18-08-2011, 01:53 PM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadžment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetništvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
Sociologija je nauka o društvu. Sredinom 19. veka njene temelje postavili su Kont, Spenser i Marks. Sociologija postaje moderna krajem prošlog i početkom ovog veka na osnovu dela Dirkema i Vebera. Predmet naučnog istraživanja su društvene pojave, društveni odnosti kao i društvena suština bez obzira da li su ekonomski, pravni ili drugi odnosi. Pod suštinom društvenih odnosa podrazumevamo čovekovu pripadnost određenoj grupi (porodica, preduzeće).
Sociologija je nauka koja proučava društvo, njegovu strukturu, funkcionisanje i zakone razvoja društva. Sociologiju interesuje odstupanje, slučajnost i ostatak. Pojedinačna odstupanja pokazuju da se u društvu ne dogadja sve nužno. Ona pretpostavlja objektivno postojanje slučajnosti, shvata čoveka kao relativno slobodno, aktivno i samoodredjujuće biće koje samo stvara svoju istoriju i utiče na prirodne uslove svoje sredine. Društveno kretanje se ne može predvideti, mogu se samo predvideti tendencije kretanja.
Društveni život ljudi neposredno se odvija u društvenim grupama, a tek posredstvom njih u svim ostalim kolektivnim tvorevinama. Da bi ljudi uopšte mogli da žive prinuđeni su da se povezuju u raznovrsne grupe, a sve te grupe se međusobno dalje povezuju u jednu veliku i relativnu samodovoljnu grupu - ljudsko društvo. Dakle, društvene grupe su medij koji spaja pojedinca i globalno društvo. Svojim delovanjem one formiraju pojedine segmente društva i ugrađene su u sve podsisteme društvenog sistema, počev od ljudske reprodukcije, preko ekonomije do politike i kulture. Istovremeno, one svojim životnim delovanjem povezuju sve podsisteme u globalni društveni sistem. Društvene grupe deluju i u drugom smeru, one oblikuju pojedince koji im pripadaju od rođenja pa sve do smrti. U grupama različitih vrsta, posebno primarnim vrši se proces socijalizacije pojedinaca koji tim procesom od bioloških jedinki postaju samosvesna bića - ličnosti. . .
Sadržaj :
1 UVOD 3
1.1 Nastanak ljudskog društva 4
1.2 Teškoće u definisanju društva 6
1.3 Društvo nije zbir konstitutivnih elemenata 7
2 Država 8
2.1 Ime države 9
2.2 Elementi države 9
2.3 Državna vlast 10
2.4 Podela država u zavisnosti od političkog poretka 10
2.5 Podela država u zavisnosti od oblika vladavine 11
2.6 Podela država u zavisnosti od oblika državne vlasti 12
ZAKLJUČAK 12
LITERATURA 13
Sociologija je nauka o društvu. Sredinom 19. veka njene temelje postavili su Kont, Spenser i Marks. Sociologija postaje moderna krajem prošlog i početkom ovog veka na osnovu dela Dirkema i Vebera. Predmet naučnog istraživanja su društvene pojave, društveni odnosti kao i društvena suština bez obzira da li su ekonomski, pravni ili drugi odnosi. Pod suštinom društvenih odnosa podrazumevamo čovekovu pripadnost određenoj grupi (porodica, preduzeće).
Sociologija je nauka koja proučava društvo, njegovu strukturu, funkcionisanje i zakone razvoja društva. Sociologiju interesuje odstupanje, slučajnost i ostatak. Pojedinačna odstupanja pokazuju da se u društvu ne dogadja sve nužno. Ona pretpostavlja objektivno postojanje slučajnosti, shvata čoveka kao relativno slobodno, aktivno i samoodredjujuće biće koje samo stvara svoju istoriju i utiče na prirodne uslove svoje sredine. Društveno kretanje se ne može predvideti, mogu se samo predvideti tendencije kretanja.
Društveni život ljudi neposredno se odvija u društvenim grupama, a tek posredstvom njih u svim ostalim kolektivnim tvorevinama. Da bi ljudi uopšte mogli da žive prinuđeni su da se povezuju u raznovrsne grupe, a sve te grupe se međusobno dalje povezuju u jednu veliku i relativnu samodovoljnu grupu - ljudsko društvo. Dakle, društvene grupe su medij koji spaja pojedinca i globalno društvo. Svojim delovanjem one formiraju pojedine segmente društva i ugrađene su u sve podsisteme društvenog sistema, počev od ljudske reprodukcije, preko ekonomije do politike i kulture. Istovremeno, one svojim životnim delovanjem povezuju sve podsisteme u globalni društveni sistem. Društvene grupe deluju i u drugom smeru, one oblikuju pojedince koji im pripadaju od rođenja pa sve do smrti. U grupama različitih vrsta, posebno primarnim vrši se proces socijalizacije pojedinaca koji tim procesom od bioloških jedinki postaju samosvesna bića - ličnosti. . .
Sadržaj :
1 UVOD 3
1.1 Nastanak ljudskog društva 4
1.2 Teškoće u definisanju društva 6
1.3 Društvo nije zbir konstitutivnih elemenata 7
2 Država 8
2.1 Ime države 9
2.2 Elementi države 9
2.3 Državna vlast 10
2.4 Podela država u zavisnosti od političkog poretka 10
2.5 Podela država u zavisnosti od oblika vladavine 11
2.6 Podela država u zavisnosti od oblika državne vlasti 12
ZAKLJUČAK 12
LITERATURA 13