26-01-2010, 01:36 AM
Gašenje požara u hotelima
Zaštitu od požara, kao sastavni deo društvene samozaštite, organizuju i obezbeđuju njeno sprovođenje društveno-političke zajednice i njihovi organi, mesne zajednice, organizacije udruženog rada i druge samoupravne organizacije i zajednice, radni ljudi i građani. U cilju zaštite života ljudi i imovine od požara, subjekti iz stava 1 ovog člana, preduzimaju mere za sprečavanje izbijanja i širenja požara, otkrivanje i gašenje požara, spasavanje života ljudi i imovine ugroženih požarom, kao i pružanje pomoći u otklanjanju posledica prouzrokovanih požarom.
Glavni projekat zaštite od požara izrađuje se za objekte javne namene (bioskopi, škole, hoteli, stanice za snabdevanje gorivom motornih vozila, sportske hale, galerije, muzeje i sl.) kao i za stambene i stambeno-poslovne objekte čija je visina veća od 22m, objekte blokovskog tipa, proizvodne i skladišne objekte i elektroenergetska postrojenja nazivnog napona 110 kV i više.
Tekstualna dokumentacija glavnog projekta zaštite od požara sadrži tehnički izveštaj (podaci o lokaciji objekta, klasifikaciji objekta u pogledu zaštite od požara, podelu objekata na požarne sektore, definisanje evakuacionih puteva, izbor materijala za konstrukcije koje treba da budu otporne prema požaru, izbor materijala za enterijer za koji postoje posebni zahtevi u pogledu otpornosti prema požaru, procenu opasnosti od požara koja potiče od tehnološkog procesa i materija koje se u njima koriste ili uskladištavaju, opis instalacija za automatsko otkrivanje i dojavu požara, detekciju eksplozivnih i zapaljivih gasova kao i opis stabilnih i mobilnih instalacija i uređaja za gašenje požara, evakuacione puteve za spasavanje lica i imovine, izbor mobilne opreme za gašenje požara i dr.).
Numerička dokumentacija glavnog projekta zaštite od požara sadrži:
• proračune požarnog opterećenja požarnih sektora u objektu, određivanje zona opasnosti od eksplozivnih smeša gasova, proračune instalacija za automatsko otkrivanje i dojavu požara, hidrauličke i druge proračune stabilnih instalacija za gašenje požara, proračune količina sredstava za gašenje požara, proračune kapaciteta evakuacionih puteva u objektu i dr.;
• predmer i predračun.
Grafička dokumentacija glavnog projekta zaštite od požara sadrži:
• situacioni plan sa ucrtanim susednim objektima i saobraćajnicama i pristupnim putevima;
• osnove svih nivoa i krova sa ucrtanim požarnim sektorima;
• karakteristične podužne i poprečne preseke sa ucrtanim požarnim sektorima
• dispoziciju procesne tehnološke opreme i opreme koja pripada instalacijama za automatsko otkrivanje i dojavu požara i stabilnim instalacijama za gašenje požara;
• definitivne šeme razvoda eletričnih i mašinskih instalacija koje pripadaju sistemima za otkrivanje i dojavu požara, detekciju eksplozivnih gasova i sisteme za automatsko gašenje požara
Većina hotela u Beogradu nema adekvatan protivpožarni sistem i ne zadovoljava standarde Evropske unije iz te oblasti. Najeći deo propisa o zaštiti od požara su zastareli, a zakon iz 1988. godine nije dovoljno obavezujući. Automatski sistem za dojavu podrazumeva da u svakoj sobi postoji senzor koji registruje veliki koncentraciju dima i alarmira recepciju, dok se automatsko gašenje požara vrši pomoću ampule koja sadrži mlaz vode ili prah za gašenje. Protivpožarna zaštita koju propisuje EU nalaže i da hotel ima dva izlaza za evakuaciju, kao i spoljne, fasadne stepenice. S obzirom na to kada je izgrađena većina hotela u Beogradu, retko koji zadovoljava baš takve standarde. „Agencije koje dolaze iz EU imaju stroge protivpožarme zahteve. Neke od tih zahteva zadovoljavamo, neke ne. Po našem saznanju svega nekoliko hotela ispunjava te uslove. To su hoteli izgrađeni u poslednje vreme, sa nekoliko zvezdica“. Kao ni hoteli, ni najveći deo propisa o protivpožarnoj zaštiti nije usklađen sa propisima EU. „To je usko vezano za definisanje tehničkih propisa i njihovo usklađivanje sa EU. Najveći deo tih propisa je jako star, vi nemate čak ni zakonsku sankciju, jer je poslednji zakon iz 1988. godine pravljen za državu koje više nema. Prema zakonu, redovno servisiranje protivpožarnih aparata vrši se na svakih 6 meseci, a kontrola ventilacije, čišćenje termoblokova i masne instalacije takođe su deo protivpožarne prevencije. Svest građana o ljudskom faktoru ipak bi trebalo da bude na prvom mestu.
