Gotovi Seminarski Diplomski Maturalni Master ili Magistarski

Puna verzija: Socijalna i politička misao Hamdije Pozderca
Trenutno pregledate Lite verziju foruma. Pogledajte punu verziju sa odgovarajućim oblikovanjima.
Uvod


Hamdija Pozderac je bio bosanskohercegovački političar, predsjednik predsjedništva Bosne i Hercegovine i predsjednik ustavne komisije SFRJ 1970-ih i 80-ih godina. Rođen je 15. januara 1924. godine u Cazinu i to pod imenom Muhamed. Još za vrijeme svog srednjoškolskog obrazovanja se uključio u rad tada ilegalne organizacije SKOJ-a, a u tokove narodnooslobodilačkog rata se uključio 1941. godine, te obavljao niz važnih funkcija i vojnih dužnosti. U 8. krajiškoj narodnooslobodilačkoj udarnoj brigadi bio je sekretar bataljonskog i brigadnog komiteta SKOJ-a, a zatim član Oblasnog komiteta USAOJ-a i SKOJ-a za Bosansku krajinu. Početkom 1944. godine postao je sekretar Okružnog komiteta SKOJ-a i član Okružnog komiteta KPJ Bihać.
Bio je nosilac Partizanske spomenice 1941. i odlikovan je Ordenom za hrabrost, Ordenom zasluga za narod, Ordenom bratstva i jedinstva, Ordenom Republike, Ordenom jugoslovenske zastave sa lentom i ordenom junaka socijalističkog rada. Nosilac je nagrade ZAVNOBIH-a.
Poslije rata je obavljao niz partijskih i državnih dužnosti. Od 1965. godine je bio član CKSKBiH. Bio je poslanik Prosvjetno-kulturnog vijeća Skupštine SRBiH, od 1971 do 1974 predsjednik Predsjedništva Bosne i Hercegovine, a od 1971. do 1978. godine predsjednik Skupštine SRBiH. Bio je član Izvršnog komiteta CKSKBiH i sekretar Sekretarijata, a dugo vremena je bio član Predsjedništva CKSKJ i predsjednik CKSKBiH. Na kraju svoje bogate političke karijere bio je i član Predsjedništva SFRJ, a kada je trebao biti izabran za predsjednika Predsjedništva bio je prisiljen da da ostavku i da se sramno povuče iz političkog života Jugoslavije kojoj je posvetio cijeli svoj život.
Bio je visokoobrazovan, a završio je Visoku partijsku školu u Moskvi, te Filozofski fakultet u Beogradu 1959. godine.
Izdao je niz publicističkih i naučnih djela, a od 1961. godine je predavao opštu sociologiju na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu.
Umro je u aprilu 1988. godine u Kliničkom centru bolnice Koševo u Sarajevu i to pod i danas još nerazriješenim okolnostima.

Hamdija Pozderac kao Krajišnik i jedna od suvremenih političkih ličnosti BiH, svojim društveno-političkim angažmanom obilježio je vrijeme i ostavio iza sebe bogatu historiografsku građu o ljudima, događajima i procesima koji su mijenjali Bosnu i Hercegovinu u datom vremenu. Njegov život, neiscrpna energija i borba za Bosnu i Hercegovinu u tadašnjem odnosu političkih snaga, događaji iz 80-ih godina koji su potresli BiH i danas predstavljaju neiscrpnu temu nosiocima javne riječi i istraživačima bliske prošlosti ovih prostora.

Hamdiji Pozdercu treba vratiti zbog njegovih principa i ideja. A to su državnost BiH, nacionalna ravnopravnost na principima ZAVNOBIH-a, kao i otpor velikosrpskom projektu. Pozdercu se treba vratiti da bi se ova tri pitanja riješila na najbolji način i da BiH ne bi završila kao on, kaže on.

Još za vrijeme svoga srednjoškolskog obrazovanja uključio se u rad tada ilegalne organizacije SKOJ-a, a u tokove narodnooslobodilačkog rata se uključio 1941. godine, te obavljao niz važnih funkcija i vojnih dužnosti. U 8. krajiškoj narodnooslobodilačkoj udarnoj brigadi bio je sekretar bataljonskog i brigadnog komiteta SKOJ-a, a zatim član Oblasnog komiteta USAOJ-a i SKOJ-a za Bosansku krajinu. Početkom 1944. godine postao je sekretar Okružnog komiteta SKOJ-a i član Okružnog komiteta KPJ Bihać.

