12-08-2011, 02:25 PM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadžment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetništvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
Sortiranje se načelno može definisati kao proces preuređivanja skupa podataka po nekom utvrđenom poretku.
Ovo je jedna od osnovnih aktivnosti u algoritmima i programima koji se bave obradom podataka uopšte, pa je poznavanje metoda sortiranja i njihovih karakteristika od fundamentalnog značaja. Ranije procene govore da se čak oko 25% računarskog vremena u okvira raznih aplikacija trošilo naoperacije sortiranja,
Jedna od osnovnih svrha sortiranja je omogućavanje efikasnog pretraživanja.
Zbog važnosti i učestanosti korišćenja operacije sortiranja razvijen je čitav spektar metoda različite efikasnosti. Međutim, nijedan od njih se ne može proglasiti najboljim u svakoj situaciji. Svaka od njih ima neke prednosti i nedostatke u određenim uslovima.
Posebna pažnja se posvećuje vremenskoj složenosti u zavisnosti od broja podataka u različitim uslovima (prosečan, najbolji i najgori slučaj) i kao što ćemo videti ona može da se kreće u relativno širokom opsegu, od 0(n) do 0(n2).
Podaci koji se sortiraju mogu biti najrazličitijeg tipa. Neka su to zapisi koji, u opštem slučaju. mogu da imaju više polja sadržaja.
Kao i kod pretraživanja. ovde se. takođe. koristi termin ključ K za sadržaj polja na osnovu kojeg se vrši sortiranje ovih zapisa.
Tip ključa mora da bude takav da dozvoljava primenu tranzitivnih relacionih operatora (<, = ,>)...
Sadržaj
UVOD 2
UNUTRAŠNJE SORTIRANJE 3
Sortiranje poređenjem 5
Metodi umetanja 5
Direktno umetanje 5
Metodi selekcije 6
Direktna selekcija 7
Sortiranje pomoću binarnog stabla 8
Heapsort 9
Metodi zamene 14
Direktna zamena 14
Opšta procena performansi metoda sortiranja poređenjem 16
LITERATURA 18
Sortiranje se načelno može definisati kao proces preuređivanja skupa podataka po nekom utvrđenom poretku.
Ovo je jedna od osnovnih aktivnosti u algoritmima i programima koji se bave obradom podataka uopšte, pa je poznavanje metoda sortiranja i njihovih karakteristika od fundamentalnog značaja. Ranije procene govore da se čak oko 25% računarskog vremena u okvira raznih aplikacija trošilo naoperacije sortiranja,
Jedna od osnovnih svrha sortiranja je omogućavanje efikasnog pretraživanja.
Zbog važnosti i učestanosti korišćenja operacije sortiranja razvijen je čitav spektar metoda različite efikasnosti. Međutim, nijedan od njih se ne može proglasiti najboljim u svakoj situaciji. Svaka od njih ima neke prednosti i nedostatke u određenim uslovima.
Posebna pažnja se posvećuje vremenskoj složenosti u zavisnosti od broja podataka u različitim uslovima (prosečan, najbolji i najgori slučaj) i kao što ćemo videti ona može da se kreće u relativno širokom opsegu, od 0(n) do 0(n2).
Podaci koji se sortiraju mogu biti najrazličitijeg tipa. Neka su to zapisi koji, u opštem slučaju. mogu da imaju više polja sadržaja.
Kao i kod pretraživanja. ovde se. takođe. koristi termin ključ K za sadržaj polja na osnovu kojeg se vrši sortiranje ovih zapisa.
Tip ključa mora da bude takav da dozvoljava primenu tranzitivnih relacionih operatora (<, = ,>)...
Sadržaj
UVOD 2
UNUTRAŠNJE SORTIRANJE 3
Sortiranje poređenjem 5
Metodi umetanja 5
Direktno umetanje 5
Metodi selekcije 6
Direktna selekcija 7
Sortiranje pomoću binarnog stabla 8
Heapsort 9
Metodi zamene 14
Direktna zamena 14
Opšta procena performansi metoda sortiranja poređenjem 16
LITERATURA 18