08-09-2013, 03:12 PM
UVOD
Sadržaj
Nastanak i razvoj ustavnosti mora se povezati sa pojavom prvih pisanih ustava. Međutim izučavanje nastanka i razvoja ustavnosti seže i u razdoblje znatno pre donošenja prvih pisanih ustava. I pre donošenja prvih pisanih ustava sreću se raznovrsni i ne tako malobrojni pisani akti koji uređuju deo onih pitanja koji će kasnije postati ustavna materija. Ustavnost se intezivno razvijala tokom protekla dva veka. Od prvog pisanog ustava donetog u SAD-u 1787 godine, tako protekla dva veka najveći broj zemalja donosi svoje ustave, ređe samo jedan, češće i više ustava. Periodizacija razvoja ustavnosti može se izvršiti s obzirom na osnovne zajedničke karakteristike u svakom pojedinom razdoblju. Dosadašnji razvitak ustavnosti posmatraćemo u dva osnovna razdoblja. Prvo, obuhvata period razvoja ustavnosti do pojave prvih pisanih ustava. Drugo, obuhvata period od pojave prvih pisanih ustava pa do savremene ustavnosti.
Znatno pre donošenja prvih pisanih ustava u različitim državama u toku dužeg vremenskog razdoblja donešeni su različiti pravni propisi koji su uređivali i pitanja državnog i društvenog uređenja ili su jamčili određena prava i slobode posebno plemstvu, a podanicima pružali određenu zaštitu pred organima sudske vlasti. Najveći broj ovih pravnih akata donet je u vidu zakonika, povelja, darovnica i sl. Postojala su dva bitna svojstva ovih propisa koji i danas predstavljaju bitna svojstva ustava, a to su ograničenje vlasti i vezivanje državne vlasti zakonom i oni su značili ograničenje apsolutne vlasti njeno podvođenje pod zakon. U periodu od XII do XVI veka u više evropskih zemalja doneti su ovakvi propisi o ograničenju vlasti.
Znatno pre donošenja prvih pisanih ustava u različitim državama u toku dužeg vremenskog razdoblja donešeni su različiti pravni propisi koji su uređivali i pitanja državnog i društvenog uređenja ili su jamčili određena prava i slobode posebno plemstvu, a podanicima pružali određenu zaštitu pred organima sudske vlasti. Najveći broj ovih pravnih akata donet je u vidu zakonika, povelja, darovnica i sl. Postojala su dva bitna svojstva ovih propisa koji i danas predstavljaju bitna svojstva ustava, a to su ograničenje vlasti i vezivanje državne vlasti zakonom i oni su značili ograničenje apsolutne vlasti njeno podvođenje pod zakon. U periodu od XII do XVI veka u više evropskih zemalja doneti su ovakvi propisi o ograničenju vlasti.
Sadržaj
UVOD 3
1.1 Razvoj ustavnosti do pojave pisanih ustava 4
1.2 Razvitak pisane ustavnosti 4
1.2.1 Ustavnost do revolucionarnih događaja 1948. godine 4
1.2.2 Ustavnost od 1848. godine do Prvog svetskog rata 6
1.2.3 Prvi pisani ustavi u periodu između dva svetska rata 7
1.2.4 Razvoj pisane ustavnosti nakon Drugog svetskog rata 8
1.3 Društveno-ekonomsko uređenje posmatrano kroz razvoj ustavnosti 9
1.4 Razvoj ustavnosti i ustavnog sudstva 10
ZAKLJUČAK 14
LITERATURA 17
1.1 Razvoj ustavnosti do pojave pisanih ustava 4
1.2 Razvitak pisane ustavnosti 4
1.2.1 Ustavnost do revolucionarnih događaja 1948. godine 4
1.2.2 Ustavnost od 1848. godine do Prvog svetskog rata 6
1.2.3 Prvi pisani ustavi u periodu između dva svetska rata 7
1.2.4 Razvoj pisane ustavnosti nakon Drugog svetskog rata 8
1.3 Društveno-ekonomsko uređenje posmatrano kroz razvoj ustavnosti 9
1.4 Razvoj ustavnosti i ustavnog sudstva 10
ZAKLJUČAK 14
LITERATURA 17