11-08-2011, 03:57 PM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadžment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetništvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
Najosetljivije prirodno bogatstvo je životna sredina. Potrebno je pažljivo i primereno upravljati njom i nadzirati je, kako bi se sačuvao i unapredio kvalitet života i u dugoročnom periodu omogućio opstanak čovečanstva. Ovo neće biti jednostavna procedura. To će pre biti rezultat pritiska tržišta, pojedinačnih inicijativa i snage ideja.
Ekonomski razvoj Srbije je naročito intenzivan sredinom XX veka. Prvo je bio okarakterisan kao transformacioni proces, generisan interakcijom između poslovnih preduzeća i tehnologije u okviru novih političkih i institucionalnih okvira. Ovo je bitno zapažanje koje se uglavnom bazira na povećanom kapacitetu proizvodnje, povećanoj produktivnosti i proširenoj upotrebi prirodnih bogatstava (npr. rast kao kvantitativna promena), mada bi se moglo pogrešno protumačiti ne samo u pogledu dinamike procesa već i sa aspekta životne sredine.
Zagađenja životne sredine, koja bi mogla ugroziti budućnost ne samo Srbije, već i čitavog čovečanstva, uzrokuju promenu u stavovima kod sve većeg dela svetskog stanovništva. Sedamdesetih godina prošlog veka, ograničenja razvoja, uslovljena ograničenjima izvora prirodnih bogatstava, zainteresovala su u većoj meri javnost, pogotovo posle naftne krize. Jasno je da takva ograničenja mogu promeniti smer razvoja, ali ga ne mogu zaustaviti. Trenutna shvatanja i kretanja u industrijskim društvima, kao i razvoj novih izvora energije, pružaju mogućnost za kvalitativan, pre nego kvantitativan razvoj...
Sadržaj:
UVOD 3
1.1 Industrijske otpadne vode 4
1.2 Uloga mikroorganizama u prečišćavanju otpadnih voda 7
1.3 Vlaknaste bakterije za prečišćavanje otpadnih voda u Subotici - primer 13
ZAKLJUČAK 15
LITERATURA 17
Najosetljivije prirodno bogatstvo je životna sredina. Potrebno je pažljivo i primereno upravljati njom i nadzirati je, kako bi se sačuvao i unapredio kvalitet života i u dugoročnom periodu omogućio opstanak čovečanstva. Ovo neće biti jednostavna procedura. To će pre biti rezultat pritiska tržišta, pojedinačnih inicijativa i snage ideja.
Ekonomski razvoj Srbije je naročito intenzivan sredinom XX veka. Prvo je bio okarakterisan kao transformacioni proces, generisan interakcijom između poslovnih preduzeća i tehnologije u okviru novih političkih i institucionalnih okvira. Ovo je bitno zapažanje koje se uglavnom bazira na povećanom kapacitetu proizvodnje, povećanoj produktivnosti i proširenoj upotrebi prirodnih bogatstava (npr. rast kao kvantitativna promena), mada bi se moglo pogrešno protumačiti ne samo u pogledu dinamike procesa već i sa aspekta životne sredine.
Zagađenja životne sredine, koja bi mogla ugroziti budućnost ne samo Srbije, već i čitavog čovečanstva, uzrokuju promenu u stavovima kod sve većeg dela svetskog stanovništva. Sedamdesetih godina prošlog veka, ograničenja razvoja, uslovljena ograničenjima izvora prirodnih bogatstava, zainteresovala su u većoj meri javnost, pogotovo posle naftne krize. Jasno je da takva ograničenja mogu promeniti smer razvoja, ali ga ne mogu zaustaviti. Trenutna shvatanja i kretanja u industrijskim društvima, kao i razvoj novih izvora energije, pružaju mogućnost za kvalitativan, pre nego kvantitativan razvoj...
Sadržaj:
UVOD 3
1.1 Industrijske otpadne vode 4
1.2 Uloga mikroorganizama u prečišćavanju otpadnih voda 7
1.3 Vlaknaste bakterije za prečišćavanje otpadnih voda u Subotici - primer 13
ZAKLJUČAK 15
LITERATURA 17