17-04-2010, 09:52 PM
SADRŽAJ
1. UVOD
1.1. Problem, predmet i ciljevi istraživanja 5
1.2. Značaj istraživanja 6
1.3. Hipoteza i istraživačka pitanja 7
1.4. Metode istraživanja 8
1.5. Kompozicija rada 9
2. TEORIJSKE OSNOVE DRUŠTVENE ODGOVORNOSTI KOMPANIJA (CSR)
2.1. Pojam, sadržaj, uloga i značaj CSR-a 10
2.2. Razvoj i trendovi CSR-a u svijetu 15
2.2.1. Izmijenjeni ciljevi uloga kompanija u društvu 19
2.2.2. Osnovne uloge stakeholdera i CSR-a 20
2.2.3. Hijerarhija CSR-a 29
2.3. Društvena inicijativa kompanija i CSR-a 30
2.3.1. Promocija društvenih pitanja - Cause promotion 30
2.3.2. Marketing „određenog cilja ili događaja“ -
Cause related marketing 31
2.3.3. Društveni marketing korporacije - Corporate social marketing 32
2.3.4. Volontiranje za zajednicu - Communuty Volunteering 33
2.3.5. Korporacijsko dobročinstvo – Corporate Philantropy 33
2.3.6. Društveno odgovorne poslovne prakse -
Socially risponsable Business practices 34
2.4. Društvena odgovornost kompanija – šansa za biznis
CSR – CSO 36
3 . ISTRAŽIVANJE STAVOVA MENADŽERA O CSR-u 38
3.1. Prethodna istraživanja stavova menadžera o CSR-u 38
3.2. Istraživanje stavova menadžera najuspješnijih bh. kompanija o
društvenoj odgovornosti kompanija 39
3.2.1. Plan istraživanja 40
3.2.2. Područje istraživanja 40
3.2.3. Metode prikupljanja podataka 40
3.2.4. Metode obrade podataka 43
3.2.5. Rezultati istraživanja i dobijenih informacija 43
3.2.5.8. Analiza ponuđenih odgovora na anketna pitanja 49
3.2.5.8.1. Analiza stavova u korist društveno odgovorne prakse u BiH 50
3.2.5.8.2. Analiza stavova protiv društveno odgovorne prakse u BiH 60
3.2.5.8.3. Analiza odgovora o CSR praksi u bh. kompanijama 69
4. ZAKLJUČAK - SINTEZA REZULTATA ISTRAŽIVANJA 78
LITERATURA 81
PRILOZI
Upitnik 83
SAŽETAK
U uvjetima savremenog življenja veoma često naslijeđe prošlosti ili teret procjepa sadašnjosti postavlja pred ljude dileme stručne, moralne, etičke, vjerske ili pak druge prirode.
Na početku 21. vijeka savremeni biznisi i najmoćnije svjetske kompanije došli su u poziciju da u postupku definiranja svojih misija i vizija postavljaju pitanja “bitka” i “suštine”, ali ne čovjeka ili jedinke, već pitanja o svrsi i cilju postojanja biznisa.
Najfatalnije pitanje savremenog kapitalizma - Who care? , na koje jedno vrijeme niko nije ni pokušavao dati odgovor i koje je bilo sinonim odnosa i stanja isključive usmjerenosti biznisa samo prema stjecanju profita i ekonomske moći za vlasnike, počinje da dobija na značaju u smislu buđenja interesiranja za još neke kvalitete biznisa, osim prvenstveno ekonomskih i vlasničkih
Ulaskom civilizacije u novi milenij, u kojem se tehničko-tehnološke promjene dešavaju u danima i satima, sve distance smanjuju i prepreke u komuniciranju i prijenosu informacija prevazilaze i mijenjaju, postojanje nekih biznisa postalo je upitno, a potreba za stvaranjem novih neophodna.
