04-06-2013, 10:06 PM
Uvod
Sadržaj
Bakar je kemijski element koji u periodnom sustavu elemenata nosi simbol Cu, atomski (redni) broj mu je 29, a atomska masa mu iznosi 63,546(3). Prijelazni je metal, element 11. skupine PSE. Kuprat je naziv za bakar u anionskom kompleksu. Protonski broj mu je 29. Gustoća 8,94 g cm-3.
2 Svojstva, rasprostranjenost u prirodi i pojava
Elementarni bakar je metal sjajne svijetle crvenkaste specifične boje, kubične površinski centrirane kristalne rešetke. Nije polimorfan. U čistom stanju relativno je mekan, ali vrlo žilav i rastezljiv I savitljiv. Lako se kuje, valja (na hladno i vruće) i izvlači u vrlo tanke žice. Može se meko i tvrdo lemiti i zavarivati. Otporan je na koroziju.U prirodi se nalazi u malim količinama samorodan, kao smjesa dvaju stabilnih izotopa, 63Cu i 65Cu. Najčešće rude bakra su: halkopirit (CuFeS2), halkozin (Cu2S) i kuprit (Cu2O). Na Zemljinoj površini se najčešće pojavljuje kao plavi azurit, zeleni malahit ili kao crvena stijena. Bakar je relativno postojan na zraku, a izlaganjem utjecaju atmosferilija dobiva zeleno-bijelu patinu (malahit) koja ga štiti od daljnje oksidacije.
Ubrajamo ga u metale koji su čovjeku poznati još od davnine. Razvojem novih tehnologija, potrebe za bakrom i danas rastu.
2 Svojstva, rasprostranjenost u prirodi i pojava
Elementarni bakar je metal sjajne svijetle crvenkaste specifične boje, kubične površinski centrirane kristalne rešetke. Nije polimorfan. U čistom stanju relativno je mekan, ali vrlo žilav i rastezljiv I savitljiv. Lako se kuje, valja (na hladno i vruće) i izvlači u vrlo tanke žice. Može se meko i tvrdo lemiti i zavarivati. Otporan je na koroziju.U prirodi se nalazi u malim količinama samorodan, kao smjesa dvaju stabilnih izotopa, 63Cu i 65Cu. Najčešće rude bakra su: halkopirit (CuFeS2), halkozin (Cu2S) i kuprit (Cu2O). Na Zemljinoj površini se najčešće pojavljuje kao plavi azurit, zeleni malahit ili kao crvena stijena. Bakar je relativno postojan na zraku, a izlaganjem utjecaju atmosferilija dobiva zeleno-bijelu patinu (malahit) koja ga štiti od daljnje oksidacije.
Ubrajamo ga u metale koji su čovjeku poznati još od davnine. Razvojem novih tehnologija, potrebe za bakrom i danas rastu.
Sadržaj
1 Uvod 2
2 Svojstva, rasprostranjenost u prirodi i pojava 2
3 Primjena 3
4 Biološka uloga 3
5 Istorija upotrebe 4
6 Dobijanje bakra 4
6.1 Suha, pirometalurška metoda 5
6.2 Mokra (hidrometalurška) metoda 6
7 Legure bakra 7
7.1 Mesing 8
7.2 Bronze 8
8 Spojevi bakra 9
9 Bakarna žica 11
10 Ispitivanje kvaliteta žice 14
10.1 Ispitivanje žica 15
10.2 Ispitvanje kvaliteta žice torzijom 16
10.3 Ispitvanje kvaliteta žice namotavanjem 17
10.4 Ispitvanje kvaliteta žice savijanjem 17
10.5 Uslovi ispitivanja 18
11 Karakteristike procesa izvlačenja žice 20
12 Standardi za bakarnu žicu 22
14 Literatura 26
2 Svojstva, rasprostranjenost u prirodi i pojava 2
3 Primjena 3
4 Biološka uloga 3
5 Istorija upotrebe 4
6 Dobijanje bakra 4
6.1 Suha, pirometalurška metoda 5
6.2 Mokra (hidrometalurška) metoda 6
7 Legure bakra 7
7.1 Mesing 8
7.2 Bronze 8
8 Spojevi bakra 9
9 Bakarna žica 11
10 Ispitivanje kvaliteta žice 14
10.1 Ispitivanje žica 15
10.2 Ispitvanje kvaliteta žice torzijom 16
10.3 Ispitvanje kvaliteta žice namotavanjem 17
10.4 Ispitvanje kvaliteta žice savijanjem 17
10.5 Uslovi ispitivanja 18
11 Karakteristike procesa izvlačenja žice 20
12 Standardi za bakarnu žicu 22
14 Literatura 26