Veliki broj objekata u Beogradu, a posebno hotela je pokriven limom, što ako dođe do požara na takvim krovovima još više otežava akciju gašenja nastalog požara. Obično na takvim požarima gori drvena krovna konsrukcija i gorivi materijal u tavanskom prostoru. Ako se radi o armirano-betonskoj konstrukciji pokrivenoj limom, obično je požar zahvatio termo i hidro-izolaciju koja se nalazi između konstrukcije i pokrivača. Pošto su ovi krovovi potpuno opšiveni limom i najčešće bez otvora, požari na ovakvim objektima su prilikom dolaska Vatrogasnih jedinica u tinjajućoj fazi, usled nedostatka kiseonika u procesu gorenja. Prilikom pokušaja ulaska u tavanski prostor, ili otvaranja krova dolazi do naglog priliva kiseonika, koji pospešuje gorenje i požar prelazi u razbuktalu fazu.
Zbog toga vatrogasne jedinice moraju biti spremne da sa više strana napadnu žarište i sa dovoljno sredstava za gašenje. Treba napomenuti da otvaranje ovih krovnih pokrivača zadaje puno poteškoća i da je kod ovakvih intervencija potrebno pripremiti odgovarajuću tehničku opremu i alat. Prioritet kod ovih intervencija je presecanje požara i zaustavljanje širenja na susedne objekte, posebno ako su u istom nivou sa objektom koji gori.
Specifičnosti krovnih konstrukcija pokrivenih limom
Akcije gašenja požara na krovovima hotela i u tavanskim prostorima su jedne od najsloženijih intervencija sa kojima se susreću vatrogasne jedinice. Krovne konstrukcije su obično drvene, čelične ili armirano-betonske, najčešće pokrivene crepom ili limom.
Tavanski prostori često su skučeni, neprohodni, bez protivpožarnih prepreka, velikog požarnog opterećenja u kojima se nalaze različiti gorivi materijali. Obično su u tim prostorima razvedene elektro-instalacije, antenski kablovi, ventilacioni kanali i sl.
Požari se u ovim delovima objekata teško uočavaju, tako da se obično ovakvi požari dojavljuju Vatrogasnim jedinicama kada su već u poodmakloj fazi gorenja, a požarom zahvaćena cela površina tavanskog prostora ili krovne konstrukcije.
Zaštitu od požara, kao sastavni deo društvene samozaštite, organizuju i obezbeđuju njeno sprovođenje društveno-političke zajednice i njihovi organi, mesne zajednice, organizacije udruženog rada i druge samoupravne organizacije i zajednice, radni ljudi i građani. U cilju zaštite života ljudi i imovine od požara, subjekti iz stava 1 ovog člana, preduzimaju mere za sprečavanje izbijanja i širenja požara, otkrivanje i gašenje požara, spasavanje života ljudi i imovine ugroženih požarom, kao i pružanje pomoći u otklanjanju posledica prouzrokovanih požarom.
Glavni projekat zaštite od požara izrađuje se za objekte javne namene (bioskopi, škole, hoteli, stanice za snabdevanje gorivom motornih vozila, sportske hale, galerije, muzeje i sl.) kao i za stambene i stambeno-poslovne objekte čija je visina veća od 22m, objekte blokovskog tipa, proizvodne i skladišne objekte i elektroenergetska postrojenja nazivnog napona 110 kV i više.
Tekstualna dokumentacija glavnog projekta zaštite od požara sadrži tehnički izveštaj (podaci o lokaciji objekta, klasifikaciji objekta u pogledu zaštite od požara, podelu objekata na požarne sektore, definisanje evakuacionih puteva, izbor materijala za konstrukcije koje treba da budu otporne prema požaru, izbor materijala za enterijer za koji postoje posebni zahtevi u pogledu otpornosti prema požaru, procenu opasnosti od požara koja potiče od tehnološkog procesa i materija koje se u njima koriste ili uskladištavaju, opis instalacija za automatsko otkrivanje i dojavu požara, detekciju eksplozivnih i zapaljivih gasova kao i opis stabilnih i mobilnih instalacija i uređaja za gašenje požara, evakuacione puteve za spasavanje lica i imovine, izbor mobilne opreme za gašenje požara i dr.).
Numerička dokumentacija glavnog projekta zaštite od požara sadrži:
• proračune požarnog opterećenja požarnih sektora u objektu, određivanje zona opasnosti od eksplozivnih smeša gasova, proračune instalacija za automatsko otkrivanje i dojavu požara, hidrauličke i druge proračune stabilnih instalacija za gašenje požara, proračune količina sredstava za gašenje požara, proračune kapaciteta evakuacionih puteva u objektu i dr.;
• predmer i predračun.
