07-08-2011, 11:40 AM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadžment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetništvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
Kraj XX i početak XXI veka obeleženi su politikom globalizma. Čitavih deset godina nakon pada Berlinskog zida 1989. godine na našim prostorima izgovarana je reč Novi svetski poredak i Globalizam, ali nikome zapravo nije bilo jasno ošta te reči znače. One su u kolokvijalnom, ali i političkom govoru najčešće bile vezivane uz pozitivne odrednice, poput demokratije i mira, što je bilo sasvim logično svima koji su odahnuli nakon hladnoratovskih podela. Delovalo je kao da su podele iza nas i da nastupa vreme ujedinjenja sveta zarad dobrobiti svakog pojedinca.
Vrlo brzo ispostavilo se da su to bila samo naivna maštanja ljudi naviklih na razmišljanje prema obrascima iz vremena hladnog rata. Neman nejednakosti, podela i ratova, tek se onda razjarila. To su prvo osetile balkanske zemlje.
U vreme ratova koji su se odvijali na našim terenima – na prostoru Balkana i bivše Jugoslavije, nikome nije bilo sasvim jasno kako su te podele buknule. Svi su, samo naslućivali, da se to zakuvalo u nekoj dobro organizovanoj kuhinji, ali je svako tumačio događaje na svoj način. A ratovi su buktali i širom sveta: u Avganistanu, Iranu, Iraku, u Africi. Čitav svet bio je u plamenu. . .
S A D R Ž A J
UVOD 3
1 Knjiga „Stoljeće rata“ Viliama Engdahala 4
1.1 Osnovni podaci o piscu 4
1.2 Kritički prikaz knjige „Stoljeće rata“ 5
ZAKLJUČAK 15
LITERATURA 17
Kraj XX i početak XXI veka obeleženi su politikom globalizma. Čitavih deset godina nakon pada Berlinskog zida 1989. godine na našim prostorima izgovarana je reč Novi svetski poredak i Globalizam, ali nikome zapravo nije bilo jasno ošta te reči znače. One su u kolokvijalnom, ali i političkom govoru najčešće bile vezivane uz pozitivne odrednice, poput demokratije i mira, što je bilo sasvim logično svima koji su odahnuli nakon hladnoratovskih podela. Delovalo je kao da su podele iza nas i da nastupa vreme ujedinjenja sveta zarad dobrobiti svakog pojedinca.
Vrlo brzo ispostavilo se da su to bila samo naivna maštanja ljudi naviklih na razmišljanje prema obrascima iz vremena hladnog rata. Neman nejednakosti, podela i ratova, tek se onda razjarila. To su prvo osetile balkanske zemlje.
U vreme ratova koji su se odvijali na našim terenima – na prostoru Balkana i bivše Jugoslavije, nikome nije bilo sasvim jasno kako su te podele buknule. Svi su, samo naslućivali, da se to zakuvalo u nekoj dobro organizovanoj kuhinji, ali je svako tumačio događaje na svoj način. A ratovi su buktali i širom sveta: u Avganistanu, Iranu, Iraku, u Africi. Čitav svet bio je u plamenu. . .
S A D R Ž A J
UVOD 3
1 Knjiga „Stoljeće rata“ Viliama Engdahala 4
1.1 Osnovni podaci o piscu 4
1.2 Kritički prikaz knjige „Stoljeće rata“ 5
ZAKLJUČAK 15
LITERATURA 17