03-04-2010, 01:47 AM
Sadržaj
Rezime 3
I Uvod 4
GLAVA II – Pojam, razvoj i značaj osiguranja 5
1.Pojam i definicija osiguranja. 5
2.Istorijski razvoj osiguranja.. 5
3.Značaj osiguranja. 7
4.Vrste osiguranja 9
5.Elementi osiguranja.. 10
GLAVA III – Životno osiguranje. 13
1.Osnovne karakteristike životnog osiguranja. 13
2.Opšta podela životnog osiguranja.. 13
3. Matematička rezerva
16
4.Redukcija osigurane sume..
18
5.Otkup osiguranja.
18
6.Akontacija osigurane sume
19
7.Zalaganje polise osiguranja
19
8.Osiguranje od posledica nesrećnog slučaja. 19
GLAVA IV – Mešovito životno osiguranje smrti od posledica u praksi Wiener Stadtische kompanije..
22
1. O kompaniji Wiener Stadtische..
22
2. Ugovor o osiguranju Wiener-a
23
3. Izvod iz opštih uslova za osiguranje života Wiener Stadtische osiguranja 26
4.Posebni uslovi za dopunko osiguranje lica od posledica nesrećnog slučaja uz osiguranje života 28
GLAVA V - Konkretan primer mešovitog osiguranja života 30
1. Ponuda životnog osiguranja.. 30
2. Konkretan primer..
31
3. Mogući slučajevi 33
4. Otkup i redukcija osiguranja
35
IV Zaključak..
36
Summary and key words.
37
Prilozi
38
1. Opšti uslovi za osiguranje života.. 39-42
2. Posebni uslovi za dopunsko osiguranje od posledica nezgode. 43-46
3. Polisa osiguranja 47-48
4. Ponuda za zaključenje ugovora o osiguranju.. 49
5. Tabele tarifa. 50-54
6. Tabela invaliditeta 55-59
Literatura ..
Osiguranje je danas toliko prisutno u svim segmentima života i rada ljudi da je objektivno moralo biti izdvojeno iz drugih ekonomskih i pravnih nauka. Iz istog razloga postoji mnoštvo različitih vrsta osiguranja i svako ima svoju teorijsku osnovu i praksu.
1. Pojam i definicija osiguranja
Osiguranje predstavlja udruživanje svih onih koji su izloženi istoj opasnosti, s ciljem da zajednički podnesu štetu.
Osnova osiguranja leži u načelu uzajamnosti i solidarnosti. Preko osiguranja izjednačavaju se rizici na prihvatljivom nivou, atomiziraju se. Atomiziranje rizika, tj. njihovo raspoređivanje na mnoštvo osiguranika, je tehnička suština osiguranja.
U osnovi, osiguranje znači sigurnost da će se lakše prebroditi neka nastala situacija, što znači da je u mnogo boljem položaju onaj ko se osiguranjem obezbedio, ako dođe do ugrožavanja njegove imovine ili ličnosti, od onoga ko se nije osigurao1.
Osiguranje se, prema ekonomskoj teoriji, najčešće definiše kao institucija koja nadoknađuje štete kod privrednih subjekata, nastale usled dejstva rušilačkih sila prirode ili nesrećnih slučajeva. Osiguranje pruža ekonomsku zaštitu od štetnih dejstava kad nastane osigurani slučaj, odnosno kad se ostvari rizik. Zbog toga su opasnost, rizik i šteta u neposrednoj vezi sa osiguranjem.
2. Istorijski razvoj osiguranja
Od postanka sveta pa do današnjeg dana čovekov život i imovina bili su ugrožavani različitim rizicima. Pojava privatne svojine je usvojila organizovanu zaštitu imovine, koja je bila preteča delatnosti osiguranja. Počeci jednostavnih oblika zajedničkog snošenja šteta, nastalih za vreme pomorske plovidbe, vezani su za ostrvo Rodos.
Prvi oblici raslojavanja u ljudskom društvu doveli su do toga da samopomoć počinje organizovano da se primenjuje. Uvode se obavezni vidovi odbrane od prirodnih nepogoda, što po nekima predstavlja početak obaveznog osiguranja.
U staroj Grčkoj, Rimu i Egiptu prvi oblici solidarnosti bile su religiozne organizacije koje su doprinosom vernika najpre pokrivale troškove sahrane u slučaju smrti. Slične odredbe nalazimo u zakoniku cara Stefana Dušana.
