21-02-2014, 12:31 AM
UVOD
Sadržaj :
Hrišćanska crkva brzo je potčinila čitav zapadnoevropski svet, pa i medicinu koja se razvijala u početku u manastirima, a kasnije i na univerzitetima širom Evrope. U sklopu manastira počele su se graditi prve bolnice koje su u početku služile za lečenje monaha. Osnivanjem prvih univerziteta, medicina tamo zauzima bitno mesto pored prava, filozofije i teologije. Ona se u početku proučavala, kao teorijska nauka, ali se kasnije uvode i praktična nastava na leševima. Univerziteti su bili potpuno potčinjeni crkvi, što znači da je crkva morala odobriti nastavni plan, a sama diploma bila je dodelјivana od strane biskupa u crkvi na svečan način. Zapadnoevropski hrišćanski svet započeo je odmah posle propasti rimskog carstva svoj zaseban istorijski život, razvijajući se u drugačijim istorijskim prilikama nego hrišćanski svet na Istoku. Kult svetaca zamenio je kult paganskih bogova.
Crkva je osudila magiju, astrologiju i divinaciju, pa su sveštenici počeli da koriste znak krsta kao magično sredstvo za isterivanje demona i lečenje bolesti. Egzorcizmi su izgovarani nad bolesnikom prilikom lečenja. Crkva je pomagala udovice, siročad, bolesne i onemoćale. Crkveni velikodostojnici i bogati vernici osnivali su prve bolnice. Tako je arhiepiskop Vasilije (kasnije kanonizovan kao sveti Vasilije Veliki) oko 370. godine osnovao pred gradskim zidinama u Cezareji (Kapadokija) komplekse zgrada za smeštaj putnika i nemoćnika, s posebnim odelјenjima za lečenje bolesnika i smeštaj gubavaca. Sličnu bolnicu u Rimu je, krajem IV veka, osnovala pokrštena patricijka Fabiola.
Crkva je osudila magiju, astrologiju i divinaciju, pa su sveštenici počeli da koriste znak krsta kao magično sredstvo za isterivanje demona i lečenje bolesti. Egzorcizmi su izgovarani nad bolesnikom prilikom lečenja. Crkva je pomagala udovice, siročad, bolesne i onemoćale. Crkveni velikodostojnici i bogati vernici osnivali su prve bolnice. Tako je arhiepiskop Vasilije (kasnije kanonizovan kao sveti Vasilije Veliki) oko 370. godine osnovao pred gradskim zidinama u Cezareji (Kapadokija) komplekse zgrada za smeštaj putnika i nemoćnika, s posebnim odelјenjima za lečenje bolesnika i smeštaj gubavaca. Sličnu bolnicu u Rimu je, krajem IV veka, osnovala pokrštena patricijka Fabiola.
Sadržaj :
UVOD 3
1 Razvoj samostanske medicine 4
2 Skolastička medicina 5
3 Odnos hrišćanstva prema etičkim i bioetičkim pitanjima 6
ZAKLJUČAK 7
LITERATURA 8
1 Razvoj samostanske medicine 4
2 Skolastička medicina 5
3 Odnos hrišćanstva prema etičkim i bioetičkim pitanjima 6
ZAKLJUČAK 7
LITERATURA 8