16-08-2011, 05:58 PM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadžment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetništvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
Kao što u pogovoru izdanju Političkih spisa ocjenjuje Nenad Zakošek, revival Schmitta koji se dešava primjerice u Srbiji (i ostatku svijeta) zasad je zaobišao Hrvatsku, premda bi zacijelo biti pretjerano kazati da je Carl Schmitt u ovdašnjih autora sveden na uzgredne komentare i pokoju referencu. U tom sklopu pažnju zaslužuju prije svega radovi fi lozofa Davora Rodina, koji se u tretiranju Schmitta pokazuje kao jedan od ponajboljih poznavatelja njegovih ideja (premda ni kod njega ne nalazimo neku cjelovitu i temeljitu studiju o tome).
Još jedna struja recepcije Schmitta zaslužuje da bude spomenuta, a koja dolazi iz inozemne produkcije preko prijevoda. To je nepravilna i isprekidana linija koja Schmitta, tragajući za mogućnostima razrade logike njegovih pojmova, stalno ipak čini duhovno živim i utjecajnim i u nas. Jer, kad je Schmitt u pitanju, golema je moć predrasuda i ideoloških klišeja, uz zlosretno redukcionističko posezanje za njegovim isuviše poznatim sloganima poput određenja političkoga preko opreke prijatelj - neprijatelj, koji se isuviše često koriste ne kao poziv na teorijski dijalog s autorom, nego kao puko odustajanje od svakog mišljenja i prokazivanje samog autora kao okorjelog desničara i antisemita. Spomenutu liniju posredovane recepcije dobro ilustriraju knjige Jacquesa Derridaa Politika prijateljstva (Beograd, 2001) i Giorgia Agambena Homo Sacer (napose Izvanredno stanje. Homo sacer II, 2008). U usporedbi s drugim zemljama, i s prijevodima stvari stoje jednako nedostatno – od Pojma političkog i drugih spisa u izdanju Matice hrvatske iz 1943, preko prijevoda spisa Legalnost i legitimnost (1996) i djelomičnog prijevoda Teorije partizana (Časopis Dubrovnik, 1-2/1999), tek smo 2008. Dočekali da budu objavljeni izabrani Schmittovi Politički spisi (Politička kultura, Zagreb)...
Sadržaj :
UVOD 3
1 Kriza suvremenog parlamentarizma 4
2 Schmittov decizionizam 7
3 Kritika liberalizma 9
ZAKLJUČAK 11
LITERATURA 13
Kao što u pogovoru izdanju Političkih spisa ocjenjuje Nenad Zakošek, revival Schmitta koji se dešava primjerice u Srbiji (i ostatku svijeta) zasad je zaobišao Hrvatsku, premda bi zacijelo biti pretjerano kazati da je Carl Schmitt u ovdašnjih autora sveden na uzgredne komentare i pokoju referencu. U tom sklopu pažnju zaslužuju prije svega radovi fi lozofa Davora Rodina, koji se u tretiranju Schmitta pokazuje kao jedan od ponajboljih poznavatelja njegovih ideja (premda ni kod njega ne nalazimo neku cjelovitu i temeljitu studiju o tome).
Još jedna struja recepcije Schmitta zaslužuje da bude spomenuta, a koja dolazi iz inozemne produkcije preko prijevoda. To je nepravilna i isprekidana linija koja Schmitta, tragajući za mogućnostima razrade logike njegovih pojmova, stalno ipak čini duhovno živim i utjecajnim i u nas. Jer, kad je Schmitt u pitanju, golema je moć predrasuda i ideoloških klišeja, uz zlosretno redukcionističko posezanje za njegovim isuviše poznatim sloganima poput određenja političkoga preko opreke prijatelj - neprijatelj, koji se isuviše često koriste ne kao poziv na teorijski dijalog s autorom, nego kao puko odustajanje od svakog mišljenja i prokazivanje samog autora kao okorjelog desničara i antisemita. Spomenutu liniju posredovane recepcije dobro ilustriraju knjige Jacquesa Derridaa Politika prijateljstva (Beograd, 2001) i Giorgia Agambena Homo Sacer (napose Izvanredno stanje. Homo sacer II, 2008). U usporedbi s drugim zemljama, i s prijevodima stvari stoje jednako nedostatno – od Pojma političkog i drugih spisa u izdanju Matice hrvatske iz 1943, preko prijevoda spisa Legalnost i legitimnost (1996) i djelomičnog prijevoda Teorije partizana (Časopis Dubrovnik, 1-2/1999), tek smo 2008. Dočekali da budu objavljeni izabrani Schmittovi Politički spisi (Politička kultura, Zagreb)...
Sadržaj :
UVOD 3
1 Kriza suvremenog parlamentarizma 4
2 Schmittov decizionizam 7
3 Kritika liberalizma 9
ZAKLJUČAK 11
LITERATURA 13