Dostupnost informacija, mogućnosti utjecaja i brojnost medija nedvojbeno su utjecali na promjene u okruženju, promjene u kulturama, promjene u znanjima i sposobnostima, promjene u nosiocima ekonomske moći. Informacije o rastu moći i blagostanja, kao i opći porast bogatstva u razvijenom svijetu, utjecali su na promjene u okruženju, kako u svojim tako i u drugim zajednicama. U skladu s tim promijenjen je i sistem vrijednosti, kao i uloge i očekivanja učesnika u poslovnim procesima.
Velike kompanije, poslujući u globalnom svijetu, postaju svjesne moći i utjecaja uposlenika, zajednice i javnosti na biznis.
Borba s oštrom i sofisticiranom konkurencijom ne dobija se po klasičnom marketing konceptu, zasnovana na optimalnom marketing miksu. Kompanije sve više i sve češće dobijaju bitke za tržišta sinergijom sa svim učesnicima u poslovnom procesu, stvarajući bolji i humaniji poslovni svijet, ali i dobrobit za okruženje u kojem kompanije posluju.
Društveno odgovorni poslovni koncept (CSR) i strategija kompanija zasnovana na društveno odgovornom poslovnom pristupu postaju dominantni u svijetu biznisa.
Problemi zajednice, socijalni problemi, “bolesti društva” postaju izazov biznisa, a ne obaveza za izdvajanja dijela profita. Kompanije na sve većem broju primjera dokazuju da profitabilno poslovanje može biti i društveno odgovorno poslovanje.
Društveno odgovorni poslovni pristup potvrđuje da “ekonomski opravdano” ne potire “društveno odgovorno” poslovanje.
U procesu realizacije biznisa ključni nosioci procesa i operacionalizacije bilo kojeg koncepta su menadžeri. Uloga menadžera u realizaciji strategije je notorna i nesporna, i kao takva predmet je teorije menadžmenta. Stavovi menadžera i znanja menadžera o poslovnom konceptu CSR-a, kao i svakom drugom, ključ su primjene i zaživljavanja koncepta.
U ovoj fazi razvoja Bosne i Hercegovine, kada je “dijagnoza” zajednice određena “teškim hroničnim bolestima” društva, primjena društveno odgovorne poslovne strategije je od značaja za cijelo društvo i šansa za razvoj.
Saznanja o stavovima bosanskohercegovačkih menadžera o CSR konceptu i praksama od značaja su za unapređenje i razvoj kako kompanija tako i Bosne i Hercegovine u cjelini i bit će dobar putokaz za bolje sutra.
UVOD
1.1. Problem, predmet i ciljevi istraživanja
Ovaj magistarski rad će se baviti teorijskim prikazom pojma, sadržaja i uloge društvene odgovornosti kompanija (Corporate Social Responsibility - CSR) te područjima društvene inicijative kompanija s aspekta društvene odgovornosti. Rad će posebno tretirati razvoj i oblike CSR-a, kao i stavove prema društvenoj odgovornosti i značaju društvene odgovornosti kompanija, s akcentom na istraživanju stavova menadžera najuspješnijih kompanija u Bosni i Hercegovini o CSR-u.
Predmet i problem istraživanja je utvrđivanje stavova menadžera o CSR-u i praksi društvene odgovornosti kompanija u Bosni i Hercegovini. U ovom kontekstu istraživanje će pokazati u kojoj mjeri možemo govoriti o praksi CSR-a u bosanskohercegovačkoj privredi.
U bosanskohercegovačkim društveno-ekonomskim uvjetima, koji su po mnogo čemu specifični i izrazito teški, opterećeni visokom stopom nezaposlenosti, niskim nivoom društvenog rasta, nepovoljnom privrednom strukturom, teškim implikacijama politike i državnog uređenja na privredu, kao i drugim kompleksnim ekonomskim i psihosocijalnim posljedicama rata, problematika CSR-a gotovo da i nije tretirana, te su saznanja o ovoj problematici nedovoljna.
