16-08-2011, 10:17 PM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadžment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetništvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
Nezavisnost se posebno omogućava primenom načela podele vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku. Podrazumeva se, sve u okviru pravne i demokratske države, s obzirom da demokratija sama za sebe nije dovoljna za postojanje i očuvanje nezavisnosti suda. Ukoliko se pretpostavi da takvo demokratsko uredjenje u kome svu vlast drži narod, koji i sam sudi, u tom slučaju objektivnost suda ne može biti dovedena u pitanje. Medjutim, kada se demokratski princip organizuje po načelu ustavnosti i zakonitosti, u tom slučaju nezavisnost suda obezbedjuje se delovanjem pravne države, što znači da nezavisnost sudstva predstavlja organski deo pravne države, u tom slučaju radi se o takvoj državi koja je u svom pravnom sistemu u tolikom stepenu obezbedila vladavinu načela legitimiteta i legaliteta, da se ona kreću u granicama društvene tolerancije, dakle, vladavine prava a ne sile i počinjenost svih da se ponašaju u skladu sa pravom, u smislu dužnosti. . .
SADRŽAJ
1 UVOD - 2 -
2 UREĐENJE SUDOVA PREMA USTAVU - 3 -
2.1 Odredbe o sudskoj vlasti - 3 -
2.2 Nezavisna pravosudna tela kao reprezentanti pravosuđa - 3 -
2.3 Izbor sudija - 5 -
2.3.1 Prvi izbor - 5 -
2.4 Kršenje zabrane retroaktivnosti - 6 -
2.5 Novi ustavni položaj sudije - 7 -
3 USTAVNA NAČELA O SUDOVIMA - 7 -
3.1 Nezavisnost sudske vlasti - 7 -
3.2 Nezavisnost sudija - 8 -
3.3 Međusobna nezavisnost sudija - 8 -
3.4 Održavanje poverenja u nezavisnost i nepristrasnost - 8 -
3.5 Materijalna nezavisnost sudije - 8 -
3.6 Stalnost sudijske funkcije - 8 -
3.7 Nepremostivost sudije - 9 -
3.7.1 Premeštaj - 9 -
3.7.2 Upućivanje u drugi sud - 9 -
4 ZAKLJUČAK - 10 -
5 LITERATURA - 11 -
Nezavisnost se posebno omogućava primenom načela podele vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku. Podrazumeva se, sve u okviru pravne i demokratske države, s obzirom da demokratija sama za sebe nije dovoljna za postojanje i očuvanje nezavisnosti suda. Ukoliko se pretpostavi da takvo demokratsko uredjenje u kome svu vlast drži narod, koji i sam sudi, u tom slučaju objektivnost suda ne može biti dovedena u pitanje. Medjutim, kada se demokratski princip organizuje po načelu ustavnosti i zakonitosti, u tom slučaju nezavisnost suda obezbedjuje se delovanjem pravne države, što znači da nezavisnost sudstva predstavlja organski deo pravne države, u tom slučaju radi se o takvoj državi koja je u svom pravnom sistemu u tolikom stepenu obezbedila vladavinu načela legitimiteta i legaliteta, da se ona kreću u granicama društvene tolerancije, dakle, vladavine prava a ne sile i počinjenost svih da se ponašaju u skladu sa pravom, u smislu dužnosti. . .
SADRŽAJ
1 UVOD - 2 -
2 UREĐENJE SUDOVA PREMA USTAVU - 3 -
2.1 Odredbe o sudskoj vlasti - 3 -
2.2 Nezavisna pravosudna tela kao reprezentanti pravosuđa - 3 -
2.3 Izbor sudija - 5 -
2.3.1 Prvi izbor - 5 -
2.4 Kršenje zabrane retroaktivnosti - 6 -
2.5 Novi ustavni položaj sudije - 7 -
3 USTAVNA NAČELA O SUDOVIMA - 7 -
3.1 Nezavisnost sudske vlasti - 7 -
3.2 Nezavisnost sudija - 8 -
3.3 Međusobna nezavisnost sudija - 8 -
3.4 Održavanje poverenja u nezavisnost i nepristrasnost - 8 -
3.5 Materijalna nezavisnost sudije - 8 -
3.6 Stalnost sudijske funkcije - 8 -
3.7 Nepremostivost sudije - 9 -
3.7.1 Premeštaj - 9 -
3.7.2 Upućivanje u drugi sud - 9 -
4 ZAKLJUČAK - 10 -
5 LITERATURA - 11 -