08-09-2013, 03:14 PM
UVOD
S A D R Ž A J
Istorijska nauka svoja znanja o prošlosti ljudskog društva temelji na proučavanju istorijskih izvora ili kako ih često nedovoljno neprecizno nazivaju tragovima ili ostacima prošlosti. Istorijski izvori su tako postali posrednici, odnosno veza između doba u kome se proučava i proučavanog doba, sadašnjosti i prošlosti. Drugim rečima, pomoću njih ostvarujemo uvid u prošlu stvarnost (negdašnje), ali i, što je mnogo važnije, kritičkim metodom (unutrašnja i spoljašnja kritika izvora) utvrđuje se vrednost izvora (autentičnost i verodostojnost) i iz njih se izdvajaju činjenice i vrši uopštavanje.
Podela istorijskih izvora - različiti metodološki modeli istraživanja primenjivani su u okviru metodologije istorije u pokušaju da se izvrši klasifikacija izvora, koja bi odgovarala sadržaju samog izvora i metodu koju razvija matična disciplina. Najprecizniji u tom smislu bio je Andrej Mitrović koji je izvore klasifikovao po načinu svedočenja.
On je na osnovu višedecenijskog bavljenja ovom problematikom izdvojio pet vrsta izvora:
1. pisani: dokumenti i tradicija;
2. materijalni: ostaci i objekti;
3. slikovni: pokretni i nepokretni;
4. tonski: muzika i govori;
5. ljudi: svedoci i oni koji su poznavali svedoke.
Ovakva podela je zapravo i najbliža onoj koju definiše savremena metodologija istorijske nauke, jer obuhvata sve segmente društvenog i privrednog života.
Podela istorijskih izvora - različiti metodološki modeli istraživanja primenjivani su u okviru metodologije istorije u pokušaju da se izvrši klasifikacija izvora, koja bi odgovarala sadržaju samog izvora i metodu koju razvija matična disciplina. Najprecizniji u tom smislu bio je Andrej Mitrović koji je izvore klasifikovao po načinu svedočenja.
On je na osnovu višedecenijskog bavljenja ovom problematikom izdvojio pet vrsta izvora:
1. pisani: dokumenti i tradicija;
2. materijalni: ostaci i objekti;
3. slikovni: pokretni i nepokretni;
4. tonski: muzika i govori;
5. ljudi: svedoci i oni koji su poznavali svedoke.
Ovakva podela je zapravo i najbliža onoj koju definiše savremena metodologija istorijske nauke, jer obuhvata sve segmente društvenog i privrednog života.
S A D R Ž A J
UVOD 3
1 Povelje Stefana Dečanskog 4
1.1 O rukopisima povelja Stefana Dečanskog 4
1.2 Kompozicija povelja Stefana Dečanskog 8
ZAKLJUČAK 11
LITERATURA 12
1 Povelje Stefana Dečanskog 4
1.1 O rukopisima povelja Stefana Dečanskog 4
1.2 Kompozicija povelja Stefana Dečanskog 8
ZAKLJUČAK 11
LITERATURA 12