04-08-2013, 12:32 AM
UVOD
Sadržaj
Arabljani su osvajanje severne Afrike započeli u VII veku pre n. e. Godine 645. su osvojili Egipat, a do kraja veka su srušili Kartaginski egzarhat (697) koji je bio pod vlašću Vizantije. Pokorivši berberska plemena na zapadu Afrike, Arabljani su prešli u Španiju (711) godine.
Međutim, kada su Abasidi smenili Omajade, vlast Bagdadskog kalifata u Africi polako počinje da opada, kao uostalom i u drugim zemljama. Svuda počinju da se osamostaljuju lokalne dinastije. Godine 758. osamostalio se Maroko pod Idrisom ibn Abdulahom. Godine 800. otcepio se Tunis pod Ibrahimom ibn el Aglabom. Aglabidi su vladali Tunisom do 909. godine. Pljačkali su obale Italije, Francuske i Korzike, a od 807. godine počinje sistematsko osvajanje Sicilije, koje je okončano tek 902. osvajanjem Sirakuze i Taormine. Osim Sicilije, Aglabidi su napadali i posede u Jadranskom moru. Godine 841. napali su Bari, a 846. Rim. Nakon opsade Rima papa Lav IV je podigao zidine oko grada. Godine 866. napali su Dubrovnik, Budvu i Kotor, a 869. zauzeli su Maltu. Vizantijski car Vasilije II i nemački car Ludvig II su 871. godine isterali Arape iz Barija, a 880. Vizantinci su zauzeli Tarent. Vlast Aglabida u Tunisu je 909. godine propala pod udarcima Fatimida.
Godine 868. od Bagdadskog kalifata se osamostalio guverner Sirije i Egipta Ahmed ibn Tulum, koji se smestio u Akri. On se brinuo za održavanje irigacionih sistema. Njegov dvor je doživeo procvat pod njegovim sinom i naslednikom Humarevejom. Vlast Tulumida je trajala do 905. godine, kada su Sirija i Egipat opet došli pod vlast Bagdadskog kalifata. Godine 935. egipatski guverner Muhamed ibn Tugdž zvani ''Ikšid'' se ponovo osamostalio, pripojivši Egiptu Siriju, Palestinu i Hidžaz. Tom polunezavisnom državom Ikšididi su vladali do 968. godine, kada su ih pokorili Hamdamidi. Osnivač Hamdamida bio je Hasan Ali, zvani Seif ud Devle.
Međutim, kada su Abasidi smenili Omajade, vlast Bagdadskog kalifata u Africi polako počinje da opada, kao uostalom i u drugim zemljama. Svuda počinju da se osamostaljuju lokalne dinastije. Godine 758. osamostalio se Maroko pod Idrisom ibn Abdulahom. Godine 800. otcepio se Tunis pod Ibrahimom ibn el Aglabom. Aglabidi su vladali Tunisom do 909. godine. Pljačkali su obale Italije, Francuske i Korzike, a od 807. godine počinje sistematsko osvajanje Sicilije, koje je okončano tek 902. osvajanjem Sirakuze i Taormine. Osim Sicilije, Aglabidi su napadali i posede u Jadranskom moru. Godine 841. napali su Bari, a 846. Rim. Nakon opsade Rima papa Lav IV je podigao zidine oko grada. Godine 866. napali su Dubrovnik, Budvu i Kotor, a 869. zauzeli su Maltu. Vizantijski car Vasilije II i nemački car Ludvig II su 871. godine isterali Arape iz Barija, a 880. Vizantinci su zauzeli Tarent. Vlast Aglabida u Tunisu je 909. godine propala pod udarcima Fatimida.
Godine 868. od Bagdadskog kalifata se osamostalio guverner Sirije i Egipta Ahmed ibn Tulum, koji se smestio u Akri. On se brinuo za održavanje irigacionih sistema. Njegov dvor je doživeo procvat pod njegovim sinom i naslednikom Humarevejom. Vlast Tulumida je trajala do 905. godine, kada su Sirija i Egipat opet došli pod vlast Bagdadskog kalifata. Godine 935. egipatski guverner Muhamed ibn Tugdž zvani ''Ikšid'' se ponovo osamostalio, pripojivši Egiptu Siriju, Palestinu i Hidžaz. Tom polunezavisnom državom Ikšididi su vladali do 968. godine, kada su ih pokorili Hamdamidi. Osnivač Hamdamida bio je Hasan Ali, zvani Seif ud Devle.
Sadržaj
UVOD 3
1 Berberi i berberske dinastije 4
1.1 Karakteristike berberskog etničkog elementa u Severnoj Africi 4
1.2 Almohadi (Muvahidi) i Almoravidi (Murabiti) 6
2 Uspon berberskih dinastija u Magrebu 8
3 Pozadina osvajanja u Španiji 12
4 Murabitske i muvahidske dinastije u Španiji 15
4.1 Kultura, umetnost, filozofija 21
4.2 Književnost almoravidske i almohadske Španije 27
4.2.1 Period Almoravidske dominacije 27
4.2.2 Ibn Kuzman, pesnik islamske Španije 29
4.2.3 Period almohadske dominacije 30
ZAKLJUČAK 32
LITERATURA 34
1 Berberi i berberske dinastije 4
1.1 Karakteristike berberskog etničkog elementa u Severnoj Africi 4
1.2 Almohadi (Muvahidi) i Almoravidi (Murabiti) 6
2 Uspon berberskih dinastija u Magrebu 8
3 Pozadina osvajanja u Španiji 12
4 Murabitske i muvahidske dinastije u Španiji 15
4.1 Kultura, umetnost, filozofija 21
4.2 Književnost almoravidske i almohadske Španije 27
4.2.1 Period Almoravidske dominacije 27
4.2.2 Ibn Kuzman, pesnik islamske Španije 29
4.2.3 Period almohadske dominacije 30
ZAKLJUČAK 32
LITERATURA 34