07-08-2011, 12:24 PM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadžment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetništvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
Nezaposlenost u Hrvatskoj je veliki problem koji se pojavljuje u ono vreme kada postoje kvalificirani radnici koji su voljni raditi po nadnicama koje prevladavaju, ali ne mogu naći uposlenje. Prema zakonu, nezaposlijene osobe su starije od šesnaest godina, sposobne i voljne raditi i aktivno traže posao, ali ne mogu naći posao. Stopa nezaposlenosti je broj nezaposlenih radnika podijeljen s ukupnim brojem radno sposobnog stanovništva. Apsolutnom nezaposlenošću nazivamo točan broj nezaposlenih osoba, a relativnom nezaposlenošću nazivamo stopu nezaposlenosti, odnosno, omjer nezaposlenih osoba i radne snage. Pri tome se radnom snagom smatra zbroj zaposlenih i nezaposlenih osoba. Iako je ekonomski trošak nezaposlenosti visok, niti kakav novac ne može adekvatno prikazati humani, socijalni i psihološki danak u razdobljima trajne prisilne nezaposlenosti. Psihološke studije ukazuju da je otpuštanje s posla jednako traumatski događaj kao i smrt bliskog prijatelja ili neuspjeh u školi. Nezaposlenost nerijetko dovodi do gubitka samopoštovanja, određenih mentalnih bolesti, problema unutar obitelji i raspada brakova. Utvrđena je povezanost između rasta stope nezaposlenosti i rasta stope kriminaliteta i stope samoubojstava.
Ključne sastavnice procesa socijalne isključenosti su nezaposlenost, siromaštvo i socijalna izolacija: one se međusobno potkrepljuju i svojim međudelovanjem uzrokuju progresivno socijalno isključivanje. Prevladava mišljenje da je primarni čimbenik marginalizacija pojedinaca na tržištu rada, tj. njihova produžena nezaposlenost. Ona izaziva pad životnog standarda, a u mnogih i osiromašenje, koje onda ima dvije daljnje posljedice – ograničava resurse traženja posla i onemogućuje sudjelovanje u društvenim aktivnostima. Ograničeni resursi i povećana socijalna izolacija odvajaju ljude od potrebnih informacija I veza te tako otežavaju ponovno nezaposlenost. Na taj se način nastavlja pogubna spirala socijalnog propadanja...
S A D R Ž A J
UVOD 3
1 Nezaposlenost u Republici Hrvatskoj 4
1.1 Socijalni aspekt nezaposlenosti 4
1.2 Aktuelno stanje i trendovi 5
2 Karakteristike nezaposlenosti u Republici Hrvatskoj 6
2.1 Struktura nezaposlenosti 7
2.2 Struktura nezaposlenosti po djelatnosti 10
2.3 Struktura nezaposlenih prema županijama 11
3 Uzroci problema nezaposlenosti 15
3.1 Uzroci nezaposlenosti u Republici Hrvatskoj 15
3.2 Ekonomski faktori nezaposlenosti 16
ZAKLJUČAK 19
LITERATURA 20
Nezaposlenost u Hrvatskoj je veliki problem koji se pojavljuje u ono vreme kada postoje kvalificirani radnici koji su voljni raditi po nadnicama koje prevladavaju, ali ne mogu naći uposlenje. Prema zakonu, nezaposlijene osobe su starije od šesnaest godina, sposobne i voljne raditi i aktivno traže posao, ali ne mogu naći posao. Stopa nezaposlenosti je broj nezaposlenih radnika podijeljen s ukupnim brojem radno sposobnog stanovništva. Apsolutnom nezaposlenošću nazivamo točan broj nezaposlenih osoba, a relativnom nezaposlenošću nazivamo stopu nezaposlenosti, odnosno, omjer nezaposlenih osoba i radne snage. Pri tome se radnom snagom smatra zbroj zaposlenih i nezaposlenih osoba. Iako je ekonomski trošak nezaposlenosti visok, niti kakav novac ne može adekvatno prikazati humani, socijalni i psihološki danak u razdobljima trajne prisilne nezaposlenosti. Psihološke studije ukazuju da je otpuštanje s posla jednako traumatski događaj kao i smrt bliskog prijatelja ili neuspjeh u školi. Nezaposlenost nerijetko dovodi do gubitka samopoštovanja, određenih mentalnih bolesti, problema unutar obitelji i raspada brakova. Utvrđena je povezanost između rasta stope nezaposlenosti i rasta stope kriminaliteta i stope samoubojstava.
Ključne sastavnice procesa socijalne isključenosti su nezaposlenost, siromaštvo i socijalna izolacija: one se međusobno potkrepljuju i svojim međudelovanjem uzrokuju progresivno socijalno isključivanje. Prevladava mišljenje da je primarni čimbenik marginalizacija pojedinaca na tržištu rada, tj. njihova produžena nezaposlenost. Ona izaziva pad životnog standarda, a u mnogih i osiromašenje, koje onda ima dvije daljnje posljedice – ograničava resurse traženja posla i onemogućuje sudjelovanje u društvenim aktivnostima. Ograničeni resursi i povećana socijalna izolacija odvajaju ljude od potrebnih informacija I veza te tako otežavaju ponovno nezaposlenost. Na taj se način nastavlja pogubna spirala socijalnog propadanja...
S A D R Ž A J
UVOD 3
1 Nezaposlenost u Republici Hrvatskoj 4
1.1 Socijalni aspekt nezaposlenosti 4
1.2 Aktuelno stanje i trendovi 5
2 Karakteristike nezaposlenosti u Republici Hrvatskoj 6
2.1 Struktura nezaposlenosti 7
2.2 Struktura nezaposlenosti po djelatnosti 10
2.3 Struktura nezaposlenih prema županijama 11
3 Uzroci problema nezaposlenosti 15
3.1 Uzroci nezaposlenosti u Republici Hrvatskoj 15
3.2 Ekonomski faktori nezaposlenosti 16
ZAKLJUČAK 19
LITERATURA 20