14-08-2011, 01:07 PM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadžment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetništvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
Kardiologija je grana medicine koja se bavi lečenjem bolesti srca i krvnih sudova. Bolesti srca i krvnih sudova su najčešće bolesti savremenog čoveka i najčešći uzrok smrti danas. Prevencija, rano otkrivanje i adekvatno lečenje su od velikog značaja. Njih sprovodi internista tj. kardiolog.
Bolesti srca i krvnih sudova možemo podeliti na:
• bolesti endokarda (najčešće endokarditis);
• bolesti miokarda (kardiomiopatije, angina pectoris, infarkt miokarda);
• bolesti perikarda (najčešće perikarditis);
• poremećaji rada srca (aritmije);
• greške srčanih zalistaka (urođene i stečene);
• srčana insuficijencija (dekompenzacija);
• bolesti krvnih sudova ( ateroskleroza, tromboza, tromboflebitis).
Kao što možemo videti kardiomiopatija predstavlja oboljenje srca, zapravo srčanog mišića (miokarda) i možemo slobodno reći da je jedna od češćih oboljenja srca u današnje vreme i uzrok iznenadne smrti čoveka.
Najčešći simptomi kod oboljenja srca i krvnih sudova su: palpitacije (lupanje srca, preskakanje i sl.), prekordijalni bolovi (bol iza grudne kosti), dispneja (teško disanje, osećaj nedostatka vazduha), kašalj, nikturija ( učestalo mokrenje u toku noći), klaudikacija ( hramanje, šepanje zbog bolova ili slabosti u potkolenicama), dispepsija ( gubitak apetita, muka, nadutost trbuha), opstipacija, bolovi u predelu jetre, žutica, kašalj, hemoptizije ( iskašljavanje krvi), sinkopa ( prolazan gubitak svesti), mršavljenje ili dobijanje u težini ( zadržavanje vode i stvaranje otoka)....
Sadržaj:
Uvod 3
1 Kardiomiopatija 4
2 Podela kardiomiopatija 5
2.1 Dilatativna kardiomiopatija 6
2.2 Hipertrofična kardiomiopatija 8
2.3 Restriktivna kardiomiopatija 10
2.4 Aritmogena displazija desne komore 11
3 Kardiomiopatija kod dece 12
Zaključak 14
Literatura 15
Kardiologija je grana medicine koja se bavi lečenjem bolesti srca i krvnih sudova. Bolesti srca i krvnih sudova su najčešće bolesti savremenog čoveka i najčešći uzrok smrti danas. Prevencija, rano otkrivanje i adekvatno lečenje su od velikog značaja. Njih sprovodi internista tj. kardiolog.
Bolesti srca i krvnih sudova možemo podeliti na:
• bolesti endokarda (najčešće endokarditis);
• bolesti miokarda (kardiomiopatije, angina pectoris, infarkt miokarda);
• bolesti perikarda (najčešće perikarditis);
• poremećaji rada srca (aritmije);
• greške srčanih zalistaka (urođene i stečene);
• srčana insuficijencija (dekompenzacija);
• bolesti krvnih sudova ( ateroskleroza, tromboza, tromboflebitis).
Kao što možemo videti kardiomiopatija predstavlja oboljenje srca, zapravo srčanog mišića (miokarda) i možemo slobodno reći da je jedna od češćih oboljenja srca u današnje vreme i uzrok iznenadne smrti čoveka.
Najčešći simptomi kod oboljenja srca i krvnih sudova su: palpitacije (lupanje srca, preskakanje i sl.), prekordijalni bolovi (bol iza grudne kosti), dispneja (teško disanje, osećaj nedostatka vazduha), kašalj, nikturija ( učestalo mokrenje u toku noći), klaudikacija ( hramanje, šepanje zbog bolova ili slabosti u potkolenicama), dispepsija ( gubitak apetita, muka, nadutost trbuha), opstipacija, bolovi u predelu jetre, žutica, kašalj, hemoptizije ( iskašljavanje krvi), sinkopa ( prolazan gubitak svesti), mršavljenje ili dobijanje u težini ( zadržavanje vode i stvaranje otoka)....
Sadržaj:
Uvod 3
1 Kardiomiopatija 4
2 Podela kardiomiopatija 5
2.1 Dilatativna kardiomiopatija 6
2.2 Hipertrofična kardiomiopatija 8
2.3 Restriktivna kardiomiopatija 10
2.4 Aritmogena displazija desne komore 11
3 Kardiomiopatija kod dece 12
Zaključak 14
Literatura 15