21-02-2013, 12:37 PM
UVOD
Sadržaj
Promene su najpodesnija sredina diplomatije. Diplomatija je društvena praksa globalne komunikacije. Podignuta je na uverenom i uverljivom delovanju. Upravo ova kakvoća dela najneophodnija je u okolnostima najneugodnije neizvesnosti. Moć u diplomatiji predstavlja sposobnost ubeđenog i ubedljivog odlučivanja i delovanja kada su prilike nepregledne, mogućnosti nejasne, posledice nepredvidljive, a opasnosti nemerljive. Uspeh diplomatije je moći odlučivati i delovati, postizanjem uvida, ostvarivanjem razgovetnosti, odmeravanjem rizika, i otklanjanjem prepreka idući im u susret, a ne okretanjem glave i sklanjajući se u bekstvo od njih. Diplomatija se uvek kreće duž neizvesnosti. Stalno se obavlja usred različitosti.
Zapaža se da napuštanje strogo okomite organizacije moći (hijerarhije) – uspostavljene na načelu podređenosti vrhu svakog ko je u organizacijskom redosledu ispod njega – posebno ugrožava nacionalne diplomatske sisteme. Zaboravlja se, pri tome, da hijerarhijska organizacija nacionalnog diplomatskog sistema nije oduvek postojala. Nije oduvek diplomatska mreža u inostranstvu (sve misije i predstavništva jedne države u svetu) bila podređena centrali u ministarstvu inostranih poslova (kako se najopštije naziva poseban odeljak u vladi zadužen za organizovanje i upravno održavanje diplomatskog delovanja države). Nije oduvek ni unutar centrale, kao ni unutar svake misije i predstavništva u nacionalnoj diplomatskoj mreži u inostranstvu, raspodela nadležnosti za odlučivanje bila kruto uspravna od vrha ka dnu. Posledično, preduzimljivost (inicijativnost) u pokretanju predloga odluka nižih nivoa, čak i kada su bili ovlašćeni, sprečavana je, ili, tačnije kažnjavana.
Zapaža se da napuštanje strogo okomite organizacije moći (hijerarhije) – uspostavljene na načelu podređenosti vrhu svakog ko je u organizacijskom redosledu ispod njega – posebno ugrožava nacionalne diplomatske sisteme. Zaboravlja se, pri tome, da hijerarhijska organizacija nacionalnog diplomatskog sistema nije oduvek postojala. Nije oduvek diplomatska mreža u inostranstvu (sve misije i predstavništva jedne države u svetu) bila podređena centrali u ministarstvu inostranih poslova (kako se najopštije naziva poseban odeljak u vladi zadužen za organizovanje i upravno održavanje diplomatskog delovanja države). Nije oduvek ni unutar centrale, kao ni unutar svake misije i predstavništva u nacionalnoj diplomatskoj mreži u inostranstvu, raspodela nadležnosti za odlučivanje bila kruto uspravna od vrha ka dnu. Posledično, preduzimljivost (inicijativnost) u pokretanju predloga odluka nižih nivoa, čak i kada su bili ovlašćeni, sprečavana je, ili, tačnije kažnjavana.
Sadržaj
UVOD 3
1 Suverena država i međunarodna politika 4
1.1 Suverena država i internacionalizacija 8
1.2 Položaj manjih država u međunarodnim organizacijama 13
2 Država kao subjekat međunarodne bezbednosti 16
3 Nacionalni organi za vođenje međunarodne politike 26
3.1 Nadležnosti ministarstva, predsednika i parlamenta – primer Srbije 28
3.2 Vojna i ekonomska diplomatija 33
3.3 Policijska diplomatija 36
ZAKLJUČAK 39
LITERATURA 40
1 Suverena država i međunarodna politika 4
1.1 Suverena država i internacionalizacija 8
1.2 Položaj manjih država u međunarodnim organizacijama 13
2 Država kao subjekat međunarodne bezbednosti 16
3 Nacionalni organi za vođenje međunarodne politike 26
3.1 Nadležnosti ministarstva, predsednika i parlamenta – primer Srbije 28
3.2 Vojna i ekonomska diplomatija 33
3.3 Policijska diplomatija 36
ZAKLJUČAK 39
LITERATURA 40