Gotovi Seminarski Diplomski Maturalni Master ili Magistarski

Puna verzija: Drustveni aspekti terorizma
Trenutno pregledate Lite verziju foruma. Pogledajte punu verziju sa odgovarajućim oblikovanjima.
Sadržaj:

1. Uvod............................................................................................1
2. Pojam i definicije terorizma...................................................................4
- 2.1. Elementi terorizma...................................................................................7
- 2.2. Određenje pojmova vezanih za terorizam................................................8
3. Karakteristike terorizma.................................................................13
4. Klasifikacija terorizma……………………………………..…...15
- 4.1. Međunarodni terorizam…………………………………………..….…..15
- 4.2. Terorizam i međunarodno pravo………………………………………...17
5. Terorističke operacije………………………………………….…20
6. Način ispoljavanja terorizma………………………………....…..22
- 6.1 Upotreba specijalnog oružja (oružja za masovno uništenje) i terorizam visoke tehnologije…………………………………………………………………..…25
- 6.2. Uticaj terorista na javnost……………………………………...……..26
7. Terorističke organizacije………………………………..………28
- 7.1. Struktura terorističkih organizacija………………………....……29
- 7.2. Karakteristike terorističkih organizacija………………………..29
- 7.3. Obavještajni rad i analiza terorističkih grupa…………………..30
- 7.4. Kontraobavještajna djelatnost terorista………………………….….31
- 7.5. Angažovanje terorista za izvršenje napad…………………….......….31
- 7.6. Ciljevi terorističkih organizacija………………………...…..…….32
8. Sprečavanje terorizma…………………………….………….…….34
- 8.1. Antiterorizam…………………………………………………..….….…..34
- 8.2. Protivterorizam……………………………………………..………..….36
- 8.3. Tehnike i metode borbe protiv terorizma……………….….…….…..38
- 8.3.1. Defanzivne mjere i radnje za zaštitu objekata…………..………...38
- 8.3.2. Defanzivne mjere i radnje za zaštitu lica………………..…….….39

