17-06-2013, 06:26 PM
Makroekonomska teorija predstavlja logično povezan naučni sistem o ekonomskim procesima, koji, kada se njima ovlada, ali ne jednom za svagda, zbog promenljivosti, dinamike i kriza, omogućava možda uspešno upravljanje. Postojanje izvesnih kriza u ekonomskoj teoriji, pokazuje da se taj sistem teorijskih postavki, smanjuje a ne povećava. Prema tome, svaka koncepcija, svaka teorema, svaka metodologija postala je danas u ekonomiji predmet kontraverzi.
Većina značajnih grešaka koje su nastale u makroekonomskoj politici, proističu iz propusta da se uzmu u obzir sekundarni i rezidualni efekti u makroekonomskoj politici. Teorijska osnova makroekonomske politike nalazi se u istraživanju međusobnih odnosa subjekata na tržištu. Zato, da bi smo imali makroekonomsku teoriju, odnosno ekonomsku politiku, neophodna nam je tržišna ekonomija.
Razvoj i evoluciju makroekonomske misli obeležile su česte promene dominantnih ideja. Revolucije i kontrarevolucije koje karakterišu makroekonomsku teoriju, čineći od nje izuzetno dinamičnu ekonomsku disciplinu, zapravo kriju kontraverze između dve grupe makroekonomskih škola, odnosno dve linije istraživanja u makroekonomiji. Jedna od tih linija prati tradiciju klasične ekonomije, od klasične i neoklasične ekonomije XIX i sa početka XX veka preko Monetarizma, do Nove klasične makroekonomije. Druga linija otpočinje Kejnsovim revolucionarnim radom 30-ih godina XX veka, preko više kenzijanskih pravaca, do danas aktuelne škole Novih kenzijanaca. U osnovi neslaganja među dvema ključnim linijama istraživanja, nalazi se njihovo određenje prema pitanju funkcionisanja i same prirode ekonomskog sistema (da li postoji ili ne samoregulišuća priroda ekonomskog sistema).
Većina značajnih grešaka koje su nastale u makroekonomskoj politici, proističu iz propusta da se uzmu u obzir sekundarni i rezidualni efekti u makroekonomskoj politici. Teorijska osnova makroekonomske politike nalazi se u istraživanju međusobnih odnosa subjekata na tržištu. Zato, da bi smo imali makroekonomsku teoriju, odnosno ekonomsku politiku, neophodna nam je tržišna ekonomija.
Razvoj i evoluciju makroekonomske misli obeležile su česte promene dominantnih ideja. Revolucije i kontrarevolucije koje karakterišu makroekonomsku teoriju, čineći od nje izuzetno dinamičnu ekonomsku disciplinu, zapravo kriju kontraverze između dve grupe makroekonomskih škola, odnosno dve linije istraživanja u makroekonomiji. Jedna od tih linija prati tradiciju klasične ekonomije, od klasične i neoklasične ekonomije XIX i sa početka XX veka preko Monetarizma, do Nove klasične makroekonomije. Druga linija otpočinje Kejnsovim revolucionarnim radom 30-ih godina XX veka, preko više kenzijanskih pravaca, do danas aktuelne škole Novih kenzijanaca. U osnovi neslaganja među dvema ključnim linijama istraživanja, nalazi se njihovo određenje prema pitanju funkcionisanja i same prirode ekonomskog sistema (da li postoji ili ne samoregulišuća priroda ekonomskog sistema).
Sadržaj:
UVOD 1
PRVI DEO 2
1. Savremena makroekonomska misao 2
2. KEJNZIJANIZAM 3
2.1 Period uspona Kejnsove teorije 3
2.2. Kenzijanska škola 4
2.3. Doprinos Kejnsove teorije 5
2.4. Ključne odrednice Kejnsove ekonomije 6
2.5. Kejns naspram klasike 7
2.6. Kritika Sejovog zakona tržišta 8
2.7. Kritika kvantitativne teorije novca 9
2.8. Karakteristike kenzijanske ekonomije 10
2.9. Kejnsove poglede možemo opisati na sledeći način: 11
3. Kejnzijanci i monetaristi: Prava naspram pravila 11
3.1. Inflacija i nezaposlenost u makroekonomskim modelima 11
3.2. Načela makroekonomske politike 13
3.3. Fiksna pravila spram ''finog doterivanja'' 15
3.4. ''Švedska zastava'' 18
3.5. Neke važnije karakteristike makroekonomskih škola 20
3.6. Kenzijansko shvatanje ravnoteže 21
4. Struktura AS – AD modela 22
4.1. AS kriva 23
4.2. Kejnzijanska i monetaristička agregatna ponuda 23
4.3. Domeni AS krive 25
4.4. AD kriva 27
4.6. Fiskalna ekspanzija u AS-AD modelu 29
4.7. Nagib AD krive 31
5. Stabilizacione strategije 32
5.1. Kejnzijanski gradualizam 33
5.2. Monetaristička šok terapija 34
DRUGI DEO 34
1. MONETARIZAM 34
1.1. Nastanak i razvoj monetarizma 34
1.2. Najvažniji predstavnici monetarističke škole 36
1.3. Osnovna načela Monetarizma 37
2. MONETARISTIČKA EKONOMSKA POLITIKA 39
2.1. Osnovni postulati 39
3. Ponuda novca i optimalna količina novca 40
4. Funkcija potrošnje i permanentni dohodak 42
5. Filipsova kriva u Monetarizmu 43
5.1. Filipsova kriva upotpunjena očekivanjima 44
5.2. Kratkoročna i dugoročna Filipsova kriva 46
6. Monetaristička politika u IS – LM modelu 47
TREĆI DEO 50
1. Nova klasična makroekonomija 50
1.1. Uvod 50
1.2. Faze u razvoja koncepta Nove klasike 51
2. Ravnotežni poslovni ciklusi 52
3. Monetarni versus realni poslovni ciklusi 53
4. Nova klasična makroekonomija II – teorija realnih poslovnih ciklusa 54
5. Nova klasična makroekonomija I - Teorija monetarnih poslovnih ciklusa 57
6. Odnos Monetarizam – Nova klasična makroekonomija 58
7. Nepotpune informacije i Model obmanjivanja 59
8. Neefikasnost ekonomske politike 60
9. Politički ciklusi 62
ČETVRTI DEO 63
1. Novi kenzijanci 63
1.1. Osnovne ideje 63
1.2. Meni troškovi 64
1.3. Radni ugovori 65
1.4. Efikasna nadnica 65
2. Nesavršenost tržišta 65
3. Nomlnalne rigidnosti 67
4. Realne rigidnosti 67
5. Količinska prilagođavanja 69
6. Ekonomska politika 69
ZAKLJUČAK 70