Grafička dokumentacija glavnog projekta zaštite od požara sadrži:
• situacioni plan sa ucrtanim susednim objektima i saobraćajnicama i pristupnim putevima;
• osnove svih nivoa i krova sa ucrtanim požarnim sektorima;
• karakteristične podužne i poprečne preseke sa ucrtanim požarnim sektorima
• dispoziciju procesne tehnološke opreme i opreme koja pripada instalacijama za automatsko otkrivanje i dojavu požara i stabilnim instalacijama za gašenje požara;
• definitivne šeme razvoda eletričnih i mašinskih instalacija koje pripadaju sistemima za otkrivanje i dojavu požara, detekciju eksplozivnih gasova i sisteme za automatsko gašenje požara
Većina hotela u Beogradu nema adekvatan protivpožarni sistem i ne zadovoljava standarde Evropske unije iz te oblasti. Najeći deo propisa o zaštiti od požara su zastareli, a zakon iz 1988. godine nije dovoljno obavezujući. Automatski sistem za dojavu podrazumeva da u svakoj sobi postoji senzor koji registruje veliki koncentraciju dima i alarmira recepciju, dok se automatsko gašenje požara vrši pomoću ampule koja sadrži mlaz vode ili prah za gašenje. Protivpožarna zaštita koju propisuje EU nalaže i da hotel ima dva izlaza za evakuaciju, kao i spoljne, fasadne stepenice. S obzirom na to kada je izgrađena većina hotela u Beogradu, retko koji zadovoljava baš takve standarde. „Agencije koje dolaze iz EU imaju stroge protivpožarme zahteve. Neke od tih zahteva zadovoljavamo, neke ne. Po našem saznanju svega nekoliko hotela ispunjava te uslove. To su hoteli izgrađeni u poslednje vreme, sa nekoliko zvezdica“. Kao ni hoteli, ni najveći deo propisa o protivpožarnoj zaštiti nije usklađen sa propisima EU. „To je usko vezano za definisanje tehničkih propisa i njihovo usklađivanje sa EU. Najveći deo tih propisa je jako star, vi nemate čak ni zakonsku sankciju, jer je poslednji zakon iz 1988. godine pravljen za državu koje više nema. Prema zakonu, redovno servisiranje protivpožarnih aparata vrši se na svakih 6 meseci, a kontrola ventilacije, čišćenje termoblokova i masne instalacije takođe su deo protivpožarne prevencije. Svest građana o ljudskom faktoru ipak bi trebalo da bude na prvom mestu.
Veliki broj objekata u Beogradu, a posebno hotela je pokriven limom, što ako dođe do požara na takvim krovovima još više otežava akciju gašenja nastalog požara. Obično na takvim požarima gori drvena krovna konsrukcija i gorivi materijal u tavanskom prostoru. Ako se radi o armirano-betonskoj konstrukciji pokrivenoj limom, obično je požar zahvatio termo i hidro-izolaciju koja se nalazi između konstrukcije i pokrivača. Pošto su ovi krovovi potpuno opšiveni limom i najčešće bez otvora, požari na ovakvim objektima su prilikom dolaska Vatrogasnih jedinica u tinjajućoj fazi, usled nedostatka kiseonika u procesu gorenja. Prilikom pokušaja ulaska u tavanski prostor, ili otvaranja krova dolazi do naglog priliva kiseonika, koji pospešuje gorenje i požar prelazi u razbuktalu fazu.
Zbog toga vatrogasne jedinice moraju biti spremne da sa više strana napadnu žarište i sa dovoljno sredstava za gašenje. Treba napomenuti da otvaranje ovih krovnih pokrivača zadaje puno poteškoća i da je kod ovakvih intervencija potrebno pripremiti odgovarajuću tehničku opremu i alat. Prioritet kod ovih intervencija je presecanje požara i zaustavljanje širenja na susedne objekte, posebno ako su u istom nivou sa objektom koji gori.
Specifičnosti krovnih konstrukcija pokrivenih limom
Akcije gašenja požara na krovovima hotela i u tavanskim prostorima su jedne od najsloženijih intervencija sa kojima se susreću vatrogasne jedinice. Krovne konstrukcije su obično drvene, čelične ili armirano-betonske, najčešće pokrivene crepom ili limom.
Tavanski prostori često su skučeni, neprohodni, bez protivpožarnih prepreka, velikog požarnog opterećenja u kojima se nalaze različiti gorivi materijali. Obično su u tim prostorima razvedene elektro-instalacije, antenski kablovi, ventilacioni kanali i sl.
Požari se u ovim delovima objekata teško uočavaju, tako da se obično ovakvi požari dojavljuju Vatrogasnim jedinicama kada su već u poodmakloj fazi gorenja, a požarom zahvaćena cela površina tavanskog prostora ili krovne konstrukcije.