17-08-2011, 06:03 PM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadžment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetništvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
Klinička psihijatrija (grc. psihe - duša, jatreja - lečenje) se najbolje može shvatiti kao primenjena psihopatologija, odnosno - primena psihopatoloških saznanja u kliničkoj (rad sa bolesnicima, ali i zdravim osobama) praksi. Drugim rečima, psihijatrija jeste medicinska disciplina koja primenjuje dostignuca psihopatologije kao nauke sa ciljem da objasni etiologiju (uzroke) i patogenezu (nastanak i razvoj) psihičkih nenormalnosti i poremećaja, opiše njihovu kliničku sliku (ispoljavanje), unapredi dijagnostiku (otkrivanje), omoguci efikasan tretman (lečenje), obezbedi rehabilitaciju i socijalnu reintegraciju duševno obolelih lica i poboljša prevenciju (sprečavanje bolesti, ali i unapređivanje mentalnog zdravlja uopšte). Slicnu definiciju daje i bračni par English, po kojima je psihijatrija medicinska specijalnost koja se bavi preventivom, dijagnozom, lečenjem i staranjem u pogledu mentalne bolesti i defektnosti i, sem toga, mnogim problemima ličnog snalaženja.
U svom razvoju psihijatrija ima dve etape: prenaučnu i naučnu.
Prenaučna etapa završava se sa XVII vekom, kada se psihijatrija više nazivala demonologijom. Hipokrat, otac medicine, prvi je opisao stanje febrilnog delirijuma pod nazivom frenitis. U XIX veku frenitis je zamenjen “delirijumom”, “konfuzijom”, pomračivanjem”. . .
S A D R Ž A J
UVOD 3
1 Schizofrenija 4
1.1 Pojam schizofrenije 4
1.2 Etiologija schizofrenije 4
1.3 Simptomi schizofrenije 7
1.4 Tok i prognoza 9
1.5 Lečenje 11
ZAKLJUČAK 14
LITERATURA 15
Klinička psihijatrija (grc. psihe - duša, jatreja - lečenje) se najbolje može shvatiti kao primenjena psihopatologija, odnosno - primena psihopatoloških saznanja u kliničkoj (rad sa bolesnicima, ali i zdravim osobama) praksi. Drugim rečima, psihijatrija jeste medicinska disciplina koja primenjuje dostignuca psihopatologije kao nauke sa ciljem da objasni etiologiju (uzroke) i patogenezu (nastanak i razvoj) psihičkih nenormalnosti i poremećaja, opiše njihovu kliničku sliku (ispoljavanje), unapredi dijagnostiku (otkrivanje), omoguci efikasan tretman (lečenje), obezbedi rehabilitaciju i socijalnu reintegraciju duševno obolelih lica i poboljša prevenciju (sprečavanje bolesti, ali i unapređivanje mentalnog zdravlja uopšte). Slicnu definiciju daje i bračni par English, po kojima je psihijatrija medicinska specijalnost koja se bavi preventivom, dijagnozom, lečenjem i staranjem u pogledu mentalne bolesti i defektnosti i, sem toga, mnogim problemima ličnog snalaženja.
U svom razvoju psihijatrija ima dve etape: prenaučnu i naučnu.
Prenaučna etapa završava se sa XVII vekom, kada se psihijatrija više nazivala demonologijom. Hipokrat, otac medicine, prvi je opisao stanje febrilnog delirijuma pod nazivom frenitis. U XIX veku frenitis je zamenjen “delirijumom”, “konfuzijom”, pomračivanjem”. . .
S A D R Ž A J
UVOD 3
1 Schizofrenija 4
1.1 Pojam schizofrenije 4
1.2 Etiologija schizofrenije 4
1.3 Simptomi schizofrenije 7
1.4 Tok i prognoza 9
1.5 Lečenje 11
ZAKLJUČAK 14
LITERATURA 15