16-08-2011, 10:21 PM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadžment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetništvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
Izraz “industrijska” svojina se u poslednje vreme, pogotovo sa donošenjem grupe zakona koji se odnose na ovu oblast : Zakon o patentima, Zakon o žigovima, Zakon o modelima i uzorcima i Zakon o geografskim oznakama porekla, zamenjuje se izrazom “intelektualna” svojina. Industrijska svojina predstavlja skup intelektualnih vrednosti proizvoda ljudskog duha, kao što su: pronalasci, modeli i uzorci, robni i uslužni žigovi, oznaka porekla proizvoda i suzbijanje nelojalne utakmice na tržištu. Tu spadaju i određena znanja koja su zaštićena (know-how).
Što se tiče pravne prirode prava intelektulalne svojine, postoji više pravnih teorija. Jedna od njih je monopolna teorija koja istim pravima priznaje monopolski karakter zbog njihovog pozitivnog delovanja na industrijski razvoj, a druga je teorija intelektualne svojine koja priznaje pronalazaču, autoru da ima intelektualnu svojinu na rezultatima svojeg rada. Treća teorija, smatra da se radi o ličnim pravima ( pronalasci, žigovi... ), a četvrta teorija je teorija klijentele koja polazi od ekonomske funkcije sticanja klijentele. Postoji i peta teorija, koja je najviše zastupljenana u nemačkom pravu i prihvaćena je u svetu, a to je teorija nematerijalnih prava.
Održaj (lat. usucapio, od reči usucapere – pribaviti upotrebom) institut je stvarnog prava i označava mogućnost držaoca (uzukapionog držaoca ili uzukapijenta) da, neposredno na osnovu zakona, a na osnovu i u obimu svoje državine propisanog kvaliteta i trajanja, stekne pravo svojine ili pravo službenosti na stvari na kojoj drugo lice ima pravo svojine, uz istovremeni, a u obimu stečenog prava, prestanak ili ograničenje svojinskih ovlašćenja vlasnika...
Sadržaj:
UVOD 3
1.1 Pravo svojine 4
1.2 Izvori prava 4
1.3 Uslovi za zaštitu pronalaska 5
1.4 Zaštita svojine 6
1.5 Zaštita prava svojine 6
1.6 Institut usucapio 8
ZAKLJUČAK 11
LITERATURA 12
Izraz “industrijska” svojina se u poslednje vreme, pogotovo sa donošenjem grupe zakona koji se odnose na ovu oblast : Zakon o patentima, Zakon o žigovima, Zakon o modelima i uzorcima i Zakon o geografskim oznakama porekla, zamenjuje se izrazom “intelektualna” svojina. Industrijska svojina predstavlja skup intelektualnih vrednosti proizvoda ljudskog duha, kao što su: pronalasci, modeli i uzorci, robni i uslužni žigovi, oznaka porekla proizvoda i suzbijanje nelojalne utakmice na tržištu. Tu spadaju i određena znanja koja su zaštićena (know-how).
Što se tiče pravne prirode prava intelektulalne svojine, postoji više pravnih teorija. Jedna od njih je monopolna teorija koja istim pravima priznaje monopolski karakter zbog njihovog pozitivnog delovanja na industrijski razvoj, a druga je teorija intelektualne svojine koja priznaje pronalazaču, autoru da ima intelektualnu svojinu na rezultatima svojeg rada. Treća teorija, smatra da se radi o ličnim pravima ( pronalasci, žigovi... ), a četvrta teorija je teorija klijentele koja polazi od ekonomske funkcije sticanja klijentele. Postoji i peta teorija, koja je najviše zastupljenana u nemačkom pravu i prihvaćena je u svetu, a to je teorija nematerijalnih prava.
Održaj (lat. usucapio, od reči usucapere – pribaviti upotrebom) institut je stvarnog prava i označava mogućnost držaoca (uzukapionog držaoca ili uzukapijenta) da, neposredno na osnovu zakona, a na osnovu i u obimu svoje državine propisanog kvaliteta i trajanja, stekne pravo svojine ili pravo službenosti na stvari na kojoj drugo lice ima pravo svojine, uz istovremeni, a u obimu stečenog prava, prestanak ili ograničenje svojinskih ovlašćenja vlasnika...
Sadržaj:
UVOD 3
1.1 Pravo svojine 4
1.2 Izvori prava 4
1.3 Uslovi za zaštitu pronalaska 5
1.4 Zaštita svojine 6
1.5 Zaštita prava svojine 6
1.6 Institut usucapio 8
ZAKLJUČAK 11
LITERATURA 12