Literatura…………………………………………………………………………………..43




1. Uvod
Kraj XX i početak XXI vijeka u svijetu će biti upamćen po ogromnoj eskalaciji terorizma koji je zbog neposrednih žrtava, koje je izazvao, materijalnih razaranja, posljedica i stalnog straha od novih napada gotovo šokirao svijetsku javnost.
Terorizam kao jedan od oblika nasilja, sve više u savremenom svijetu ugrožava kako unutrašnju, tako i međunarodnu bezbjednost. Terorizam karakteriše sve epohe ljudskog društva. Počev od ubistava careva, kraljeva, vojskovođa, atentata na državnike raznih nivoa, podmetanja eksploziva, otmica i sl. Terorizam se nazire u naranijoj ljudskoj istoriji pa kao takav postoji i uvećava svoje oblike sve do današnjih dana. Tokom čitave istorije, ljudi su primjenjivali različite terorističke taktike. Fascinacija terorizmom i političkim nasiljem se može pratiti praktično od početka ljudske civilizacije. Još prije Hristovog rođenja, atentati na političke ličnosti toga vremena, su ne samo se izvodili veći i glorifikovali. Atentati u Persiji i Asiriji su se pojavili u toku XI vijeka prouzrokovali su strah i paniku u čitavoj Islamskoj imperiji. U toku Francuske revolucije u XVIII vijeku, Robespjer je primjenjivao terorističke taktike, kako bi uništio veći dio francuske aristokratije (oko 40.000 ljudi), od kojih je većina završila na giljotini. Tokom američke revolucije terorizam se primjenjivao protiv Britanaca i njihovih simpatizera u redovima kolonista. Takođe, vrlo bitno je spomenuti terorističke aktivnosti koji su se sprovodile u kasnim decenijama XIX vijeka i početkom XX vijeka, posebno u carskoj Rusiji. Najveći dio terorističkih grupa koje su postojale tokom prve polovine XX vijeka, bile su motivisane težnjom ka slobodi od kolonijalnog ropstva, tzv. ''borbom za nacionalno oslobođenje''. Od kraja II Svijetskog rata terorizam je postao bitan faktor subverzivne djelatnosti u mnogim novoformiranim državama, kao zamjena za borbu protiv demokratskih režima.
S vremenom teroristički akti dobijaju nove dimenzije, koje postaju sve bezobzirniji i brutalniji. Savremeni terorizam je doživio naglu ekspanziju između 1950. i 1970. godine, kada je primjena nasilja u političke svrhe ili za podizanje društvene svijesti postala popularna strategija. U kasnim decenijama prošlog vijeka terorizam se proširio van granica nacionalnih država, posta bitan izraz političke volje i internacionalni problem. Iz tog razloga terorizmu se treba suprostaviti, istovremeno, vojno-policijskom taktikom, politikom, finansijski, naučno i drugim aspektima koji su od značaja za zaštitu od terorizma. Talas terorizma zapljuskuje savremenu civilizaciju izazivajući velike potrese u međunarodnim odnosima i na globalnom planu.
Međutim, poseban problem predstavlja to što do sada ne postoji jedinstven stav o suštinskim elementima terorizma, kao pojma. Te teškoće prizilaze iz različitosti pojavnih oblika terorizma, političkih ciljeva koji se ter o rizmom žele ostvariti, raznih organizacija, a u novije vrijeme i prisutnoj težnji terorista da preduzimaju kompleksne operacije, koje uključuju niz međusobno povezanih radnji u koje su uključeni pojedini državni subjekti, kriminalne organizacije, fanatični pojedinci i mnogi drugi. Naročit problem predstavlja već ustaljeni obrazac dvostrukih standarda ''jednom terorista a drugom borac za slobodu''. Upravo zbog toga prisutne su i razlike u definicijama terorizma koje, zavisno od autora, daju veći ili manji značaj pojedinim njegovim elementima.
Zbog eskalacije terorizma posljednjih godina, zbog broja nevinih žrtava, razaranja i posljedica koje izaziva u međunarodnom odnosima, terorizam je postao sve više predmet interesovanja naučnika i stručnjaka iz ove oblasti koji nastoje da definišu ovaj fenomen. Terorizam se često m i j eša ili poistovećuje sa terorom pod kojim se, u političkom smislu, podrazumeva preduzimanje akcija nasilja radi zastrašivanja i slamanja otpora onoga prema kome se vrši. Sličnosti imeđu ove dvije pojave je ta što su im žrtve najčešće nedužna lica i što se u oba slučaja teži izazivanju straha i to ne kod žrtve, već kod društvene grupe kojoj žrtva pripada.
Fascinantno i gotovo nevjerovatno zvuči činjenica da su savremeni teroristi, uglavnom, kategorija razboritih i promišljenih pojedinaca za koje je terorizam racionalni izbor za ostvarivanje njihovih političkih ciljeva. Oni su odabrali put razaranja, krvoprolića, straha i panike širom svijeta. Zato svaka zemlja ima obavezu da se bori protiv ovog velikog zla današnjice.