Pozitivan uticaj na širenje osiguranja je imalo otkriće Amerike i do tada nepoznatih pomorskih puteva. Vrlo značajno mesto u istoriji pomorskog osiguranja pripada Dubrovniku koji je u period od XIV do XVI veka bio jedan od važnih trgovačkih centara. Pravo osiguranja u sadašnjem smislu javilo se tek sa razvojem statistike i matematike.
3. Značaj osiguranja
Osiguranje kao ekonomska i pravna institucija u svakodnevnom životu ljudi je od izuzetnog značaja, imajući u vidu razvoj našeg društva I težnju ka savremenoj državi i ekonomskom napretku.
3.1.Privredni značaj osiguranja
U odnosu na sve vrste osiguranja šivotno osiguranje ima najveći privredni značaj. Ono služi proširenju socijalnog osiguranja. U razvijenim društvima, kroz životno i penzijsko osiguranje, vrši se korekcija sistema penzijskog osiguranja, zasnovanog na načelu generacijske solidarnosti.
Pored navedene socijalne funkcije, osiruranje u svakoj privredi igra značajnu ulogu, kao izvor kreditiranja:
a. Sa stanovišta države plaćanje premije životnog osiguranja kumulira sredstva koja imaju značaj štednje, koja je dugoročna, unapred određena i namenska. Stoga se ona može upotrebiti kao izvor kreditiranja i investiranja.
b. Sa stanovišta pojedinca polisa životnog osiguranja može se upotrebiti i kao garancija za kredit, što osiguraniku može obezbediti sredstva za ulaganje.
3.2.Značaj osiguravajućih društava za finansijsko tržište Srbije
Osiguravajuće kuće, zajedno sa bankarskim sistemom i centralnom monetarnom ustanovom (NBS), čine tri ključna stuba stabilnosti finansijskog tržišta Srbije na kojima počiva makroekonomska stabilnost.
Poslovanje osiguravajućih društava se meri bilansnom sumom. U tabeli 1 prikazano je pet vodećih osiguravajućih društava u Srbiji u 2008. godini.
Na prvi pogled učešće osiguravajućih kuća u finansijskom tržištu je malo. Međutim, ova vrsta posrednika je od značaja, jer raspolažu velikim iznosima mobilisanog kapitala putem takozvane “automatske štednje”, koja se prikuplja od premija životnog osiguranja, imovine i rentnog osiguranja.
Rezime 3
I Uvod 4
GLAVA II – Pojam, razvoj i značaj osiguranja 5
1.Pojam i definicija osiguranja. 5
2.Istorijski razvoj osiguranja.. 5
3.Značaj osiguranja. 7
4.Vrste osiguranja 9
5.Elementi osiguranja.. 10
GLAVA III – Životno osiguranje. 13
1.Osnovne karakteristike životnog osiguranja. 13
2.Opšta podela životnog osiguranja.. 13
3. Matematička rezerva
16
4.Redukcija osigurane sume..
18
5.Otkup osiguranja.
18
6.Akontacija osigurane sume
19
7.Zalaganje polise osiguranja
19
8.Osiguranje od posledica nesrećnog slučaja. 19
GLAVA IV – Mešovito životno osiguranje smrti od posledica u praksi Wiener Stadtische kompanije..
22
1. O kompaniji Wiener Stadtische..
22
2. Ugovor o osiguranju Wiener-a
23
3. Izvod iz opštih uslova za osiguranje života Wiener Stadtische osiguranja 26
4.Posebni uslovi za dopunko osiguranje lica od posledica nesrećnog slučaja uz osiguranje života 28
GLAVA V - Konkretan primer mešovitog osiguranja života 30
1. Ponuda životnog osiguranja.. 30
2. Konkretan primer..
31
3. Mogući slučajevi 33
4. Otkup i redukcija osiguranja
35
IV Zaključak..
36
Summary and key words.
37
Prilozi
38
1. Opšti uslovi za osiguranje života.. 39-42
2. Posebni uslovi za dopunsko osiguranje od posledica nezgode. 43-46
3. Polisa osiguranja 47-48
4. Ponuda za zaključenje ugovora o osiguranju.. 49
5. Tabele tarifa. 50-54
6. Tabela invaliditeta 55-59
Literatura ..
Osiguranje je danas toliko prisutno u svim segmentima života i rada ljudi da je objektivno moralo biti izdvojeno iz drugih ekonomskih i pravnih nauka. Iz istog razloga postoji mnoštvo različitih vrsta osiguranja i svako ima svoju teorijsku osnovu i praksu.
