04-08-2013, 12:19 PM
UVOD
UVODNU NAPOMENU I METODOLOGIJU ĆE MO DODATI NA KRAJU RADA, KADA BUDEMO IMALI KOMPLETAN KONCEPT RADA I KAD SE RAD SAGLEDA SA SVIH ASPEKATA.
Svaka materija, čija je temperatura isparavanja u opsegu od -1000°C do +1000°C, može da služi za hlađenje. Bitno je da te materije nisu ekspolozivne i štetne po zdravlje čoveka, da ne nagrizaju metale, ne gore, a mešanje radnog fluida sa uljem treba da bude potpuno ili nikako. Rashladni fluid cirkuliše kroz rashladno postrojenje a čije promene stanja određuje obrnuti kuružni proces. Da bi rashladna instalacija mogla da radi sigurno i bezopasno po okolinu i sa što boljim ekonomsko-tehničkim efektima, treba da bude manjih dimenzija, jeftina, sa što manjim utroškom električne energije, sredstava za hlađenje itd., a to znači da se mogu koristiti samo rashladni fluidi koji poseduju termodinamička svojstva i druge termičke i fizičko-hemijske osobine:
• Da ima što veću toplotu isparavanja zato što je kod određene rashladne snage neophodno da cirkuliše što manja količina rashladnog fluida, čime se smanjuje veličina rashladne instalacije. Toplota isparavanja se još zove i skrivena toplota rashladnog fluida, izražena je u kcal/kp i treba da bude što veća.
• Isto se odnosi i za specifičnu toplutu tečnosti rashladnog fluida koja je izraćena u kcal/kp0C i treba da bude što manja. Što je manja za toliko se smanjuje vrednost cele instalacije.
• Da ima nisku temperaturu smrzavanja i vosoku kritičnu temperaturu, da bi mogla da se koristi kod različitih uslova rada.
• Ako je koeficijent provođenja toplote kroz rashladni fluid i koeficijenti prelaza toplote između fluida i metalnih zidova razmenjivača toplote veći, smanjuju se dimenzije razmenjivača.
Svaka materija, čija je temperatura isparavanja u opsegu od -1000°C do +1000°C, može da služi za hlađenje. Bitno je da te materije nisu ekspolozivne i štetne po zdravlje čoveka, da ne nagrizaju metale, ne gore, a mešanje radnog fluida sa uljem treba da bude potpuno ili nikako. Rashladni fluid cirkuliše kroz rashladno postrojenje a čije promene stanja određuje obrnuti kuružni proces. Da bi rashladna instalacija mogla da radi sigurno i bezopasno po okolinu i sa što boljim ekonomsko-tehničkim efektima, treba da bude manjih dimenzija, jeftina, sa što manjim utroškom električne energije, sredstava za hlađenje itd., a to znači da se mogu koristiti samo rashladni fluidi koji poseduju termodinamička svojstva i druge termičke i fizičko-hemijske osobine:
• Da ima što veću toplotu isparavanja zato što je kod određene rashladne snage neophodno da cirkuliše što manja količina rashladnog fluida, čime se smanjuje veličina rashladne instalacije. Toplota isparavanja se još zove i skrivena toplota rashladnog fluida, izražena je u kcal/kp i treba da bude što veća.
• Isto se odnosi i za specifičnu toplutu tečnosti rashladnog fluida koja je izraćena u kcal/kp0C i treba da bude što manja. Što je manja za toliko se smanjuje vrednost cele instalacije.
• Da ima nisku temperaturu smrzavanja i vosoku kritičnu temperaturu, da bi mogla da se koristi kod različitih uslova rada.
• Ako je koeficijent provođenja toplote kroz rashladni fluid i koeficijenti prelaza toplote između fluida i metalnih zidova razmenjivača toplote veći, smanjuju se dimenzije razmenjivača.