28-01-2010, 01:56 PM
Trgovina dionicama u FBiH odvija se na Sarajevskoj berzi vrijedonosnih papira. Ona je osnovana 13.09.2001.godine i organizovana je kao dioničko društvo u privatnom vlasništvu. Kupoprodaja se obavljana na elektronski način, tj. bez ličnog prisustva brokera na samoj berzi. Brokeri se nalaze na prostoru cijele FBiH u svojim kancelarijama i unose naloge svojih klijenata u centralni sistem za trgovinu na Berzi (tzv.BTS- Berzanski trgovački sistem). Na Berzi postoje serveri koji sakupljaju sve naloge. BTS za svaku uvrštenu firmu ima otvorenu „knjigu naloga“. Ona se može predstaviti kao jedna tabela sa dvije kolone. U lijevoj koloni se upisuju svi kupovni nalozi za date dionice, dok se na desnoj strani nalaze prodajni nalozi. Nalozi se rangiraju po njihovoj cijeni. Što je cijena povoljnija, to je pozicija tog naloga veća.
Sam proces trgovine se odvija na dva načina :
1. Aukcijski način trgovine
Osnovna odlika ove vrste trgovine je da se sve transakcije obavljaju samo u jednom trenutku, tzv. fixing-u. Drugim riječima, kupovni i prodajni nalozi se i pored mogućeg podudaranja uslova ponude i potražnje, ne sklapaju u transakcije sve do momenta aukcije. Aukcijski način trgovine se preporučuje za vrijednosne papire koji nisu dovoljno likvidni.
2. MFTS-kontinuirana trgovina
MFTS je skraćenica za Multi-Fixing-Trading-Schedule i označava vrstu kontinuirane trgovine. “Kod kontinuirane trgovine, transakcije se sklapaju čim se nalozi poklope u pogledu cijene i količine. Ovdje ne postoji samo jedan fixing kada se obavljaju transakcije, nego se taj proces dešava kontinuirano.“
Tržište Sarajevske berze ima dva segmenta :
Kotacija je segment tržišta gdje se trguje našim najkvalitetnijim domaćim preduzećima. Da bi jedno društvo bilo primljeno u kotaciju, mora ispunjavati, pored opštih uslova i slijedeće kriterije:
„Veličina kapitala - (Ukupni kapital po zadnjem bilansu stanja: osnovni kapital, uplaćeni višak, rezerve, prenesena čista dobit ili gubitak prethodnih godina, revalorizacijska popravka kapitala, nepodijeljena čista dobit ili gubitak poslovne godine): 4.000.000 KM,
Veličina klase dionica: min. 2.000.000 KM (knjigovodstvena vrijednost pri prvom listingu; tržišna ukoliko se dionicama već trgovalo na drugom segmentu). Najmanje 25% klase dionica u javnoj emisiji.Klasa dionica mora imati najmanje 150 vlasnika.
Slobodno tržište je segment tržišta Sarajevske berze na kojem su uslovi prijema najblaži. Da bi se papirom počelo trgovati na Slobodnom tržištu, dovoljno je da brokerska kuća ili emitent sam postavi zahtjev za uvrštenje.“
Kotiranje na Berzi nije samo prestiž, nego uključuje i mnoge druge pogodnosti za emitenta. Ukoliko je poslovanje emitenta transparetno i uspješno, ukoliko investitori imaju povjerenje u menadžment tog društva, emitent može kroz emisiju novih dionica finansirati svoje projekte. Ovaj način pribavljanja svježeg kapitala na Zapadu se mnogo intenzivnije koristi, iako je razlika između troškova kapitala kod emisije dionica i uzimanja kredita kod komercijalnih banaka tamo mnogo manja nego kod nas.
Kada se pogledaju kamatne stope kod naših banaka, postavlja se pitanje zašto se dionička društva kod nas ne finansiraju na ovaj način? Prvo korak za ovo je svakako prijem u kotaciju na Berzi. Takođe, ukoliko je emitent uvršten na kotaciju cijena njegovih dionica može maksimalno odstupati do 10 % od zadnjeg zvaničnog kursa.
TRENUTNO STANJE DIONICA I TRŽIŠA KAPITALA U FBiH
Nakon prošlogodišnje proljetne euforije (2007.god.) i nekontrolisanog rasta cijena dionica u BiH gdje su cijene nekih dionica prešle nominalnu vrijednost i do deset puta desio se neizbježan krah i nagli pad vrijednosti dionica, gdje se stanje još ni danas nije nešto posebno popravilo.
Mnogi stručnjaci u BiH su predvidjeli ovakav ishod i upozoravali kako ne postoji realna osnova za daljnji rast vrijednosti dionica većine preduzeća na Berzi. Rast dionica preduzeća na dvije BiH berze nije prouzročilo povećanje proizvodnje i dobiti nijednog od preduzeća nego očekivanja kako će njihova vrijednost u budućnosti biti veća.
Kao važan razlog naglog povećanja vrijednosti dionica navedeno je i ulaganja velikog broja običnih građana ponukanih zaradama na dionicama iz ranijeg vremena. Ti ulagači počeli su masovno kupovati dionice bez analize financijskih izvještaja preduzeća u koje ulažu novac. Komercijalne banke započele su odobravati kredite građanima namjenjenih kupnji dionica na Berzama.
Rastu vrijednosti dionica doprinijela su preuzimanja, poput Energopetrola od Ine i Mola, ABS banke od Sparkasse, te najava privatizacije Energoinvesta, Hidrogradnje, BH telekoma, uz to najavljena su značajna ulaganja u Rudnik soli u Tuzli, tuzlansku Solanu, Tvornicu cementa u Lukavcu, Tvornicu sode Lukavac, maglajski Natron Hayat i tako dalje. Uz to najavljivana su i značajna ulaganja u energetiku pa uz očekivanje posla na izgradnji autoceste na koridoru 5C i s tim povezane potrebe od sirovina i materijala, angažiranja građevinskih firmi doveli su do percepcije pojedinaca da postoji realan razlog za rast dionica.
Trenutno stanje u kojem se BiH berze danas nalaze nije optimistično, a brojni su faktori koji utiču na tržište kapitala u BiH počev od krize na berzama u regiji (Beograd, Zagreb), atraktivnosti drugih oblika ulaganja (nekretnine), ali kao osnovni preduslov javlja se politička situacija i stabilnost u zemlji.
Usvajanjem Zakona o policiji, te potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju može se očekivati bolji ambijent za razvoj privrede, privlačenje direktnih stranih investicija, a samim tim stabilizacije i rasta berzanskih indeksa.