05-02-2014, 12:13 AM
UVOD
S A D R Ž A J
Biologija je, najšire rečeno, kompleks nauka o životu. Biologija obuhvata širok spektar nauka i naučnih disciplina, koje proučavaju živa bića, njihovu strukturu, životne funkcije i manifestacije, ponašanje i ekološke odnose, kao i čitavu biosferu. Biološke nauke se međusobno razlikuju po specifičnoj metodologiji, ili po nivou organizacije i grupama organizama koje su predmet izučavanja.
Biologija je nauka o životu, a to znači da proučava karakteristike i ponašanje organizama sa aspekta preživljavanja (opstanka) vrsta i individual kao i interakcije izmedju živih bića medjusobno i živih bića i spoljašnje sredine.
Biologija je sistem integrisanih proučavanja mnogobrojnih akademskih disciplina koje omogućavaju razumevanje fenomena života sa svih aspekata i kroz široku skalu veličina. Nauka je objektivan, logičan i ponovljiv način razumevanja principa koji deluju u prirodi. Ona nije dogma već dinamični proces istraživanja i potvrdjivanja. Da bi se neko bavio naukom mora poznavati “pravila igre” odnosno metode istraživanja, koja su takodje podložna promenama u vremenu (na primer razvojem noivih tehnologija). U nekim naučnim disciplinama (taksonomija) laboratorijski eksperimenti nisu neophodni već se nakom formiranja hipoteze vrše dodatna posmatranja i sakupljanja materijala sa raznih lokacija i na osnovu njihove obrade dolazi do zaključaka.
Biologija je nauka o životu, a to znači da proučava karakteristike i ponašanje organizama sa aspekta preživljavanja (opstanka) vrsta i individual kao i interakcije izmedju živih bića medjusobno i živih bića i spoljašnje sredine.
Biologija je sistem integrisanih proučavanja mnogobrojnih akademskih disciplina koje omogućavaju razumevanje fenomena života sa svih aspekata i kroz široku skalu veličina. Nauka je objektivan, logičan i ponovljiv način razumevanja principa koji deluju u prirodi. Ona nije dogma već dinamični proces istraživanja i potvrdjivanja. Da bi se neko bavio naukom mora poznavati “pravila igre” odnosno metode istraživanja, koja su takodje podložna promenama u vremenu (na primer razvojem noivih tehnologija). U nekim naučnim disciplinama (taksonomija) laboratorijski eksperimenti nisu neophodni već se nakom formiranja hipoteze vrše dodatna posmatranja i sakupljanja materijala sa raznih lokacija i na osnovu njihove obrade dolazi do zaključaka.
S A D R Ž A J
UVOD 3
1 Ajkule i raže 4
1.1 Rasprostranjenost ajkula i raža 5
2 Karakteristike ajkula i raža 6
3 Podela ajkula i raža 9
3.1 Podela ajkula 9
3.2 Podela raža 11
ZAKLJUČAK 17
LITERATURA 18
1 Ajkule i raže 4
1.1 Rasprostranjenost ajkula i raža 5
2 Karakteristike ajkula i raža 6
3 Podela ajkula i raža 9
3.1 Podela ajkula 9
3.2 Podela raža 11
ZAKLJUČAK 17
LITERATURA 18