07-08-2011, 09:45 AM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadžment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetništvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
Izveštaj UN za 1996. godinu pokazuje da 358 najbogatijih ljudi na sveta kontroliše više materijalnog bogatstva od 2,5 milijarde najsiromašnijih ljudi na svetu.
U mnogim filozofskim učenjima, teorijama i pogledima kamata se smatra neprihvatljivim načinom sticanja novca ili uopšte imetka. Tako su Platon i Aristotel kamatu tretirali kao "nemoralan" način bogaćenja, u glavnim svetskim religijama - judaizmu, hrišćanstvu i islamu poslovanje sa kamatom je greh jer čovek na taj način ostvaruje zaradu bez rada odnosno bez uloženog truda, a viša sila, kako god je koja religija nazivala, to ne podržava.
Uz to i neka značajnija učenja moderne ekonomske misli (npr Adam Smit) baziraju se na osnovama radne teorije vrednosti (ne treba zaboraviti ni marksističke poglede o vrednosti i višku vrednosti koji nastaje radom).
Sukob životnih potreba i načela na kojima funkcioniše svetski bankarski sistem, doveo je do nastanka određenih oblika bankarskih sistema koji podržavaju razvoj određenih regiona, polja, poslova, osoba itd, na gotovo bezkamatnoj osnovi. Gotovo, jer bez kamate, nema ni obnove kapitala, niti aljih ulaganja....
Standardno poslovanje bankarstva može se definisati kao: učešće komercijalnih banaka kao posrednika između onih koji imaju suficit - višak i onih koji imaju deficit - manjak novčanih sredstava. Od razvoja prvih modernih banaka u Evropi, ideja je bila da komercijalna banka pozajmljuje novac od osobe A i daje ga u zajam osobi B. Po teoriji bankarstva bankari plaćaju osobi A, od koje pozajmljuju novac, manju kamatu (pasivna kamatna stopa ) od one koja je zaračunata osobi B, kojoj pozajmljuju novac (aktivna kamatna stopa), te na ovaj način oni ostvaruju svoj profit.
Današnji bankarski sistem razvijen je iz prakse zlatara koji su ustanovili prve banke u Evropi pre nekoliko vekova. Ovi zlatari su bili spremni da ponude svoje usluge onima koji su želeli da povere zlatni novac na čuvanje. Po preuzimanju zlatnog novca zlatar bi izdao potvrdu o prijemu onome koji bi poverio novac. Potvrda bi bila izdata u formi "plaća se donosiocu" što znači da je bilo koja osoba, podnoseći je, mogla povratiti zlato od bankara na zahtev. . .
Sadržaj:
UVOD 3
1.1 Afrička banka za razvoj 4
1.2 Azijska banka za razvoj 5
1.3 Islamska banka za obnovu i razvoj 8
ZAKLJUČAK 11
LITERATURA 12
Izveštaj UN za 1996. godinu pokazuje da 358 najbogatijih ljudi na sveta kontroliše više materijalnog bogatstva od 2,5 milijarde najsiromašnijih ljudi na svetu.
U mnogim filozofskim učenjima, teorijama i pogledima kamata se smatra neprihvatljivim načinom sticanja novca ili uopšte imetka. Tako su Platon i Aristotel kamatu tretirali kao "nemoralan" način bogaćenja, u glavnim svetskim religijama - judaizmu, hrišćanstvu i islamu poslovanje sa kamatom je greh jer čovek na taj način ostvaruje zaradu bez rada odnosno bez uloženog truda, a viša sila, kako god je koja religija nazivala, to ne podržava.
Uz to i neka značajnija učenja moderne ekonomske misli (npr Adam Smit) baziraju se na osnovama radne teorije vrednosti (ne treba zaboraviti ni marksističke poglede o vrednosti i višku vrednosti koji nastaje radom).
Sukob životnih potreba i načela na kojima funkcioniše svetski bankarski sistem, doveo je do nastanka određenih oblika bankarskih sistema koji podržavaju razvoj određenih regiona, polja, poslova, osoba itd, na gotovo bezkamatnoj osnovi. Gotovo, jer bez kamate, nema ni obnove kapitala, niti aljih ulaganja....
Standardno poslovanje bankarstva može se definisati kao: učešće komercijalnih banaka kao posrednika između onih koji imaju suficit - višak i onih koji imaju deficit - manjak novčanih sredstava. Od razvoja prvih modernih banaka u Evropi, ideja je bila da komercijalna banka pozajmljuje novac od osobe A i daje ga u zajam osobi B. Po teoriji bankarstva bankari plaćaju osobi A, od koje pozajmljuju novac, manju kamatu (pasivna kamatna stopa ) od one koja je zaračunata osobi B, kojoj pozajmljuju novac (aktivna kamatna stopa), te na ovaj način oni ostvaruju svoj profit.
Današnji bankarski sistem razvijen je iz prakse zlatara koji su ustanovili prve banke u Evropi pre nekoliko vekova. Ovi zlatari su bili spremni da ponude svoje usluge onima koji su želeli da povere zlatni novac na čuvanje. Po preuzimanju zlatnog novca zlatar bi izdao potvrdu o prijemu onome koji bi poverio novac. Potvrda bi bila izdata u formi "plaća se donosiocu" što znači da je bilo koja osoba, podnoseći je, mogla povratiti zlato od bankara na zahtev. . .
Sadržaj:
UVOD 3
1.1 Afrička banka za razvoj 4
1.2 Azijska banka za razvoj 5
1.3 Islamska banka za obnovu i razvoj 8
ZAKLJUČAK 11
LITERATURA 12