23-07-2013, 01:06 PM
UVOD
Sadržaj
Mirovno obrazovanje u sebi sadrži i pojam tolerancije, demokratskih principa, socijalne pravde, interkulturalnog uvažavanja, a kroz razumevanje i poštovanje osnovnih ljudskih potreba pretočenih u prava. Mirovno obrazovanje gradi se kroz veštine komunikacije, kroz poštovanje različitosti i prihvatanja sebe kao potpunog pojedinca, kroz poznavanje i uvažavanje ljudskih prava, kroz umeća alternativnog rešavanja sukoba i prevazilaženja razlika. Mirovno obrazovanje se gradi na poštovanju etničkih manjina, njihovih prava i potreba, grupa koje čine pojedinci istog kulturnog, rasnog ili religijskog opredeljenja. Ono se gradi na poštovanju njihovih sprecifičnosti i prava na različitost. Međutim, sama promena koju očekujemo da se desi na individualnom planu ne može da bude rezultat samo kognitivnog nadograđivanja i izgrađivanja iz razloga što jedino iskustvena komponenta može da rezultira i promenom u ponašanju.
Individualne promene i obrazovanje za različitosti treba da se rade u sigurnom okruženju, okruženju u kojem će pojedinac biti ohrabren da uđe u promenu, biti osnažen da inkorporiše nove podatke u svoj sistem vrednosti i biti podstaknut na kritičko razmišljenje i procenu stvarnosti. Osnaženi pojedinac moći će da izrazi sebe i lične stavove, a prihvataće i izražavanje drugih individua. Obrazovna sredina mora da predstavlja to sigurno okruženje. Kada razmišljamo o edukaciji za razvoj tolerancije i demokratskih vrednosti govorimo o krugu učenja koji uvek na prvom mestu ima pojedinca a završava sa grupom tj. širim krugom koji mobilizacijom svih kapaciteta može da dovede do promene. Taj krug počinje prepoznavanjem problema i suočavanjem sa njim. Ovo znači da smo svesni da problem postoji i da se nalazi u našem okruženju.
Individualne promene i obrazovanje za različitosti treba da se rade u sigurnom okruženju, okruženju u kojem će pojedinac biti ohrabren da uđe u promenu, biti osnažen da inkorporiše nove podatke u svoj sistem vrednosti i biti podstaknut na kritičko razmišljenje i procenu stvarnosti. Osnaženi pojedinac moći će da izrazi sebe i lične stavove, a prihvataće i izražavanje drugih individua. Obrazovna sredina mora da predstavlja to sigurno okruženje. Kada razmišljamo o edukaciji za razvoj tolerancije i demokratskih vrednosti govorimo o krugu učenja koji uvek na prvom mestu ima pojedinca a završava sa grupom tj. širim krugom koji mobilizacijom svih kapaciteta može da dovede do promene. Taj krug počinje prepoznavanjem problema i suočavanjem sa njim. Ovo znači da smo svesni da problem postoji i da se nalazi u našem okruženju.
Sadržaj
UVOD 3
1 Mir i tolerancija kao ljudske vrednosti – definisanje pojmova 4
1.1 Nauka o miru i mir kao društvena pojava 4
1.2 Definisanje tolerancije i netolerancije 7
2 Obrazovanje za mir, toleranciju i demokratiju 9
2.1 Ciljevi obrazovanja za demokratiju i toleranciju 9
2.2 Značaj interkulturalnog obrazovanja 14
3 Uloga i značaj društva i institucija 21
3.1 Društvo, škole i kompetencija nastavnika 21
3.2 Uloga medija i civilnog društva 30
3.3 Osobine interkulturalne komunikacije 33
ZAKLJUČAK 38
LITERATURA 41
1 Mir i tolerancija kao ljudske vrednosti – definisanje pojmova 4
1.1 Nauka o miru i mir kao društvena pojava 4
1.2 Definisanje tolerancije i netolerancije 7
2 Obrazovanje za mir, toleranciju i demokratiju 9
2.1 Ciljevi obrazovanja za demokratiju i toleranciju 9
2.2 Značaj interkulturalnog obrazovanja 14
3 Uloga i značaj društva i institucija 21
3.1 Društvo, škole i kompetencija nastavnika 21
3.2 Uloga medija i civilnog društva 30
3.3 Osobine interkulturalne komunikacije 33
ZAKLJUČAK 38
LITERATURA 41