11-08-2011, 03:47 PM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadžment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetništvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
Novi vek počinje novim saznanjima u oblasti nauke, tehnike, privrede i, posebno, upoznavanjem sopstvene planete. Uspon Evrope podudara se vremenski sa uobličavanjem i razvojem moderne nauke i naučne misli uopšte.
U periodu između pojave Kopernikovog dela O kruženju nebeskih tela (1543.) i Njutnovog Matematički principi filozofije prirode (Principia matematica, 1687.) evropska nauka dobija svoje prave oblike i filozofiju. Razvoj nauka predstavlja deo društvenih i intelektualnih promena u Evropi u tom periodu i često se naziva naučna revolucija. Mnoga naučna otkrića pred stavljaju nastavak srednjovekovne nauke ili renesansne misli.
Krajem XV veka opšte prihvaćena predstava o svetu je da je zemlja centar univerzuma. Oko nje se nalazi savršena nebeska sfera u kojoj se nalaze Sunce, Mesec, planete i zvezde. Hijerarhijski poredak i zakoni prirode nalaze mesto u teološkim i filozofskim studijama. Mnogi naučnici dovode krajem XV veka u pitanje takve predstave o svetu i univerzumu.
Novi naučni metod, korak napred u evoluciji nauke, rezultat rada mnogih, predstavlja sintezu logike, eksperimentalizma i matematike. Njihovo zajedničko korišćenje omogućava čoveku da ostvari korak napred u razumevanju prirodnih pojava oko sebe. To je najznačajniji doprinos razvoju moderne nauke. Logika i njena ograničena upotreba dovode do primene matematike kao sredstva za proveru naučnih hipoteza. Rezultat toga su stalni eksperimenti, što je veliki korak napred u razvitku nauke. Otkriće prostora predstavlja novu vrednost u novom veku.
Istoričari su Kolumbovo otkriće Amerike (1492.) uzeli za početak novog veka. Od 15. do 17. veka ljudi istražuju Zemlju, a neke njene skrivene delove i kasnije, i čine velike korake u upoznavanju Sunčevog sistema. Građani Evrope pomno su pratili španska i portugalska otkrića u Americi, Africi i Aziji, koja su nastavili Holanđani, Englezi i Francuzi...
S A D R Ž A J
UVOD 3
1 Velika geografska otkrića 4
1.1 Pretpostavke i uzroci geografskih otkrića 4
1.2 Portugalska istraživanja 12
1.3 Otkriće Amerike 15
1.4 Dalje otkrivanje Novoga sveta 18
1.5 Španska otkrića 20
1.6 Osvajanje Sibira 21
2 Posledice velikih geografskih otkrića 22
ZAKLJUČAK 24
LITERATURA 25
Novi vek počinje novim saznanjima u oblasti nauke, tehnike, privrede i, posebno, upoznavanjem sopstvene planete. Uspon Evrope podudara se vremenski sa uobličavanjem i razvojem moderne nauke i naučne misli uopšte.
U periodu između pojave Kopernikovog dela O kruženju nebeskih tela (1543.) i Njutnovog Matematički principi filozofije prirode (Principia matematica, 1687.) evropska nauka dobija svoje prave oblike i filozofiju. Razvoj nauka predstavlja deo društvenih i intelektualnih promena u Evropi u tom periodu i često se naziva naučna revolucija. Mnoga naučna otkrića pred stavljaju nastavak srednjovekovne nauke ili renesansne misli.
Krajem XV veka opšte prihvaćena predstava o svetu je da je zemlja centar univerzuma. Oko nje se nalazi savršena nebeska sfera u kojoj se nalaze Sunce, Mesec, planete i zvezde. Hijerarhijski poredak i zakoni prirode nalaze mesto u teološkim i filozofskim studijama. Mnogi naučnici dovode krajem XV veka u pitanje takve predstave o svetu i univerzumu.
Novi naučni metod, korak napred u evoluciji nauke, rezultat rada mnogih, predstavlja sintezu logike, eksperimentalizma i matematike. Njihovo zajedničko korišćenje omogućava čoveku da ostvari korak napred u razumevanju prirodnih pojava oko sebe. To je najznačajniji doprinos razvoju moderne nauke. Logika i njena ograničena upotreba dovode do primene matematike kao sredstva za proveru naučnih hipoteza. Rezultat toga su stalni eksperimenti, što je veliki korak napred u razvitku nauke. Otkriće prostora predstavlja novu vrednost u novom veku.
Istoričari su Kolumbovo otkriće Amerike (1492.) uzeli za početak novog veka. Od 15. do 17. veka ljudi istražuju Zemlju, a neke njene skrivene delove i kasnije, i čine velike korake u upoznavanju Sunčevog sistema. Građani Evrope pomno su pratili španska i portugalska otkrića u Americi, Africi i Aziji, koja su nastavili Holanđani, Englezi i Francuzi...
S A D R Ž A J
UVOD 3
1 Velika geografska otkrića 4
1.1 Pretpostavke i uzroci geografskih otkrića 4
1.2 Portugalska istraživanja 12
1.3 Otkriće Amerike 15
1.4 Dalje otkrivanje Novoga sveta 18
1.5 Španska otkrića 20
1.6 Osvajanje Sibira 21
2 Posledice velikih geografskih otkrića 22
ZAKLJUČAK 24
LITERATURA 25