Svakodnevni problemi privređivanja i siromaštvo u Bosni i Hercegovini upućuju na pitanje koliko su mogući u praksi osvajanje i implementacija novih znanja, ili je egzistencijalno potisnulo inovativnost u drugi plan. U kojoj mjeri borba za profit eliminira sve druge ciljeve poslovanja, pa i etičnost biznisa i interese zajednice.
Kakav je odnos biznisa i zajednice, kakva je pozicija uposlenika i koliko je uopće moguće govoriti o društvenoj odgovornosti kompanija u Bosni i Hercegovini?
Istraživanje na terenu treba da pokaže utemeljenost hipoteze istraživanja i ukaže koliko stavovi menadžera utječu na CSR praksu u bosanskohercegovačkim kompanijama. Istraživanje će obuhvatiti menadžere kompanija koje su prema rezultatima poslovanja u 2004. godini, po kriterijima ukupnog prihoda i broja zaposlenih, svrstane u 100 najvećih kompanija u Bosni i Hercegovini .
Ova skupina je, po našem mišljenju, posebno interesantna jer se pretpostavlja da upravo ove kompanije treba da budu generatori razvoja i prosperiteta Bosne i Hercegovine, pa u skladu s tim i nosioci svih pozitivnih promjena u politikama i odgovornosti kompanija prema zajednici i društvu.
Ciljevi istraživanja
Ciljevi istraživanja vezani za problem i predmet istraživanja mogu se svrstati u dvije skupine:
- Ciljevi koji će pomoći u dijagnozi stanja u vezi s CSR-om u BiH,
- Ciljevi koji će unaprijediti područja CSR-a u bh. kompanijama u smislu:
a) obrazovanja o poslovnoj praksi CSR-a,
b) unapređenja saradnje NGO sektora i kompanija,
c) uspostavljanja etičkih kodeksa poslovnih zajednica.
Saznanja o praksi u bosanskohercegovačkim kompanijama i stavovima menadžera uopće prema CSR-u bila bi glavni istraživački cilj.
1. UVOD
1.1. Problem, predmet i ciljevi istraživanja 5
1.2. Značaj istraživanja 6
1.3. Hipoteza i istraživačka pitanja 7
1.4. Metode istraživanja 8
1.5. Kompozicija rada 9
2. TEORIJSKE OSNOVE DRUŠTVENE ODGOVORNOSTI KOMPANIJA (CSR)
2.1. Pojam, sadržaj, uloga i značaj CSR-a 10
2.2. Razvoj i trendovi CSR-a u svijetu 15
2.2.1. Izmijenjeni ciljevi uloga kompanija u društvu 19
2.2.2. Osnovne uloge stakeholdera i CSR-a 20
2.2.3. Hijerarhija CSR-a 29
2.3. Društvena inicijativa kompanija i CSR-a 30
2.3.1. Promocija društvenih pitanja - Cause promotion 30
2.3.2. Marketing „određenog cilja ili događaja“ -
Cause related marketing 31
2.3.3. Društveni marketing korporacije - Corporate social marketing 32
2.3.4. Volontiranje za zajednicu - Communuty Volunteering 33
2.3.5. Korporacijsko dobročinstvo – Corporate Philantropy 33
2.3.6. Društveno odgovorne poslovne prakse -
Socially risponsable Business practices 34
2.4. Društvena odgovornost kompanija – šansa za biznis
CSR – CSO 36
3 . ISTRAŽIVANJE STAVOVA MENADŽERA O CSR-u 38
3.1. Prethodna istraživanja stavova menadžera o CSR-u 38
3.2. Istraživanje stavova menadžera najuspješnijih bh. kompanija o
društvenoj odgovornosti kompanija 39
3.2.1. Plan istraživanja 40
3.2.2. Područje istraživanja 40
3.2.3. Metode prikupljanja podataka 40
3.2.4. Metode obrade podataka 43
3.2.5. Rezultati istraživanja i dobijenih informacija 43
3.2.5.8. Analiza ponuđenih odgovora na anketna pitanja 49
3.2.5.8.1. Analiza stavova u korist društveno odgovorne prakse u BiH 50
3.2.5.8.2. Analiza stavova protiv društveno odgovorne prakse u BiH 60
3.2.5.8.3. Analiza odgovora o CSR praksi u bh. kompanijama 69
4. ZAKLJUČAK - SINTEZA REZULTATA ISTRAŽIVANJA 78
LITERATURA 81
PRILOZI
Upitnik 83
SAŽETAK
U uvjetima savremenog življenja veoma često naslijeđe prošlosti ili teret procjepa sadašnjosti postavlja pred ljude dileme stručne, moralne, etičke, vjerske ili pak druge prirode.