Činjenicu da terorizam predstavlja bezb j ednosnu pr ij etnju savremenom sv ij etu, moguće je naći u posl ij ehladnoratovskom uređenju sv ij eta na principima globalizacije i uspostavljanja ''novog sv ij etskog poretka''. Naime, proces globalizacije i uspostavljanje ''novog sv ij etskog poretka'', čije su lider SAD, ne doživljavaju sve države na isti način, niti su ovi procesi jednaki za sve države. Kao posledica navedenih procesa paralelno su se javile dv ij e suprotine tendencije: nestajanje opasnosti od rata između vodećih država sv ij eta (trećeg sv ij etskog rata, nuklearnog rata), istovremeno mnogo unutrašnji oružani sukobi i manji međunarodni ratovi. Upravo ovakvi sukobi, etnički i nacionalno motivisani, jesu pogodno tlo za izrastanje terorizma u najveću pr ij etnju bezb j ednosti država, budući da takva područja predstavljaju izvor nasilja, pogodnost za lociranje terorističkih kompova za obuku terorista, trgovinu oružjem, jačanje religioznog fundamentalizma, širenje nasilja, itd. Ovome treba dodati težnju terorista za postizanje dva globalna cilja: prvi , svrgavanje aktuelne vlade u nekoj zemlji ili njenog redefinisanja i drugi , razbijanje teritorijalnog integriteta neke države. Postizanje ovih ciljeva najlakše je u državama sa nestabilnim društveno – političkim uređenjem, a ponekada ove države i same pribegavaju primeni terorizma (državni terorizam), kao najopasnijeg oblika političkog nasilja. Terorizam je, od kraja hladnog rata, u neprestanom porastu, i zato analitičari upozoravaju na realnu opasnost da sv ij et može olako kliznuti u epohu terorizma, u kojoj bi terorizam bio najveća pr ij etnja bezb j ednosti država, regiona i međunarodne zajednice.
Analizirajući globalne terorističke aktivnosti u proteklih 30 godina , može se primjet iti da t eroristički napadi postaju sve smrtonosniji , a broj terorističkih napada koji za posledicu imaju mnogo mrtvih, raste. Takođe, uočljivo je da terorističke taktike ostaju nepromenjene: bombaški (samoubilački) napadi, oružani napadi, atentati i otmice i dalje se prim j enjuju, u najvećoj m j eri. Samoubilački terorizam doživljava svoju ekspanziju kroz svakodnevne samoubi l ačke terorističke napade širom sv ij eta.
Mogućnost upotrebe oružja za masovno uništenje nije isključena. Veliki broj dokaza ukazuje na zaokupljenost terorist a pokuš ajima da koriste oružje za masovno uništenje kako bi u napadima stradalo što je moguće više ljudi .
Po američkim statistikama, pet od sedam država , sponzora terorizma, poseduje programe za razvijanje oružja za masovno uništenje, što ukazuje na mogućnost nuklearnog, hemijskog i biološkog terorizma. Mnogi indikatori ukazuju na moguću upotrebu '' prljavih bombi '' o d strane terorističkih grupa .
Analizirajući terorističku aktivnost u pogledu neposrednih žrtava po regijama , uočljivo je da Evropa, Latinska Amerika i Bliski Istok imaju najviši stepen terorističkih prijetnji. Takav trend žrtava nastavljen je tokom XXI veka, što je rezultiralo stotinama terorističkih operacija u sv ij etu.
Kada je r ij eč o terorističkim organizacijama , vidan je postojan rast broja pojedinaca i organizacija koje su voljne da sprovode terorizam. Od devedesetih godina uočljiva je regrutacija terorista širom sv ij eta , uspostavljanje terorističkih kampova za obuku, ujedinjenje militantnih grupa u Indoneziji , Filipinima, Singapuru , Mal e ziji , Tajlandu i Mianmaru . Izražena je tendencija mrežnog organizovanja terorističkih organizacija. Najbolji primer je teroristička mreža ''Al Kaida''. Terorističke ćelije '' Al K aide '' nalaze se u Jugoistočnoj Azij i, gde i postoji najveća koncentracija članova '' Al K aide '' izvan granica Afganistana i Pakistana , u kojima se nalaze njene matične ćelije . U 35 zemalja širom sv ij eta postoje operativne terorističke ćelije ''Al Kaide'' .
Na osnovu navedene analize terorističke aktivnosti, može se konstatovati da je pr ij etnja savremenom sv ij etu terorizmom velika, s obzirom na to da je broj država koje su opterećene terorizmom veliki, da sve više terorističkih organizacija prim j enjuje terorizam, s tim da su najaktivnije islamističke terorističke organizacije.
Takođe, veliki broj terorističkih napada sa velikim brojem poginulih i povređenih, kao i velike materijalne štete, ukazuju na opasnost od ovog oblika ugrožavanja bezb j ednosti savremenog sv ij eta, dok savremeni sv ij et nema adekvatan sistem zaštite od terorizma.
Specifičnost aktuelnog trenutka kad je u pitanju terorizam je činjenica da je savremeni svijet podijeljen na dvije globalne mreže i to: globalnu terorističku mrežu i globalnu antiterorističku koaliciju.


Referentni URL