03-03-2013, 12:29 PM
UVOD
Sadržaj
Prilikom odobravanja kredita zajmotražiteljima, banku zanima kreditna sposobnost potencijalnog klijenta radi donošenja odluke o odobravanju, odnosno neodobravanju kredita. S tim u vezi potrebno je provesti ispitivanje sposobnosti i potreba klijenata radi utvrđivanja je li odabrani način financiranja pogodan. Kreditna analiza predstavlja proces određivanja vjerojatnosti da će klijent otplaćivati prispjele obveze po kreditu.
Prije nešto više od 30 godina većina se banaka prilikom odlučivanja je li zajmotražiteljeva kreditna sposobnost dovoljna za odobravanje kredita oslanjala isključivo na subjektivnu ocjenu zajmotražitelja. Kreditni referenti u bankama oslanjali su se na vlastito znanje i iskustvo, ocjenjujući karakter osobe, kapital poduzeća, kolateral i ostalo.
Takav je način vremenski veoma zahtjevan, skup i ovisio je o subjektivnim stavovima procjenitelja, pa su stoga banke pokušale usavršiti proces donošenja odluka. Stoga se počinju razvijati kredit skoring modeli. Kreditni skoring sustav je dodjeljivanja bodova zajmotražitelju da bi se dobivala brojčana vrijednost koja pokazuje koliko je vjerojatno da zajmotražitelj u odnosu na ostale iskusi neki događaj, odnosno izvede neku aktivnost, primjerice kasni u otplati kredita. Prvi su modeli bili univarijantni, zasnovani na računovodstvenim podacima. Komparirani su različiti financijski omjeri potencijalnog zajmotražitelja s istim omjerima industrije kojoj zajmotražitelj pripada i trendovima za taj omjer. Na taj način banka je mogla vidjeti razlikuju li se značajno omjeri potencijalnog zajmotražitelja sa standardom kakav je u danoj industriji. Prvi statistički univarijantni model za predviđanje financijskog neuspjeha prikazuje Beaver godine 1966. On je zasnovao svoj model na sljedećim financijskim omjerima izračunavanim na temelju računovodstvenih podataka: 1.) tijek novca/ukupna imovina, 2.) čisti prihod/ukupni dugovi, 3.) tijek novca/ukupni dugovi.
Prije nešto više od 30 godina većina se banaka prilikom odlučivanja je li zajmotražiteljeva kreditna sposobnost dovoljna za odobravanje kredita oslanjala isključivo na subjektivnu ocjenu zajmotražitelja. Kreditni referenti u bankama oslanjali su se na vlastito znanje i iskustvo, ocjenjujući karakter osobe, kapital poduzeća, kolateral i ostalo.
Takav je način vremenski veoma zahtjevan, skup i ovisio je o subjektivnim stavovima procjenitelja, pa su stoga banke pokušale usavršiti proces donošenja odluka. Stoga se počinju razvijati kredit skoring modeli. Kreditni skoring sustav je dodjeljivanja bodova zajmotražitelju da bi se dobivala brojčana vrijednost koja pokazuje koliko je vjerojatno da zajmotražitelj u odnosu na ostale iskusi neki događaj, odnosno izvede neku aktivnost, primjerice kasni u otplati kredita. Prvi su modeli bili univarijantni, zasnovani na računovodstvenim podacima. Komparirani su različiti financijski omjeri potencijalnog zajmotražitelja s istim omjerima industrije kojoj zajmotražitelj pripada i trendovima za taj omjer. Na taj način banka je mogla vidjeti razlikuju li se značajno omjeri potencijalnog zajmotražitelja sa standardom kakav je u danoj industriji. Prvi statistički univarijantni model za predviđanje financijskog neuspjeha prikazuje Beaver godine 1966. On je zasnovao svoj model na sljedećim financijskim omjerima izračunavanim na temelju računovodstvenih podataka: 1.) tijek novca/ukupna imovina, 2.) čisti prihod/ukupni dugovi, 3.) tijek novca/ukupni dugovi.
Sadržaj
1 UVOD 1
1.1 Predmet rada 2
1.2 Hipoteza rada 2
1.3 Cilj rada 3
1.4 Metodologija rad 3
1.5 Struktura rad 3
2 BANKARSKI SUSTAV FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 4
2.1 Struktura bankarskog sektora 6
2.2 Vlasnička struktura 7
2.3 Profitabilnost 9
2.4 Likvidnost 17
2.5 Kreditna aktivnost 19
2.6 Rizična izloženost banaka 22
3 OCJENA KREDITNE SPOSOBNOSTI MALIH PODUZEĆA 26
3.1 Kreditna sposobnost zajmotražitelja 28
3.2 Metoda ocjene kreditne sposobnosti "5C" 29
3.3 Ocjena kreditne sposobnoisti malih poduzeća 34
3.3.1 Specifičnost malih poduzeća 35
3.3.2 Specifičnost odnosa banka - malo poduzeće 36
3.4 Metode ocjene kreditne sposbnosti banka - malo poduzeće 37
4 OCJENA KREDITNOG RIZIKA MALIH PODUZEĆA POO METODOLOGIJI
PROCREDIT BANK DD SARAJEVO 38
3 ZAKLJUČAK 40
3 LITERATURA 41
1.1 Predmet rada 2
1.2 Hipoteza rada 2
1.3 Cilj rada 3
1.4 Metodologija rad 3
1.5 Struktura rad 3
2 BANKARSKI SUSTAV FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 4
2.1 Struktura bankarskog sektora 6
2.2 Vlasnička struktura 7
2.3 Profitabilnost 9
2.4 Likvidnost 17
2.5 Kreditna aktivnost 19
2.6 Rizična izloženost banaka 22
3 OCJENA KREDITNE SPOSOBNOSTI MALIH PODUZEĆA 26
3.1 Kreditna sposobnost zajmotražitelja 28
3.2 Metoda ocjene kreditne sposobnosti "5C" 29
3.3 Ocjena kreditne sposobnoisti malih poduzeća 34
3.3.1 Specifičnost malih poduzeća 35
3.3.2 Specifičnost odnosa banka - malo poduzeće 36
3.4 Metode ocjene kreditne sposbnosti banka - malo poduzeće 37
4 OCJENA KREDITNOG RIZIKA MALIH PODUZEĆA POO METODOLOGIJI
PROCREDIT BANK DD SARAJEVO 38
3 ZAKLJUČAK 40
3 LITERATURA 41