Na početku 21. vijeka savremeni biznisi i najmoćnije svjetske kompanije došli su u poziciju da u postupku definiranja svojih misija i vizija postavljaju pitanja “bitka” i “suštine”, ali ne čovjeka ili jedinke, već pitanja o svrsi i cilju postojanja biznisa.
Najfatalnije pitanje savremenog kapitalizma - Who care? , na koje jedno vrijeme niko nije ni pokušavao dati odgovor i koje je bilo sinonim odnosa i stanja isključive usmjerenosti biznisa samo prema stjecanju profita i ekonomske moći za vlasnike, počinje da dobija na značaju u smislu buđenja interesiranja za još neke kvalitete biznisa, osim prvenstveno ekonomskih i vlasničkih
Ulaskom civilizacije u novi milenij, u kojem se tehničko-tehnološke promjene dešavaju u danima i satima, sve distance smanjuju i prepreke u komuniciranju i prijenosu informacija prevazilaze i mijenjaju, postojanje nekih biznisa postalo je upitno, a potreba za stvaranjem novih neophodna.
Dostupnost informacija, mogućnosti utjecaja i brojnost medija nedvojbeno su utjecali na promjene u okruženju, promjene u kulturama, promjene u znanjima i sposobnostima, promjene u nosiocima ekonomske moći. Informacije o rastu moći i blagostanja, kao i opći porast bogatstva u razvijenom svijetu, utjecali su na promjene u okruženju, kako u svojim tako i u drugim zajednicama. U skladu s tim promijenjen je i sistem vrijednosti, kao i uloge i očekivanja učesnika u poslovnim procesima.
Velike kompanije, poslujući u globalnom svijetu, postaju svjesne moći i utjecaja uposlenika, zajednice i javnosti na biznis.
Borba s oštrom i sofisticiranom konkurencijom ne dobija se po klasičnom marketing konceptu, zasnovana na optimalnom marketing miksu. Kompanije sve više i sve češće dobijaju bitke za tržišta sinergijom sa svim učesnicima u poslovnom procesu, stvarajući bolji i humaniji poslovni svijet, ali i dobrobit za okruženje u kojem kompanije posluju.
Društveno odgovorni poslovni koncept (CSR) i strategija kompanija zasnovana na društveno odgovornom poslovnom pristupu postaju dominantni u svijetu biznisa.
Problemi zajednice, socijalni problemi, “bolesti društva” postaju izazov biznisa, a ne obaveza za izdvajanja dijela profita. Kompanije na sve većem broju primjera dokazuju da profitabilno poslovanje može biti i društveno odgovorno poslovanje.
Društveno odgovorni poslovni pristup potvrđuje da “ekonomski opravdano” ne potire “društveno odgovorno” poslovanje.
U procesu realizacije biznisa ključni nosioci procesa i operacionalizacije bilo kojeg koncepta su menadžeri. Uloga menadžera u realizaciji strategije je notorna i nesporna, i kao takva predmet je teorije menadžmenta. Stavovi menadžera i znanja menadžera o poslovnom konceptu CSR-a, kao i svakom drugom, ključ su primjene i zaživljavanja koncepta.