Bio je nosilac Partizanske spomenice 1941. i odlikovan je Ordenom za hrabrost, Ordenom zasluga za narod, Ordenom bratstva i jedinstva, Ordenom Republike, Ordenom jugoslavenske zastave sa lentom i ordenom junaka socijalističkog rada. Nosilac je nagrade ZAVNOBiH-a.

Poslije rata je obavljao niz partijskih i državnih dužnosti. Od 1965. godine je bio član CKSKBiH. Bio je poslanik Prosvjetno-kulturnog vijeća Skupštine SRBiH, od 1971. do 1974. predsjednik Predsjedništva BiH, a od 1971. do 1978. godine predsjednik Skupštine SRBiH. Bio je član Izvršnog komiteta CKSKBiH i sekretar Sekretarijata, a dugo vremena je bio član Predsjedništva CKSKJ i predsjednik CKSKBiH.

Na kraju svoje bogate političke karijere bio je i član Predsjedništva SFRJ, a kada je trebao biti izabran za predsjednika Predsjedništva, bio je prisiljen dati ostavku i sramno se povući iz političkog života Jugoslavije kojoj je posvetio cijeli svoj život.

Hamdija Pozderac je pokusao 70-tih godina u vrijeme Ustavnih promjena u SFRJ da izlobira kod Tita, da se taj termin vrati (u nesto modernijoj varijanti Bosanac, ali sa istim znacenjem nacije koja se identificira samo i samo s Bosnom), ali je naisao na otpor srpskih komunista. Tako je doslo do kompromisnog termina Musliman sa velikim M. Pozderac je tada rekao (u razgovoru s Titom), "ne daju bosanstvo/bosnjastvo nude muslimanstvo, ali i to je pocetak procesa". Ipak termin Bosnjak, kao i bosanski jezik su ostali u tradiciji kod bosanskih muslimana, iako ustavno nisu dobili priznanje, da bi se taj termin 90-tih godina ponovo vratio u upotrebu. Sto se tice ovog klerofasiste Kubure, koji uvijek skace ko bijesno stene, na pomen rijeci Bosnjak, bosanski jezik ili bilo sta sto ima veze s Bosnom, i koji se ovdje predstavlja autoritetom koji ce da odredjuje ili ogranicava nekom pravo na identitet, mogu samo da mu kazem, da ovakav odnos prema Bosnjacima od strane agresora na BiH, samo pojacava animozitet i tjera Bosnjake, da nakon tuzbe za agresiju protiv Srbije istu pokrenu i protiv Hrvatske, pa da se konacno rascisti to nametanje, napadi, agresivnost, oholost i bezobrazluk koji nam dolazi sa vase strane. Srbi su nam pokusali odredjivati zivot, sada to rade Hrvati, a i jedni i drugi samo stvaraju kontraefekat. Glavni principi i ideje Hamdije Pozderca bili su državnost BiH, nacionalna ravnopravnost na principima ZAVNOBIH-a, kao i otpor velikosrpskom projektu. Hamdija je održao od 1969. do 1974.godine i u kojima je iznosio svoje teorijske i političke stavove o državnopravnim i nacionalnim pitanjima u BiH i Jugoslaviji, a posebno o državnosti BiH i nacionalnosti bosanskih muslimana.



Zaključak:

Hamdija Pozderac u svom odnosu prema BiH se protivio svemu što je imalo predznak samo jedne nacije. Zbog čega je bio često kritikovan jeste bilo njegovo protivljenje boljem organizovanju Muslimana, ali je to, u suštini, posljedica njegovog stalnog insistiranja na zajedničkoj izgradnji i organizovanju. To je ponekad imalo loš odraz na politiku prema Muslimanima, ali se u svakom pogledu pozitivno odrazilo na sprečavanje srpskih i hrvatskih nacionalista od većeg širenja u Bosni.

Njegovo uklanjanje s političke scene Jugoslavije kao najjačeg političara kojeg je BiH ikada za vrijeme komunizma imala može se jedino dovesti u vezu s njegovim insistiranjem, kao predsjednika Ustavne komisije Skupštine Jugoslavije, na nemijenjanju osnovnih načela Ustava iz 1974. godine a koji su dali Muslimanima (kasnije Bošnjacima) status narodnosti unutar SFRJ.
Referentni URL