17-06-2013, 05:08 PM
Globalizacijski procesi označili su početak novog vremena i začetak jednog novog svjetskog društva koje je, činilo se, konačno prevladalo dotadašnje razlike i podjele. No, gledajući sada, s vremenskim odmakom, pokazalo se da su istovremeno upravo ti procesi, uvelike utjecali na produbljivanje razlika unutar društva. Ovo se posebno odnosi na ekonomsku dimenziju globalizacijskih procesa, područje koje danas izaziva najviše polemika.
Iako je globalizacija na početku imala obećavajući potencijal procesa koji će rezultirati rješenjima svjetskih problema nejednakosti i siromaštva te stvoriti prosperitetno svjetsko društvo, čini se da su razlike i problemi veći nego ikada.
Globalne svjetske ekonomske promjene i ekonomska globalizacija, što se prije svega odnosi na stvaranje globalnog svjetskog slobodnog tržišta, ipak nisu polučile željene rezultate. Povijest se, izgleda, opet ponavlja – s jedne strane imamo većinu potlačenih i obespravljenih ljudi, a s druge nekolicinu bogatih koja živi na račun većine.
I dok tradicionalno bogate zemlje i regije, moćni financijski i naftni krugovi, multinacionalne i transnacionalne korporacije i ostali 'veliki igrači', postaju još bogatiji i ostvaruju nezamislivo velike profite kojima bi zaista mogli ispuniti prvobitnu renesansnu ulogu globalizacije, ostatak svijeta živi na rubu egzistencije, boreći se sa promjenama i zahtjevima koje je takva globalizacija donijela sa sobom.
Iako je globalizacija na početku imala obećavajući potencijal procesa koji će rezultirati rješenjima svjetskih problema nejednakosti i siromaštva te stvoriti prosperitetno svjetsko društvo, čini se da su razlike i problemi veći nego ikada.
Globalne svjetske ekonomske promjene i ekonomska globalizacija, što se prije svega odnosi na stvaranje globalnog svjetskog slobodnog tržišta, ipak nisu polučile željene rezultate. Povijest se, izgleda, opet ponavlja – s jedne strane imamo većinu potlačenih i obespravljenih ljudi, a s druge nekolicinu bogatih koja živi na račun većine.
I dok tradicionalno bogate zemlje i regije, moćni financijski i naftni krugovi, multinacionalne i transnacionalne korporacije i ostali 'veliki igrači', postaju još bogatiji i ostvaruju nezamislivo velike profite kojima bi zaista mogli ispuniti prvobitnu renesansnu ulogu globalizacije, ostatak svijeta živi na rubu egzistencije, boreći se sa promjenama i zahtjevima koje je takva globalizacija donijela sa sobom.
SADRŽAJ
1. UVOD 2
2. GLOBALIZACIJA 3
Globalizacija – definicija pojma 3
Globalizacija – dimenzije 5
Globalizacija – uzroci 7
3. NOVI SVJETSKI POREDAK 9
Globalno slobodno tržište 10
Globalizacija – što je istina? 13
Uspon multinacionalnih korporacija 18
Slobodne proizvodne zone - kolonijalizam novog doba 22
4. NOVA EKONOMIJA – Od Bretton-Woodsa do neoliberalizma 27
Sporazum u Bretton-Woodsu 28
Uspon SAD-a 30
Transnacionalne institucije 32
MMF * 32
SVJETSKA BANKA 34
SVJETSKA TRGOVINSKA ORGANIZACIJA (WTO) 35
WASHINGTONSKI KONSENZUS 38
Kritike 41
5. NEOLIBERALIZAM I NEOKONZERVATIVIZAM 46
Tačerijanski model slobodnog tržišta 46
Eksperimenti slobodnog tržišta 48
Meksički eksperiment 49
Novi Zeland 50
LIBERALIZACIJA TRGOVINE - Jedinstveno tržište, dvostruki standardi 53
REFERENCE 62
LITERATURA 66