31-07-2011, 12:04 PM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadžment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetništvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
Gibanje nebeskih tijela je privlačilo pozornost ljudi još od najdavnijih vremena. Vrlo rano (Babilon, Asirija, Maye), promatranjem noćnog neba, ljudi su uočili da se nebeska tijela gibaju u odnosu na nepomične točke na Zemlji. Ta su se gibanja pokazala periodičnim, i poslužila su za stvaranje kalendara. Jedan od najstarijih kalendara nađen je u ovom našem području, a potječe iz bakrenog doba (prije otprilike 5 000 godina) i nalazi se na jednoj glinenoj posudi koja pripada Vučedolskoj kulturi, a pronadena je na nalazištu u blizini Vinkovaca.
U vrijeme procvata helenske kulture, pitanjem gibanja nebeskih tijela se bavio i Aristarh sa otoka Samosa (oko 280 god. p.n.e., dakle suvremenik Euklida i Apolonija) Koliko je poznato, on je prvi čovjek koji je dao cjeloviti prikaz heliocentričnog sustava, no postoje indicije da je samo učenje o heliocentričnom sustavu bilo pozanto još polaznicima Platonove Akademije, stotinjak godina prije Aristarha. U isto doba je i Eratosten (bibliotekar u Aleksandriji, oko 200 god. p.n.e.), smatrao da je Zemlja loptastog oblika i razmjerno točno je izračunao njezin polumjer. No, u to vrijeme, ljudi su više pozornosti poklanjali nekim drugim pitanjima filozofije, matematike, književnosti, itd., tako da su Aristarhova i Eratostenova otkrića prošla gotovo nezapaženo i s vremenom su pala u zaborav. Kasnije, s propašću helenske civilizacije, došlo je do bitne promjene u gledanju i objašnjavanju prirodnih pojava. To je vrijeme kada je u Europi kršćanstvo, putem crkvene organizacije, postalo apsolutni arbitar u svim poljima duhovnog i svjetovnog života europskih naroda. Zaboravljena i zanemarena su ne samo znanja iz astronomije i matematike, već i gotovo cjelokupno književno nasljede stare Helade i Rima...
Sadržaj :
UVOD 3
1 Život i djelo 5
2 Srednjovjekovna i novovjekovna prirodoslovna znanost 6
3 Galileieva fizikalna i matematička okrića 10
3.1 Slobodni pad 12
3.2 Inercija 13
3.3 Astronomija 14
4 Povjest problema beskonačnosti i neprekidnosti – od antike do Galileievih učenika 15
5 Galileievo nasljeđe 21
ZAKLJUČAK 23
LITERATURA 24
Gibanje nebeskih tijela je privlačilo pozornost ljudi još od najdavnijih vremena. Vrlo rano (Babilon, Asirija, Maye), promatranjem noćnog neba, ljudi su uočili da se nebeska tijela gibaju u odnosu na nepomične točke na Zemlji. Ta su se gibanja pokazala periodičnim, i poslužila su za stvaranje kalendara. Jedan od najstarijih kalendara nađen je u ovom našem području, a potječe iz bakrenog doba (prije otprilike 5 000 godina) i nalazi se na jednoj glinenoj posudi koja pripada Vučedolskoj kulturi, a pronadena je na nalazištu u blizini Vinkovaca.
U vrijeme procvata helenske kulture, pitanjem gibanja nebeskih tijela se bavio i Aristarh sa otoka Samosa (oko 280 god. p.n.e., dakle suvremenik Euklida i Apolonija) Koliko je poznato, on je prvi čovjek koji je dao cjeloviti prikaz heliocentričnog sustava, no postoje indicije da je samo učenje o heliocentričnom sustavu bilo pozanto još polaznicima Platonove Akademije, stotinjak godina prije Aristarha. U isto doba je i Eratosten (bibliotekar u Aleksandriji, oko 200 god. p.n.e.), smatrao da je Zemlja loptastog oblika i razmjerno točno je izračunao njezin polumjer. No, u to vrijeme, ljudi su više pozornosti poklanjali nekim drugim pitanjima filozofije, matematike, književnosti, itd., tako da su Aristarhova i Eratostenova otkrića prošla gotovo nezapaženo i s vremenom su pala u zaborav. Kasnije, s propašću helenske civilizacije, došlo je do bitne promjene u gledanju i objašnjavanju prirodnih pojava. To je vrijeme kada je u Europi kršćanstvo, putem crkvene organizacije, postalo apsolutni arbitar u svim poljima duhovnog i svjetovnog života europskih naroda. Zaboravljena i zanemarena su ne samo znanja iz astronomije i matematike, već i gotovo cjelokupno književno nasljede stare Helade i Rima...
Sadržaj :
UVOD 3
1 Život i djelo 5
2 Srednjovjekovna i novovjekovna prirodoslovna znanost 6
3 Galileieva fizikalna i matematička okrića 10
3.1 Slobodni pad 12
3.2 Inercija 13
3.3 Astronomija 14
4 Povjest problema beskonačnosti i neprekidnosti – od antike do Galileievih učenika 15
5 Galileievo nasljeđe 21
ZAKLJUČAK 23
LITERATURA 24