30-07-2011, 12:27 PM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadžment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetništvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
Pojavom života na Ze¬mlji nastao nov oblik postojanja i kretanja materije, biološki, i da je time izvršena kvalitativna promena u njenoj evoluciji. Nastankom života nastale su nove, biološke zakonitosti, koje su pred¬stavljale faktore dalje evolucije žive supstance i stvaranja najrazličitijih biljnih i životinjskih formi i grupaa. Pod dejstvom tih faktora živa mate¬rija i životna sredina razvijale su se dalje, a time su postepeno stvarani uslovi za novu, duboku revoluciju u razvitku materije. Ova se ostvarila postankom čoveka.
Iako je i sam jedan od placentalnih sisara, čovek i u biološkom smilu, a ne samo u socijalnom, predstavlja jedinstven proizvod organske evo¬lucije. To se pre svega ogleda u tome što on poseduje sasvim specifičan mozak - »materiju koja misli« i postaje svesna same sebe i čitave okolne prirode, koju čovek može da menja i potčinjava svojim potrebama.
Nastanak čoveka svojevrstan je i po tome što se ostvario ne samo pod dejstvom bioloških evolucionih faktora (varijabilnosti, selekcije i dr.) već takođe i na osnovu sasvim novih, socijalnih zakonitosti, koje su se positepeno razvile na bazi bioloških zakonitosti, a samo kao rudimenti, u klici, postajale su kod životinja. Čovekova biološka vrsta predstavlja grupu živih bića čija se dalja evolucija ne odvija pod dejstvom samo bioloških zakonitosti već njegovom pojavom na istorijsku pozornicu stupa sasvim nov oblik evolucije.
Postankom čoveka izvršila se nova, kvalitativna promena u evoluciji materije, pojavili su se novi oblici njenog kretanja, označeni kao socijalni život (ljudskog društva) i ljudsko mišljenje. Na taj način, čovek je postigao jedan svojevrstan oblik biološke do¬minacije nad ostalim živim svetom i nad ostalom prirodom, koji predstavlja kvalitativno drukčiju pojavu od dominacije sisara nad ostalim živim svetom u tercijeru, drugim rečima, čovekovo mesto u ekonomiji prirode i način njegova života kvalitativno se razlikuje od načina života svake druge grupe živih bića.
Čovek je postao čovek, socijalna jedinka, u bukvalnom smislu reči, svojim sopstvenim trudom. U svetlosti ove činjenice pri¬padnost čoveka svetu životinja oštro ilustruje grandioznost njegove pobede i daje pretstavu o veličini stvaralačkog puta koji je prošao. Telo čoveka je u svima detaljima telo placentalnog sisara, a njegova misao i rad uzdigli su čoveka nad celim svetom. . .
S A D R Ž A J
UVOD 3
Evolucija čoveka 5
1 Teorije evolucija 5
1.1 Istorijat 5
1.2 Darvinova teorija i savremena teorija 12
1.2.1 Darvinova teorija 12
1.2.2 Savremena teorija 19
2 Faktori evolucije čoveka 23
3 Evolutivni niz 33
4 Čovekova evolucija u budućnosti 45
ZAKLJUČAK 51
LITERATURA 53
PRILOZI 55
Pojavom života na Ze¬mlji nastao nov oblik postojanja i kretanja materije, biološki, i da je time izvršena kvalitativna promena u njenoj evoluciji. Nastankom života nastale su nove, biološke zakonitosti, koje su pred¬stavljale faktore dalje evolucije žive supstance i stvaranja najrazličitijih biljnih i životinjskih formi i grupaa. Pod dejstvom tih faktora živa mate¬rija i životna sredina razvijale su se dalje, a time su postepeno stvarani uslovi za novu, duboku revoluciju u razvitku materije. Ova se ostvarila postankom čoveka.
Iako je i sam jedan od placentalnih sisara, čovek i u biološkom smilu, a ne samo u socijalnom, predstavlja jedinstven proizvod organske evo¬lucije. To se pre svega ogleda u tome što on poseduje sasvim specifičan mozak - »materiju koja misli« i postaje svesna same sebe i čitave okolne prirode, koju čovek može da menja i potčinjava svojim potrebama.
Nastanak čoveka svojevrstan je i po tome što se ostvario ne samo pod dejstvom bioloških evolucionih faktora (varijabilnosti, selekcije i dr.) već takođe i na osnovu sasvim novih, socijalnih zakonitosti, koje su se positepeno razvile na bazi bioloških zakonitosti, a samo kao rudimenti, u klici, postajale su kod životinja. Čovekova biološka vrsta predstavlja grupu živih bića čija se dalja evolucija ne odvija pod dejstvom samo bioloških zakonitosti već njegovom pojavom na istorijsku pozornicu stupa sasvim nov oblik evolucije.
Postankom čoveka izvršila se nova, kvalitativna promena u evoluciji materije, pojavili su se novi oblici njenog kretanja, označeni kao socijalni život (ljudskog društva) i ljudsko mišljenje. Na taj način, čovek je postigao jedan svojevrstan oblik biološke do¬minacije nad ostalim živim svetom i nad ostalom prirodom, koji predstavlja kvalitativno drukčiju pojavu od dominacije sisara nad ostalim živim svetom u tercijeru, drugim rečima, čovekovo mesto u ekonomiji prirode i način njegova života kvalitativno se razlikuje od načina života svake druge grupe živih bića.
Čovek je postao čovek, socijalna jedinka, u bukvalnom smislu reči, svojim sopstvenim trudom. U svetlosti ove činjenice pri¬padnost čoveka svetu životinja oštro ilustruje grandioznost njegove pobede i daje pretstavu o veličini stvaralačkog puta koji je prošao. Telo čoveka je u svima detaljima telo placentalnog sisara, a njegova misao i rad uzdigli su čoveka nad celim svetom. . .
S A D R Ž A J
UVOD 3
Evolucija čoveka 5
1 Teorije evolucija 5
1.1 Istorijat 5
1.2 Darvinova teorija i savremena teorija 12
1.2.1 Darvinova teorija 12
1.2.2 Savremena teorija 19
2 Faktori evolucije čoveka 23
3 Evolutivni niz 33
4 Čovekova evolucija u budućnosti 45
ZAKLJUČAK 51
LITERATURA 53
PRILOZI 55