20-02-2013, 12:48 PM
UVOD
Sadržaj
Predmet ovog rada biće istraživanje verskog i političkog identiteta i opredeljenja u Srbiji. Naime, današnji svet se veoma teško može razumeti bez mesta i uloge koju religija ima u savremenom društvu. Iako su teze o sekularizaciji i slabljenju značaja i uticaja religije bile veoma aktuelne tokom pedesetih i šezdesetih godina, danas teoretičari sve više govore o „neispravnosti“ sekularizacione paradigme. Kako ističe sociolog Piter Berger, današnji svet je masovno religiozan i sve je drugo osim sekularizovanog, kakav je najavljivan od strane velikog broja analitičara modernog doba. Nasuprot sekularizaciji, desekularizacija, odnosno sakralizacija, označava proces u kojem religija sve više dobija na značaju u odnosu na društvo, kao i na život ljudi. Promene koje su zahvatile religiju tokom XX veka odnose se pre svega na slabljenje tradicionalnih oblika religioznosti i uspon novih i alternativnih oblika religioznosti. Sociolog Linda Vudhed ističe da se „sekularizacija tradicionalne religije i sakralizacija novih formi duhovnosti odvijaju istovremeno“. Iako je istorija interesovanja za religiju duga, nauka o religiji je relativno nova u akademskim krugovima i vezuje se za kraj XIX i početak XX veka. Intenzivno proučavanje novih religijskih formi, ali i tradicionalnih religija poslednjih godina u centru su antropoloških i socioloških istraživanja.
Jedno od veoma važnih pitanja jeste kako proučavati religiju u savremenom kontekstu, da li su potrebne neke nove teorije, paradigme, pristupi, u kojoj meri se sociološka i antropološka istraživanja religija razlikuju danas u odnosu na ona prethodnih decenija i da li je interdisciplinarnost neophodni istraživački imperativ u sve složenijoj religijskoj slici sveta. U pokušaju da ponudimo makar delimične odgovore na ova kompleksna pitanja, osvrnućemo se pre svega na to kako su nauke koje se bave religijama, pre svega antropologija i sociologija religije, definisale svoj predmet i metod istraživanja.
Jedno od veoma važnih pitanja jeste kako proučavati religiju u savremenom kontekstu, da li su potrebne neke nove teorije, paradigme, pristupi, u kojoj meri se sociološka i antropološka istraživanja religija razlikuju danas u odnosu na ona prethodnih decenija i da li je interdisciplinarnost neophodni istraživački imperativ u sve složenijoj religijskoj slici sveta. U pokušaju da ponudimo makar delimične odgovore na ova kompleksna pitanja, osvrnućemo se pre svega na to kako su nauke koje se bave religijama, pre svega antropologija i sociologija religije, definisale svoj predmet i metod istraživanja.
Sadržaj
UVOD 3
1 Tradicionalne i male verske zajednice u Srbiji 4
1.1 Istraživanje religijskog identiteta 4
1.2 Religijski pluralizam u Srbiji 5
1.3 Tradicionalne crkve i verske zajednice u Srbiji 8
1.3.1 Srpska pravoslavna crkva 8
1.3.2 Katolička crkva u Srbiji 10
1.3.3 Tradicionalne protestantske crkve 12
1.3.4 Jevrejska zajednica 13
1.3.5 Islamska zajednica 13
1.4 Konfesionalne zajednice 14
2 Političke partije u Srbiji i evroatlantske integracije 15
2.1 Političke ideologije i ideološke orijentacije 15
2.1.1 Faze razvoja partijskog sistema u Srbiji 18
2.1.2 Podele partija 19
2.1.3 Distribucija ideoloških koncepata među strankama i građanima 22
2.2 Srbija u procesu evrointegracija 23
2.3 Srbija, NATO i “Partnerstvu za mir” 27
ZAKLJUČAK 31
LITERATURA 32
1 Tradicionalne i male verske zajednice u Srbiji 4
1.1 Istraživanje religijskog identiteta 4
1.2 Religijski pluralizam u Srbiji 5
1.3 Tradicionalne crkve i verske zajednice u Srbiji 8
1.3.1 Srpska pravoslavna crkva 8
1.3.2 Katolička crkva u Srbiji 10
1.3.3 Tradicionalne protestantske crkve 12
1.3.4 Jevrejska zajednica 13
1.3.5 Islamska zajednica 13
1.4 Konfesionalne zajednice 14
2 Političke partije u Srbiji i evroatlantske integracije 15
2.1 Političke ideologije i ideološke orijentacije 15
2.1.1 Faze razvoja partijskog sistema u Srbiji 18
2.1.2 Podele partija 19
2.1.3 Distribucija ideoloških koncepata među strankama i građanima 22
2.2 Srbija u procesu evrointegracija 23
2.3 Srbija, NATO i “Partnerstvu za mir” 27
ZAKLJUČAK 31
LITERATURA 32