1. Pojam i definicija osiguranja
Osiguranje predstavlja udruživanje svih onih koji su izloženi istoj opasnosti, s ciljem da zajednički podnesu štetu.
Osnova osiguranja leži u načelu uzajamnosti i solidarnosti. Preko osiguranja izjednačavaju se rizici na prihvatljivom nivou, atomiziraju se. Atomiziranje rizika, tj. njihovo raspoređivanje na mnoštvo osiguranika, je tehnička suština osiguranja.
U osnovi, osiguranje znači sigurnost da će se lakše prebroditi neka nastala situacija, što znači da je u mnogo boljem položaju onaj ko se osiguranjem obezbedio, ako dođe do ugrožavanja njegove imovine ili ličnosti, od onoga ko se nije osigurao1.
Osiguranje se, prema ekonomskoj teoriji, najčešće definiše kao institucija koja nadoknađuje štete kod privrednih subjekata, nastale usled dejstva rušilačkih sila prirode ili nesrećnih slučajeva. Osiguranje pruža ekonomsku zaštitu od štetnih dejstava kad nastane osigurani slučaj, odnosno kad se ostvari rizik. Zbog toga su opasnost, rizik i šteta u neposrednoj vezi sa osiguranjem.
2. Istorijski razvoj osiguranja
Od postanka sveta pa do današnjeg dana čovekov život i imovina bili su ugrožavani različitim rizicima. Pojava privatne svojine je usvojila organizovanu zaštitu imovine, koja je bila preteča delatnosti osiguranja. Počeci jednostavnih oblika zajedničkog snošenja šteta, nastalih za vreme pomorske plovidbe, vezani su za ostrvo Rodos.
Prvi oblici raslojavanja u ljudskom društvu doveli su do toga da samopomoć počinje organizovano da se primenjuje. Uvode se obavezni vidovi odbrane od prirodnih nepogoda, što po nekima predstavlja početak obaveznog osiguranja.
U staroj Grčkoj, Rimu i Egiptu prvi oblici solidarnosti bile su religiozne organizacije koje su doprinosom vernika najpre pokrivale troškove sahrane u slučaju smrti. Slične odredbe nalazimo u zakoniku cara Stefana Dušana.
Pozitivan uticaj na širenje osiguranja je imalo otkriće Amerike i do tada nepoznatih pomorskih puteva. Vrlo značajno mesto u istoriji pomorskog osiguranja pripada Dubrovniku koji je u period od XIV do XVI veka bio jedan od važnih trgovačkih centara. Pravo osiguranja u sadašnjem smislu javilo se tek sa razvojem statistike i matematike.
3. Značaj osiguranja
Osiguranje kao ekonomska i pravna institucija u svakodnevnom životu ljudi je od izuzetnog značaja, imajući u vidu razvoj našeg društva I težnju ka savremenoj državi i ekonomskom napretku.
3.1.Privredni značaj osiguranja
U odnosu na sve vrste osiguranja šivotno osiguranje ima najveći privredni značaj. Ono služi proširenju socijalnog osiguranja. U razvijenim društvima, kroz životno i penzijsko osiguranje, vrši se korekcija sistema penzijskog osiguranja, zasnovanog na načelu generacijske solidarnosti.
Pored navedene socijalne funkcije, osiruranje u svakoj privredi igra značajnu ulogu, kao izvor kreditiranja:
a. Sa stanovišta države plaćanje premije životnog osiguranja kumulira sredstva koja imaju značaj štednje, koja je dugoročna, unapred određena i namenska. Stoga se ona može upotrebiti kao izvor kreditiranja i investiranja.
b. Sa stanovišta pojedinca polisa životnog osiguranja može se upotrebiti i kao garancija za kredit, što osiguraniku može obezbediti sredstva za ulaganje.
3.2.Značaj osiguravajućih društava za finansijsko tržište Srbije
Osiguravajuće kuće, zajedno sa bankarskim sistemom i centralnom monetarnom ustanovom (NBS), čine tri ključna stuba stabilnosti finansijskog tržišta Srbije na kojima počiva makroekonomska stabilnost.
Poslovanje osiguravajućih društava se meri bilansnom sumom. U tabeli 1 prikazano je pet vodećih osiguravajućih društava u Srbiji u 2008. godini.
Na prvi pogled učešće osiguravajućih kuća u finansijskom tržištu je malo. Međutim, ova vrsta posrednika je od značaja, jer raspolažu velikim iznosima mobilisanog kapitala putem takozvane “automatske štednje”, koja se prikuplja od premija životnog osiguranja, imovine i rentnog osiguranja.