25-08-2013, 12:21 AM
Uvod
Sadržaj
Populacija je sistem individua koje žive na istom prostoru i u istom vremenu,tj. u istim ekološkim uslovimai po pravilu vrše aktivnu razmjenu genetskog materijala, ostvarujući vitalno potomstvo. Populacija je geografski, ekološki i fenološki izolovana od ostalih populacija iste vrste1, te po pravilu, sa njima među njima nije sošlo do reproduktivne izolacij, prostorom, ekološkom ili fenološkom konvergencijom. Ako se uklone izolacije između populacija, moguća je reprodukcija koja daje vitalno potomstvo. Geografska izolacija je fizičkog karaktera, te gotovo nema značaja za diferencijaciju, već uglavnom konzervira specijacije na prostornom (prostorna izolacija).
Ekološka izolacija je ekološkog a fenološka biološkog karaktera. One značajno utiču na diferencijaciju populacije, naročito kod sesilnih organizama. Reproduktivna izolacija je biohemijsko-fitiološkog (genetičkog) karaktera te je za njeno otklanjanje neophodan poduhvat genetičkog inžinjeringa i biotehnologije. U ekolopkom pogledu populacija se karakteriše sličnim adaptivnim mogućnostima i sličnim ekološkim potrebama. Prema tome, populacija je prostorno i vremenski integrisana drupa jedinki iste vrste sa nizom zajedničkih genetičkih i ekoloških osobina. Populacija je veoma dinamičan ekološki sistem pri čemu se pod uticajem ekoloških i genetičkih faktora mogu mjenjati mnoge bitne osobine. Bitne osobine populacije su gustina (veličina), natalitet (rađanje), mortalitet (smrtnost) i rast populacije.
Ekološka izolacija je ekološkog a fenološka biološkog karaktera. One značajno utiču na diferencijaciju populacije, naročito kod sesilnih organizama. Reproduktivna izolacija je biohemijsko-fitiološkog (genetičkog) karaktera te je za njeno otklanjanje neophodan poduhvat genetičkog inžinjeringa i biotehnologije. U ekolopkom pogledu populacija se karakteriše sličnim adaptivnim mogućnostima i sličnim ekološkim potrebama. Prema tome, populacija je prostorno i vremenski integrisana drupa jedinki iste vrste sa nizom zajedničkih genetičkih i ekoloških osobina. Populacija je veoma dinamičan ekološki sistem pri čemu se pod uticajem ekoloških i genetičkih faktora mogu mjenjati mnoge bitne osobine. Bitne osobine populacije su gustina (veličina), natalitet (rađanje), mortalitet (smrtnost) i rast populacije.
Sadržaj
1 Uvod 2
2 Metodologija rada 3
3 Rezultati rada 3
3.1 Atributi populacije 3
3.2 Veličina populacije (brojnost, relativna I apsolutna gustina) 4
3.3 Disperzija i prostorni raspored 5
3.4 Socijalno i teritorijalno ponašanje, socijalna struktura 8
3.5 Natalitet (stope nataliteta) 8
3.6 Mortalitet 9
3.7 Mortalitet (stope mortaliteta, preživljavanje) 10
3.8 Karakteristike rastenja populacije (eksponencijalno, sigmoidno) stope rasta 11
4 Zaključak: 12
5 Literatura: 13
2 Metodologija rada 3
3 Rezultati rada 3
3.1 Atributi populacije 3
3.2 Veličina populacije (brojnost, relativna I apsolutna gustina) 4
3.3 Disperzija i prostorni raspored 5
3.4 Socijalno i teritorijalno ponašanje, socijalna struktura 8
3.5 Natalitet (stope nataliteta) 8
3.6 Mortalitet 9
3.7 Mortalitet (stope mortaliteta, preživljavanje) 10
3.8 Karakteristike rastenja populacije (eksponencijalno, sigmoidno) stope rasta 11
4 Zaključak: 12
5 Literatura: 13