11-08-2011, 02:47 PM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadžment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetništvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
Oporezivanje imovine jedan je od najstarijih poreznih oblika iako je, s aspekta savremene države, riječ o bagatelnom porezu. Uprkos tome što na nivou sistema ovaj porezni oblik ima malen udeo u ukupnim poreznim prihodima, za poreznog obveznika pojedinca opterećenje je snažno i najčešće jednokratno.
Imovina se redovno doživljava kao pokazatelj bogatstva i njezino oporezivanje može se pravdati načelom ekonomske snage prema kojemu bogatiji trebaju snositi i više poreza. Bogatiji ujedno imaju i veća očekivanja i koristi od javnih dobara i usluga što ih pruža zajednica pa u njezinom financiranju trebaju i učestvovati u većem iznosu. Dublja analiza otvara više pitanja koja opravdanost ovih poreza dovode u pitanje:
* Da li imovina doista pokazatelj bogatstva ili su to dohodak i dobit (iz kojih se ovaj porez u zaključku i plaća),
* kako tretirati „nevidljivu imovinu“ (ljudski kapital) i dolazi li u uslovima postojanja poreza na imovinu do povećanja potražnje u odnosu prema štednji...
Sadržaj:
1 UVOD 3
2 KARAKTERISTIKE OPOREZIVANJA IMOVINE 4
2.1 Teorijske osnove oporezivanja imovine 4
2.2 Klasifikacija poreza na imovinu 5
3 OPOREZIVANJE IMOVINE U REPUBLICI SRPSKOJ 8
4 OPOREZIVANJE IMOVINE I STRUKTURA POREZNIH PRIHODA U REPUBLICI SRPSKOJ 10
4.1 Porez na imovinu u Bijeljini 13
5 OPOREZIVANJE NEKRETNINA U PRAKSI EUROPSKIH ZEMALJA 14
6 ZAKLJUČAK 15
7 LITERATURA 16
Oporezivanje imovine jedan je od najstarijih poreznih oblika iako je, s aspekta savremene države, riječ o bagatelnom porezu. Uprkos tome što na nivou sistema ovaj porezni oblik ima malen udeo u ukupnim poreznim prihodima, za poreznog obveznika pojedinca opterećenje je snažno i najčešće jednokratno.
Imovina se redovno doživljava kao pokazatelj bogatstva i njezino oporezivanje može se pravdati načelom ekonomske snage prema kojemu bogatiji trebaju snositi i više poreza. Bogatiji ujedno imaju i veća očekivanja i koristi od javnih dobara i usluga što ih pruža zajednica pa u njezinom financiranju trebaju i učestvovati u većem iznosu. Dublja analiza otvara više pitanja koja opravdanost ovih poreza dovode u pitanje:
* Da li imovina doista pokazatelj bogatstva ili su to dohodak i dobit (iz kojih se ovaj porez u zaključku i plaća),
* kako tretirati „nevidljivu imovinu“ (ljudski kapital) i dolazi li u uslovima postojanja poreza na imovinu do povećanja potražnje u odnosu prema štednji...
Sadržaj:
1 UVOD 3
2 KARAKTERISTIKE OPOREZIVANJA IMOVINE 4
2.1 Teorijske osnove oporezivanja imovine 4
2.2 Klasifikacija poreza na imovinu 5
3 OPOREZIVANJE IMOVINE U REPUBLICI SRPSKOJ 8
4 OPOREZIVANJE IMOVINE I STRUKTURA POREZNIH PRIHODA U REPUBLICI SRPSKOJ 10
4.1 Porez na imovinu u Bijeljini 13
5 OPOREZIVANJE NEKRETNINA U PRAKSI EUROPSKIH ZEMALJA 14
6 ZAKLJUČAK 15
7 LITERATURA 16