U ovoj fazi razvoja Bosne i Hercegovine, kada je “dijagnoza” zajednice određena “teškim hroničnim bolestima” društva, primjena društveno odgovorne poslovne strategije je od značaja za cijelo društvo i šansa za razvoj.
Saznanja o stavovima bosanskohercegovačkih menadžera o CSR konceptu i praksama od značaja su za unapređenje i razvoj kako kompanija tako i Bosne i Hercegovine u cjelini i bit će dobar putokaz za bolje sutra.
UVOD
1.1. Problem, predmet i ciljevi istraživanja
Ovaj magistarski rad će se baviti teorijskim prikazom pojma, sadržaja i uloge društvene odgovornosti kompanija (Corporate Social Responsibility - CSR) te područjima društvene inicijative kompanija s aspekta društvene odgovornosti. Rad će posebno tretirati razvoj i oblike CSR-a, kao i stavove prema društvenoj odgovornosti i značaju društvene odgovornosti kompanija, s akcentom na istraživanju stavova menadžera najuspješnijih kompanija u Bosni i Hercegovini o CSR-u.
Predmet i problem istraživanja je utvrđivanje stavova menadžera o CSR-u i praksi društvene odgovornosti kompanija u Bosni i Hercegovini. U ovom kontekstu istraživanje će pokazati u kojoj mjeri možemo govoriti o praksi CSR-a u bosanskohercegovačkoj privredi.
U bosanskohercegovačkim društveno-ekonomskim uvjetima, koji su po mnogo čemu specifični i izrazito teški, opterećeni visokom stopom nezaposlenosti, niskim nivoom društvenog rasta, nepovoljnom privrednom strukturom, teškim implikacijama politike i državnog uređenja na privredu, kao i drugim kompleksnim ekonomskim i psihosocijalnim posljedicama rata, problematika CSR-a gotovo da i nije tretirana, te su saznanja o ovoj problematici nedovoljna.
Svakodnevni problemi privređivanja i siromaštvo u Bosni i Hercegovini upućuju na pitanje koliko su mogući u praksi osvajanje i implementacija novih znanja, ili je egzistencijalno potisnulo inovativnost u drugi plan. U kojoj mjeri borba za profit eliminira sve druge ciljeve poslovanja, pa i etičnost biznisa i interese zajednice.
Kakav je odnos biznisa i zajednice, kakva je pozicija uposlenika i koliko je uopće moguće govoriti o društvenoj odgovornosti kompanija u Bosni i Hercegovini?
Istraživanje na terenu treba da pokaže utemeljenost hipoteze istraživanja i ukaže koliko stavovi menadžera utječu na CSR praksu u bosanskohercegovačkim kompanijama. Istraživanje će obuhvatiti menadžere kompanija koje su prema rezultatima poslovanja u 2004. godini, po kriterijima ukupnog prihoda i broja zaposlenih, svrstane u 100 najvećih kompanija u Bosni i Hercegovini .
Ova skupina je, po našem mišljenju, posebno interesantna jer se pretpostavlja da upravo ove kompanije treba da budu generatori razvoja i prosperiteta Bosne i Hercegovine, pa u skladu s tim i nosioci svih pozitivnih promjena u politikama i odgovornosti kompanija prema zajednici i društvu.
Ciljevi istraživanja
Ciljevi istraživanja vezani za problem i predmet istraživanja mogu se svrstati u dvije skupine:
- Ciljevi koji će pomoći u dijagnozi stanja u vezi s CSR-om u BiH,
- Ciljevi koji će unaprijediti područja CSR-a u bh. kompanijama u smislu:
a) obrazovanja o poslovnoj praksi CSR-a,
b) unapređenja saradnje NGO sektora i kompanija,
c) uspostavljanja etičkih kodeksa poslovnih zajednica.
Saznanja o praksi u bosanskohercegovačkim kompanijama i stavovima menadžera uopće prema CSR-u bila bi glavni istraživački cilj.