZA UTVRĐIVANJE RADNOG DOPRINOSA MENADŽERSKE STRUKTURE 15
4.2. PREDLOG PRINCIPA MENADŽMENTA 15
4.2.1. USREDSREĐENOST NA KORISNIKE 16
4.2.2. LIDERSTVO 16
4.2.3. UKLJUČIVANJE OSOBLJA 17
4.3. KOMPETENTNOST KAO MOTIVACIJA KADROVA 18
4.3.1. PLAN OBUKE I KONTROLA OSPOSOBLJENOSTI KADROVA 19
4.3.2. ZAHTEVI ZA OBUKU U ISO 9000:2000 19
4.3.3. OBRAZOVANJE ZA TQM-a I ZDM-a 20
5. PREDUZIMANJE MERA ZA UKLJUČIVANJE OSOBLJA 23
5.1. OBUKA KADROVA ZA KVALITET 23
6. ZAKLJUČAK 25
7. LITERATURA: 26