13-09-2013, 08:20 AM
UVOD
S A D R Ž A J
Ne postoji tačna definicija higijene; najčešće se naziva »nauka o zdravlju« ili opširnije »medicinska nauka«. Zadatak joj je »da proučava štetne uticaje okoline na čovekovo zdravlje, da ispituje okolnosti pod kojima se javljaju bolesti i da iznalazi mere za zaštitu i unapređenje zdravlja«. Svetska zdravstvena organizacija definisala je zdravlje ovim rečima: »zdravlje je stanje potpunog fizičkog, psihičkog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i oronulosti«.
Tokom vremena menjala su se shvatanja o tome kako se i na koji način postiže glavni cilj higijene: da se zdravlje sačuva i unapredi. Dugi niz godina higijena je bila empirijska nauka, tj. zasnivala se na iskustvima i zapažanjima, a ne na naučnim opitima kao danas. Prouzrokovači zaraznih bolesti ostali su nepoznati sve do druge polovine XIX veka, do otkrića Luja Paster a, kojd je 1876. godine dokazao naučnim opitima da su bakterije izazivači bolesti. Njegovi naučni radovi i radovi Roberta Koha, kao i niza drugih naučnika, izvršili su pravu revoluciju ne samo u bakteriologiji i higijeni već i u drugim granama medicine. Danas se ne bi mogao ni zamisliti rad na utvrđivanju dijagnoze mnogih bolesti bez pomoći bakteriologije, niti bi se higijenske mere mogle uspešno sprovesti bez primene naučnih tekovina higijene i mnogih drugih nauka, kao što su: tehnika, hemija, fizika, biologija itd.
Tokom vremena menjala su se shvatanja o tome kako se i na koji način postiže glavni cilj higijene: da se zdravlje sačuva i unapredi. Dugi niz godina higijena je bila empirijska nauka, tj. zasnivala se na iskustvima i zapažanjima, a ne na naučnim opitima kao danas. Prouzrokovači zaraznih bolesti ostali su nepoznati sve do druge polovine XIX veka, do otkrića Luja Paster a, kojd je 1876. godine dokazao naučnim opitima da su bakterije izazivači bolesti. Njegovi naučni radovi i radovi Roberta Koha, kao i niza drugih naučnika, izvršili su pravu revoluciju ne samo u bakteriologiji i higijeni već i u drugim granama medicine. Danas se ne bi mogao ni zamisliti rad na utvrđivanju dijagnoze mnogih bolesti bez pomoći bakteriologije, niti bi se higijenske mere mogle uspešno sprovesti bez primene naučnih tekovina higijene i mnogih drugih nauka, kao što su: tehnika, hemija, fizika, biologija itd.
S A D R Ž A J
UVOD 3
1 Fiziološki aspekti - higijena rada, odmora, rekreacije i sna 4
ZAKLJUČAK 10
LITERATURA 11
1 Fiziološki aspekti - higijena rada, odmora, rekreacije i sna 4
ZAKLJUČAK 10
LITERATURA 11